Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E nehenehe outou e vai viivii ore i roto i te hoê ao tia ore i te pae morare

E nehenehe outou e vai viivii ore i roto i te hoê ao tia ore i te pae morare

E nehenehe outou e vai viivii ore i roto i te hoê ao tia ore i te pae morare

E IRI ravarava to te tane e mea haviti oia. Mea aravihi te vahine e te purotu. Te rave ra raua i te ohipa no te hoê â taiete. Ua tâuˈa rahi roa te vahine i te tane. Ua umere te tane i te vahine. Ua horoa raua i te ô te tahi i te tahi. Aita i maoro, ua riro raua ei hoa taatiraa. Ua faarue te tane i ta ˈna vahine no ˈna. I te pae hopea, ua faaoti te vahine e faaea noa e ta ˈna tane e e faahope i taua ohipa ra. Ma te anaanatae ore, ua tamata te tane i te hoˈi i ta ˈna vahine ra. No te mea râ e aita oia e tatarahapa mau ra, aita oia i manuïa. Ua tamau noa te taata taitahi i roto i teie ohipa i te ora, noa ˈtu te mauiui.

Aita te haerea tia i te pae taatiraa e faariro-faahou-hia ra ei maitai morare i roto i teie nei ao. Ua riro te imiraa i te navenave e te haamâharaa ma te mau ore ei peu matauhia. Te na ô ra te buka ite rahi The New Encyclopædia Britannica e: “E au ra e tei te mau vahi atoa te ohipa faaturi e, i te tahi mau taime, hoê â rahiraa e te faaipoiporaa.”

Teie râ, te hinaaro ra te Atua ra o Iehova “ia haamaitaihia te faaipoiporaa i te taata atoa ra, e te viivii ore hoi te roi.” (Hebera 13:4) Te na ô ra te mau Papai e: “Eiaha e vare; e ore hoi te taiata, e te haamori idolo, e te faaturi, e te mahu, e te paia . . . e parahi i te basileia o te Atua.” (Korinetia 1, 6:9, 10) No reira, no te fanaˈo i te farii maitai a te Atua, e tia ia tatou ia tapea i te viivii ore i te pae morare i roto i teie nei ao tia ore i te pae morare.

Nafea tatou e paruru ai ia tatou iho i te mau mana haapiˈo e haaati ra ia tatou? I roto i te pene 5 o te buka Bibilia o te mau Maseli, te horoa maira te arii no Iseraela i tahito ra o Solomona i te mau pahonoraa. E hiˈo anaˈe eaha ta ˈna i parau mai.

Te puai feruriraa no te paruru ia outou

“E tau tamaiti, e haapao mai i to ˈu nei paari,” o ta te arii no Iseraela ïa e haamata i te parau. E na ô â oia e: “E fariu mai i to tariˈa i ta ˈu nei aˈo. Ia mau maite hoi i to oe ra [puai feruriraa], e ia vai maite hoi te ite i to oe ra vaha.”Maseli 5:1, 2; MN.

No te patoi i te mau faahemaraa a te peu tia ore i te pae morare, e hinaaro tatou i te paari—te aravihi i te faaohipa i te ite Bibilia—e te haroaroaraa, aore ra te puai faataa-ê-raa i te mea maitai i te mea ino e maitiraa i te mea tano. Te aˈohia maira tatou e haapao i te paari e te haroaroaraa ia mau maite to tatou puai feruriraa. Nafea tatou e na reira ˈi? Ia haapii tatou i te Parau a te Atua, te Bibilia, e tia ia tatou ia tapao nafea Iehova e rave ai i te mau mea e ia fariu i to tatou tariˈa i to ˈna hinaaro e ta ˈna mau opuaraa. Ia na reira tatou, te aratai ra ïa tatou i to tatou feruriraa i nia i te mau eˈa maitatai. E au maite ïa te puai feruriraa e noaa mai i te paari o te Atua e te ite. Ia faaohipahia ma te tano, e paruru teie puai ia tatou eiaha tatou ia topa i roto i te mau faahemaraa a te peu tia ore i te pae morare.

A ara i te vaha paia

Mea faufaa roa te puai feruriraa no te tapea i te viivii ore i te pae morare i roto i te hoê ao viivii no te mea mea paia roa te mau haerea o te hoê taata tia ore i te pae morare. Te faaara ra Solomona e: “Te topata noa maira hoi te meli na te vaha o te vahine [ê], e rahi noa ˈtu te paia o to ˈna vaha i to te monoˈi ra; ia tae râ i te hopea ra e au oia i te raau maramara; e mai te ˈoˈe mata piti ra te ooi.”Maseli 5:3, 4; MN.

I roto i teie maseli, te faataahia ra te vahine onoono mai te hoê “vahine ê”—te hoê vahine faaturi. * Hoê â monamonaraa to te mau parau ta ˈna e faahiti no te faahema i te taata i te meli e mea paia aˈe i te hinu olive. Eita anei te rahiraa o te mau titauraa e rave i te taatiraa tia ore e haamata mai teie? Ei hiˈoraa, a rave na i te aamu o te hoê papai parau purotu e 27 matahiti o Amy te iˈoa. Te faatia ra oia e: “E haapao rahi mai taua taata ra ia ˈu i te ohipa e e haapopou noa oia ia ˈu i te mau taime atoa. Mea au iho â ia itehia mai oe. Te ite papu ra râ vau e te anaanatae maira oia ia ˈu no te taatiraa noa. Eita vau e vare i ta ˈna mau titauraa.” Mea au iho â te mau parau paia a te hoê taata aore ra te hoê vahine faahema aita anaˈe tatou i ite eaha to te reira huru mau. No reira tatou e hinaaro ai e faaohipa i to tatou puai feruriraa.

Hoê â maramararaa to te mau faahopearaa o te peu tia ore i te pae morare e to te raau maramara e hoê â ooiraa e te ˈoˈe mata piti—i te mauiui e te hopoiraa mai i te pohe. Te hoê manaˈo haava ahoaho, te hoê hapuraa hinaaro-ore-hia, aore ra te hoê maˈi purumu, mea pinepine o te mau faahopearaa maramara ïa o taua haerea ra. E a feruri na i te mauiui rahi i te pae manaˈo horuhoru o te hoa faaipoipo o te hoê taata taiva. E nehenehe te hoê noa faaturiraa e faatupu i te mau pepe hohonu o te vai noa i te hoê oraraa taatoa. Oia, e haamauiui te peu tia ore i te pae morare.

A paraparau noa ˈi no nia i te huru oraraa o te vahine onoono, te na ô râ te arii paari e: “Te ru nei tana avae i te pohe; te horo mǎtaˈu ore nei tana avae i hade. Ia ore [oia] ia imi i te eˈa ora, te hirohirouri ra to ˈna haerea eita e itea ia [ia ˈna].” (Maseli 5:5, 6; MN) E aratai te eˈa o te vahine tia ore i te pae morare ia ˈna i te pohe—i to ˈna taahiraa avae i hade, te menema matauhia o te huitaata. Ia hiˈo tatou i te mau maˈi purumu, i te SIDA iho â râ, i parare roa ino, e parau mau roa ïa teie mau parau! Hoê â to ˈna hopea e to te feia e pee ia ˈna i roto i to ˈna mau eˈa piˈo.

Ma te haapeapearaa aau tae, te aˈo ra te arii e: “E tena na, e te mau tamarii, e faaroo mai ia ˈu, e eiaha e faarue i te parau o tau vaha. Ia atea ê atu ta oe haerea ia ˈna; eiaha e haafatata ˈtu i te uputa o tona fare.”Maseli 5:7, 8.

E tia ia tatou ia faaatea ê roa ino eiaha tatou ia pee i te feia tia ore i te pae morare. Eaha ïa tatou e iriti ai i to tatou uputa i to ratou mau eˈa na roto i te faarooraa i te upaupa hairiiri, te mataitairaa i te faaanaanataeraa haaviivii, aore ra te vaiihoraa ia noaa tatou e te mau hohoˈa faufau? (Maseli 6:27; Korinetia 1, 15:33; Ephesia 5:3-5) E e mea maamaa mau ia huti i to ratou ara-maite-raa na roto i te faahinaaroraa ˈtu aore ra na roto i te faaieie-rahi-raa i te ahuraa e te faaneheneheraa!—Timoteo 1, 4:8; Petero 1, 3:3, 4.

Te hoê moni hoo rahi roa

Eaha ˈtu â te tumu e tia ˈi ia faaatea ê roa tatou i te hoê taata onoono? Te pahono ra Solomona e: “O te riro atu hoi to oe ra hinuhinu ia vetahi ê ra, e to oe ra mau matahiti i te hamani ino ra; o te paia hoi te taata ê i ta oe ra taoˈa [puai], e o te reva hoi ta oe ra ohipa i te fare o te mau taata ěê ra; e tae aˈera i te hopea ua autâ noa ihora oe, ia aao oe e ia ripâ roa to tino i te pohe.”Maseli 5:9-11; MN.

Te haamataratara ra ïa Solomona i te moni hoo rahi o te hemaraa i te peu tia ore i te pae morare. E haere apipiti te ohipa faaturi e te ereraa i te tura, aore ra te faaturaraa ia ˈna iho. E ere anei i te mea haama mau te riro-noa-raa ei ravea haamâharaa i to tatou iho hinaaro tia ore i te pae morare aore ra i to te tahi atu taata? E ere anei i te faaiteraa i te faatura ore ia ˈna iho te raveraa i te taatiraa e te hoê taata e ere o to tatou hoa faaipoipo?

Eaha ïa te auraa ‘e riro to tatou mau matahiti, to tatou puai, e ta tatou ohipa i te feia ěê’? Te na ô ra te hoê buka faahororaa e: “Mea papu roa te manaˈo o teie mau irava: E nehenehe te moni hoo o te ohipa faaturi e riro ei mea rahi; no te mea e nehenehe te mau mea atoa ta te hoê taata e rohi i te imi—te tiaraa, te mana, te ruperuperaa—e erehia na roto anei i te mau titauraa nounou a te vahine aore ra te faaheporaa e faahoˈi a te totaiete taata.” E nehenehe te mau taatiraa tia ore e riro ei mea moni rahi roa!

I te mea e ua ere oia i to ˈna tura e ua pau ta ˈna mau taoˈa, e autâ paha te hoê taata maamaa e: “Eaha ra vau i ore i au ai i te aˈo? eaha ra tau aau i faaino ai i te haapii? Eaha ra vau i ore i faaroo ai i te reo o tei haapii mai ia ˈu, i ore i fariu ai i tau tariˈa i tei aˈo mai ia ˈu ra? Mai roohia vau i te mau ino atoa ra, i roto i te amuiraa e te tairururaa ra.”Maseli 5:12-14.

Ia maoro rii, e faahiti te taata hara i ta te hoê aivanaa e parau ra “te hoê autâraa roa o te mau ‘ahiri noa vau’: ahiri noa vau i faaroo i to ˈu metua tane; ahiri noa vau i ore i rave mai ta ˈu iho i hinaaro; ahiri noa vau i imi i to te tahi atu manaˈo.” Ua maoro roa râ teie araararaa mai. Ua ino atura ïa te oraraa o te taata viivii i teie nei e to ˈna atoa roo. Mea faufaa mau ïa ia feruri i te moni hoo rahi o te raveraa i te peu tia ore i te pae morare hou tatou a roohia ˈi i te reira!

“E inu i te pape i ta oe ihora farii”

E huna anei te Bibilia i te parau o te mau taatiraa pae tino? Eita roa ˈtu. E mau ô a te Atua te manaˈo horuhoru o te here e te navenave ta te hoê tane e te hoê vahine e fanaˈo amui. Teie râ, e tia noa ia fanaˈohia taua taairaa piri roa ra e na hoa faaipoipo. No reira Solomona e aˈo ai i te tane faaipoipo: “E inu i te pape i ta oe ihora farii, e te pape tahe ra no roto i ta oe ihora apoo. Ia faatahe-haere-noa-hia ta oe ra pape pihaa, e ta oe ra pape tahe, na roto i te mau aroâ. E vaiiho i te reira na oe anaˈe iho, eiaha ei taata ěê e rave atoa.”Maseli 5:15-17.

“Ta oe ihora farii” e “ta oe ihora apoo,” e mau parau pehepehe ïa no te hoê vahine here. Te faaauhia ra te imiraa i te oaoa i te pae taatiraa e oia i te inuraa i te pape haumârû. E faarirohia te hoê farii aore ra te hoê apoo pape ei taoˈa a te hoê taata, eiaha mai te taheraa pape i roto i te mau aroâ. E te aˈohia ra te tane e faatô i ta ˈna vahine eiaha râ e hue noa i to ˈna huero na roto i te mau aroâ, oia hoi, i roto i te tahi atu mau vahine. Papu maitai, te aˈohia ra te tane eiaha e taiva i ta ˈna vahine.

Te na ô râ te taata paari e: “Ia haamaitaihia ta oe pape pihaa, e ia oaoa oe i te vahine o te apîraa ra. Ia riro oia mai te aili te hinaaro! e mai te [puaaniho o te mouˈa] te nehenehe! ia popou maite oe i to ˈna hinaaro, to ˈna anaˈe ra; e ia mauruuru roa oe i to ˈna aroha.”Maseli 5:18, 19; MN.

Te taaihia ra “te pape pihaa” i te tumu o te mauruuru i te pae taatiraa. Mea “haamaitaihia” te navenave i te pae taatiraa e to ˈna iho hoa faaipoipo—mea horoahia e te Atua. No reira te tane e aˈohia ˈi e oaoa e te vahine o to ˈna apîraa ra. No ˈna, e au ta ˈna vahine i te aili ufa here e te haviti, e i te puaaniho o te mouˈa nehenehe.

E ui atu ai Solomona e piti uiraa o te haaferuri: “Eaha hoi oe, e tau tamaiti, i au atu ai i te faaturi, i tauahi atu ai i nia i te vahine ê?” (Maseli 5:20) Oia, eaha hoi te hoê taata faaipoipo e hema ˈi i te taatiraa pae tino i rapaeau i te faaipoiporaa na roto i te mau farereiraa i te vahi raveraa ohipa, i te fare haapiiraa, aore ra i te tahi atu vahi?

Te horoa ra te aposetolo Paulo i teie aˈoraa i te mau Kerisetiano faaipoipo: “Teie râ ta ˈu parau, e au mau taeae, te poto nei te taime: e au i te feia tara vahine ra, ia riro mai te mea e, aore.” (Korinetia 1, 7:29) Eaha ta te reira e titau? Inaha, e tia i te mau pǐpǐ a Iesu Mesia ia ‘mata i te imi i te basileia.’ (Mataio 6:33) No reira, eiaha te feia faaipoipo ia rahi roa i te haapao noa ia raua iho a tuu ai i te mau faufaa o te Basileia i te piti o te parahiraa i roto i to raua oraraa.

Mea hinaarohia te haavîraa ia ˈna iho

E nehenehe te mau hinaaro i te taatiraa e haavîhia. E tia i te feia e hinaaro ra i te farii maitai a Iehova ia na reira. “Teie hoi to te Atua hinaaro ia haamaitaihia outou; ia ore outou ia faaturi; ia ite to outou atoa e ati noa ˈˈe i te vaiiho i to ˈna iho tino ma te maitai e te tura,” o ta te aposetolo Paulo ïa aˈoraa.—Tesalonia 1, 4:3, 4.

Eiaha ïa te feia apî ia ru i te faaipoipo i te tupuraa mai iho â te mau hinaaro i te taatiraa no te taime matamua. E titau te faaipoiporaa ia amo i te hopoia, e no te ora ia au i te reira, e hinaarohia te paari. (Genese 2:24) Mea au aˈe e tiai e ia “mairi te taurearearaa”—te anotau i reira te mau hinaaro i te taatiraa e puai roa ˈˈe ai e e faahape ai i te feruriraa. (Korinetia 1, 7:36, MN) E e haerea paari ore mau e te hara ia rave te hoê taata e hinaaro ra e faaipoipo i te mau taatiraa tia ore no te mea noa aita e hoa e faaipoipo atu!

“Te fifi nei te rave hara i ta ˈna ra mau hara”

Te tumu rahi e riro ai te peu tia ore i te pae taatiraa ei mea ino, te mea ïa e eita Iehova—Tei horoa i te ora e te puai taatiraa i te taata—e farii i te reira. No reira te arii Solomona e horoa ˈi i te faaitoitoraa puai roa ˈˈe e vai viivii ore i te pae morare: “Te vai noa nei hoi to te taata haerea i mua i te mata o Iehova, e te manaˈo ra oia i to ˈna atoa ra mau haerea.” (Maseli 5:21) Oia, aita hoê aˈe mea huna i te mata o te Atua, “to tei haava mai ia tatou nei.” (Hebera 4:13) E tuino te mau huru taatiraa viivii atoa, noa ˈtu te huna e noa ˈtu eaha te mau faahopearaa i te pae tino e totiale, i to tatou taairaa e Iehova. Mea maamaa mau te faarueraa i te hau e te Atua no te tahi noa maa taime navenave tia ore!

E au ra e e pee te vetahi i te haerea tia ore i te pae morare ma te haama ore e ma te ore e roohia i te utua—eita râ e maoro. Te na ô ra Solomona e: “Te fifi nei te rave hara i ta ˈna ra mau hara, e ua mau oia i te taura ra o to ˈna ra ino. E pohe oia, oia aore i faaroo i te aˈo, e no to ˈna ra piˈo rahi taiva atura.”Maseli 5:22, 23.

No te aha eiaha roa ˈtu te hoê o tatou e taiva? Inaha hoi, te faaara maira te buka o te mau Maseli no nia i te mau eˈa paia o te ao nei. E te faaite maira te reira i te moni hoo ta te taatiraa tia ore e titau pinepine—to tatou ea, ta tatou mau maitai materia, to tatou puai e to tatou tura. Maoti teie ite-atea-raa maramarama, eita roa ˈtu tatou e titauhia ia faahiti i te hoê autâraa roa o te mau “ahiri noa vau.” Oia, na roto i te faaohiparaa i te aˈoraa ta Iehova i horoa i roto i ta ˈna Parau faauruahia, e nehenehe tatou e vai viivii ore i roto i te hoê ao tia ore i te pae morare.

[Nota i raro i te api]

^ I faaohipahia na te taˈo ra “ê” no te feia i fariu ê i tei au i te Ture e tei faaatea ê mai ïa ia Iehova. No reira te hoê vahine faaturi e parauhia ˈi te hoê “vahine ê.”

[Hohoˈa i te api 30]

Hoê â maramararaa to te mau faahopearaa o te peu tia ore i te pae morare e to te raau maramara

[Hohoˈa i te api 31]

“Ia oaoa oe i te vahine o te apîraa ra”