Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E itea mai anei ia outou te hau o roto mai?

E itea mai anei ia outou te hau o roto mai?

E itea mai anei ia outou te hau o roto mai?

I te matahiti 1854 ra, ua papai te papai buka Marite o Henry Thoreau e: “Te ora nei te rahiraa o te taata i te oraraa aita e tiaturiraa e ma te mamû noa.”

Mea papu maitai, i to ˈna tau, aita te rahiraa o te taata e fanaˈo ra i te hau o roto mai. Teie râ, fatata a 150 matahiti aˈenei te reira. Ua taui anei te huru i teie mahana? Aore ra te au noa râ te mau parau a Thoreau i teie nei? E o outou iho? Te mauruuru ra anei, te ite ra anei outou i te hau? Aore ra te ite ra outou i te hau ore, te papu ore o te tau a muri aˈe, ‘te tiaturiraa ore ma te mamû noa,’ ei faahitiraa i te mau parau a Thoreau?

MA TE peapea, e rave rahi mau mea i te ao nei o te faaere i te taata i to ratou hau o roto mai. E faahiti anaˈe i te tahi pae. I te mau fenua e rave rahi, e faatupu te ohipa ore e te moni haihai roa i te veve e na reira hoi te hepohepo rahi i te pae ihiihi. I te tahi atu mau fenua, e haamâuˈa te rahiraa i to ratou itoito i roto i te tapiraa i te taoˈa rahi e te mau faufaa materia. Mea pinepine râ, e hopoi mai te huru oraraa faatitiaua e peehia, i te ahoaho, eiaha râ i te hau. E faaere atoa te maˈi, te tamaˈi, te taparahiraa taata, te parau-tia ore, e te faaheporaa i te taata i to ratou hau o roto mai.

Ua imi ratou i te hau o roto mai

Aita te taata e rave rahi e hinaaro ra e faaoromai i te huru o te ao nei. E taata faatere ohipa o Antônio * i roto i te hoê fare hamaniraa tauihaa rahi i São Paulo, i Beresilia. Ma te tiaturi e haamaitai i te huru oraraa, ua apiti oia i roto i te mau patoiraa e te mau manianiaraa, aita râ te reira i hopoi mai i te hau o te feruriraa no ˈna.

E tiaturi te vetahi e e hopoi mai te faaipoiporaa i te tahi maa hau i roto i to ratou oraraa, e nehenehe râ ratou e inoino mai. I riro na o Marcos ei taata tapihoo manuïa. Ua faaô oia i roto i te ohipa politita e ua riro mai oia ei tavana o te hoê oire tapihaa. Aita roa ˈtu râ to ˈna oraraa utuafare i manuïa. I to ta ˈna mau tamarii faarueraa i te fare, ua faataa ê oia e ta ˈna vahine no te mea eita iho â raua e afaro.

Te hinaaro ra o Gerson, te hoê tamarii e ora noa i rapae i Salvador, i Beresilia, i te hoê oraraa ori haere noa. Ua oere noa oia i tera e tera oire na pihai iho i te feia faahoro pereoo rahi. Aita i maoro, ua mataro oia i te rave i te raau taero, a eiâ ˈtu ai i te taata no te aufau i ta ˈna peu ino. Tau taime to ˈna haruraahia e te mutoi. Noa ˈtu râ hoi te hoê huru taata iria, haavî uˈana, te hinaaro ra o Gerson i te hau o roto mai. E itea mai anei te reira ia ˈna?

A apî noa ˈi o Vania, ua pohe to ˈna mama, e na ˈna ˈtura e amo i te hopoia i te fare, e tae noa ˈtu i te haapao i to ˈna tuahine maˈi. I haere na o Vania i te fare pure, te manaˈo ra râ oia e ua faaruehia oia e te Atua. Aita iho â ïa to ˈna e hau o te feruriraa.

I teie nei, te vai ra o Marcelo. Te mea noa ta Marcelo e hinaaro ra, te faaanaanataeraa ïa. Mea au na ˈna e arearea e te tahi atu mau taurearea—e e ori, e inu e e rave hua i te raau taero. I te hoê taime, ua ô oia i roto i te hoê taputoraa e ua haapepe oia i te hoê taurearea. I muri aˈe, ua î roa oia i te tatarahapa no te mea ta ˈna i rave e ua pure oia i te Atua e tauturu mai. Te hinaaro atoa ra oia i te hau o te feruriraa.

Te faaite ra teie mau aamu i te tahi mau tupuraa o te nehenehe e faaore i te hau o te feruriraa. Te vai ra anei te hoê noa ˈˈe ravea e itea mai ai i te faatere ohipa, te taata politita, te tamarii e ora noa i rapae, te tamahine i rahi roa ta ˈna ohipa, e te taurearea arearea noa, te hau o roto mai ta ratou e imi ra? Te haapii mai ra anei tei roohia i nia ia ratou i te hoê noa ˈˈe mea ia tatou nei? Te pahonoraa i na uiraa e piti atoa ra, e oia ïa, mai ta tatou e ite mai i roto i te tumu parau i muri nei.

[Nota i raro i te api]

^ Ua tauihia te tahi mau iˈoa.

[Hohoˈa i te api 3]

Te mihi ra anei outou i te hau o roto mai?