Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Mea papu te tiaturiraa o te tia-faahou-raa!

Mea papu te tiaturiraa o te tia-faahou-raa!

Mea papu te tiaturiraa o te tia-faahou-raa!

“Te tiaturi nei au i te Atua . . . e e tia-faahou-raa to tei pohe.”—OHIPA 24:15.

1. No te aha tatou e nehenehe ai e tiaturi i te tia-faahou-raa?

 UA HOROA mai o Iehova i te tahi mau tumu papu e tiaturi ai tatou i te tia-faahou-raa. Ua tǎpǔ mai oia e e tia mai tei pohe, e hoˈi faahou mai ratou i te ora. E mea papu e e tupu ta ˈna opuaraa no nia i te feia e taoto ra i roto i te pohe. (Isaia 55:11; Luka 18:27) Inaha, ua faaite aˈena te Atua i to ˈna mana e faatia mai i tei pohe.

2. Nafea tatou e faufaahia ˈi i te tiaturiraa o te tia-faahou-raa?

2 E nehenehe te faaroo i te faanahoraa a te Atua no te faatia mai i tei pohe maoti ta ˈna Tamaiti, o Iesu Mesia, e turu ia tatou i te mau taime hepohepo. E nehenehe atoa te papuraa o te tiaturiraa o te tia-faahou-raa e tauturu mai ia tapea maite tatou i to tatou taiva ore i to tatou Metua i te raˈi tae noa ˈtu i mua i te pohe. Eita e ore e e puai atu â to tatou tiaturiraa i te tia-faahou-raa a hiˈopoa ˈi tatou i te tahi mau faahoˈiraa mai i te ora faahitihia i roto i te Bibilia. Ua tupu teie mau semeio atoa maoti te mana o te Fatu e Arii ra o Iehova.

I noaa faahou to ratou mau taata i pohe na roto i te tia-faahou-raa

3. Ua noaa ia Elia te mana e rave i te aha i te poheraa te tamaiti a te hoê vahine ivi i Zarephate?

3 A haamanaˈo ai oia ma te putapû i te faaroo o te mau ite no Iehova hou te Kerisetianoraa, ua papai te aposetolo Paulo e: “I noaa faahou hoi ta te mau vahine tamarii i pohe ra, i faaora-faahou-hia ïa.” (Hebera 11:35; 12:1) E vahine ivi veve te hoê o taua mau vahine ra, i te oire o Zarephate i Phoinikia. No to ˈna farii-maitai-raa ia Elia, te peropheta a te Atua, aita ta ˈna faraoa ota e ta ˈna hinu i pau maoti te hoê semeio, i te tupuraa te hoê oˈe o te nehenehe hoi e haapohe ia ˈna e ta ˈna tamaiti. I te poheraa te tamaiti ra i muri aˈe, ua tuu ihora o Elia ia ˈna i nia i te hoê roˈi, ua pure atura, ua titoo aˈera i nia iho i te tamaiti e toru taime, e taparuparu atura e: “E tau Atua, e Iehova e, teie ta ˈu parau ia oe, e faahoˈi mai oe i te varua o teie nei tamaiti.” Ua rave aˈera te Atua e ia hoˈi mai te varua, aore ra ora, i roto i te tamaiti. (Te mau arii 1, 17:8-24) A feruri na i te oaoa o te vahine ivi a haamaitaihia ˈi to ˈna faaroo na roto i te tia-faahou-raa matamua i faahitihia—to ta ˈna iho tamaiti here!

4. Eaha te semeio ta Elisaia i rave i Sunema?

4 Te tahi atu vahine i noaa faahou ta ˈna tamaiti i pohe maoti te tia-faahou-raa, i faaea na ïa i te oire o Sunema. Ua hamani maitai teie vahine a te hoê taata paari i te peropheta Elisaia e to ˈna tavini. Ua horoahia te hoê tamaiti na ˈna. E rave rahi matahiti râ i muri aˈe, ua titau oia i te peropheta, o tei ite i te tamaroa i pohe i roto i to ˈna fare. I muri aˈe i to Elisaia pureraa e raveraa i te tahi mau ohipa, “ua mahanahana aˈera te tino o taua tamaiti ra.” Ua “maitihe ihora” oia “e a hitu aˈera maitiheraa, e ua araara aˈera hoi to ˈna ra mata.” Eita e ore e ua oaoa roa te metua vahine e ta ˈna tamaiti atoa i teie tia-faahou-raa. (Te mau arii 2, 4:8-37; 8:1-6) Tera râ, e rahi atu â to raua oaoa ia faatiahia mai raua i nia i te fenua i te ‘tia-faahou-raa maitai roa’—o te horoa na raua te ravea eiaha e pohe faahou! Teie te hoê tumu e mauruuru ai tatou ia Iehova, te Atua î i te here o te tia-faahou-raa!—Hebera 11:35.

5. Nafea to Elisaia neheneheraa e faatupu i te hoê semeio tae noa ˈtu i muri aˈe i to ˈna poheraa?

5 Tae noa ˈtu i muri aˈe i te poheraa e te hunaraa o Elisaia, ua haapuai te Atua i to ˈna mau ivi maoti te varua moˈa. Te taio nei tatou e: “Te tanu ra to Iseraela i te hoê taata, inaha ite atura ratou i te hoê pǔpǔ ati Moabi, ua titiri atura ratou i taua taata ra i roto i te tanuraa o Elisaia ra; e ia tuuhia taua taata ra i raro, e tiaia ˈtura [tei pohe] i te pera o Elisaia, te ora noa ra oia ra, e ua tia noa maira i nia.” (Te mau arii 2, 13:20, 21) Eaha râ paha te maere e te oaoa o taua taata ra! A feruri na i te oaoa ta tatou e ite ia faatiahia mai te feia herehia e tatou ia au i te opuaraa taui ore a te Atua ra o Iehova!

Ua faatia te Tamaiti a te Atua i tei pohe

6. Eaha te semeio ta Iesu i rave i pihai iho i te oire o Naina, e eaha te faahopearaa o te reira i nia ia tatou?

6 Ua horoa mai o Iesu Mesia, te Tamaiti a te Atua, i te tahi mau tumu papu e tiaturi ai tatou e e nehenehe tei pohe e tia faahou mai, ma te ravea e ora e a muri noa ˈtu. E nehenehe te ohipa i tupu i pihai iho i te oire o Naina e tauturu mai ia taa ia tatou e e tupu iho â taua semeio ra na roto i te mana horoahia e te Atua. I te hoê taime, ua farerei o Iesu i te feia oto e afai ra i te tino o te hoê taata apî e tanu i rapae au i te oire. O o ˈna anaˈe te tamarii a te hoê vahine ivi. Ua na ô ihora Iesu ia ˈna e: “Eiaha e oto.” Ua tapea ˈtura oia i te iri hopoi e na ô aˈera e: “E teie nei taata apî, a tia, te parau atu nei au ia oe.” I reira noa, ua tia maira oia e paraparau atura. (Luka 7:11-15) Papu maitai e e haapuai teie semeio i to tatou manaˈo e mea papu te tiatutiraa o te tia-faahou-raa.

7. Eaha tei tupu i nia i te tamahine a Iaeiro?

7 A hiˈo atoa na i te hoê ohipa i tupu no nia ia Iaeiro, te hoê tavana o te sunago i Kaperenaumi. Ua ani oia ia Iesu ia haere e tauturu i ta ˈna tamahine here 12 matahiti, e fatata ra i te pohe. No parau-noa-hia ˈtura te reira, pohe atura te tamahine. Ma te faaitoito ia Iaeiro e mauiui ra ia faaohipa i te faaroo, ua apee o Iesu ia ˈna i to ˈna fare, te oto ra hoi te hoê nahoa taata i reira. Ua ata ratou i to Iesu parauraa ˈtu e: “Aore taua potii nei i pohe, ua taoto râ.” Ua pohe mau â oia, tera râ, te haere ra o Iesu e faaite e e nehenehe te taata e tia faahou mai i te ora mai ta ratou e nehenehe e ara mai i te hoê taoto hohonu. Ma te rave i te rima o te potii ra, ua na ô oia e: “A tia i nia.” I reira noa, ua tia maira oia e “maere noa ˈtura na metua no ˈna ra.” (Mareko 5:35-43; Luka 8:49-56) Ma te feaa ore, e “maere” te mau melo utuafare ia faatiahia mai tei herehia e ratou i pohe i nia i te hoê fenua paradaiso.

8. Eaha ta Iesu i rave i te menema o Lazaro?

8 A maha mahana i teie nei to Lazaro poheraa i to Iesu haafatataraa ˈtu i to ˈna menema e to ˈna aniraa ia tatarahia te ofai e opani ra i te tomoraa. I muri aˈe i to ˈna pureraa i mua i te mau taata e mataitai ra ia ite hoi ratou e no ǒ mai to ˈna mana i te Atua ra, ua parau atura Iesu ma te reo puai e: “E Lazaro, a haere mai i rapae.” E ua haere maira oia i rapae! Tei nia noâ te taamu i to ˈna na rima e na avae e ua vehîhia to ˈna mata i te ahu. “A tatara, e tuu atu ia ˈna ia haere na,” ta Iesu ïa i parau. A ite ai ratou i teie semeio, e rave rahi to reira no te tamahanahana ia Maria e ia Mareta, na tuahine o Lazaro, tei faaroo ia Iesu. (Ioane 11:1-45) Aita anei teie aamu e faaî ra ia outou i te tiaturiraa e e nehenehe te feia herehia e tia faahou mai i te ora i roto i te ao apî a te Atua?

9. No te aha e papu ai ia tatou e i teie nei e nehenehe ta Iesu e faatia i tei pohe?

9 A vai ai o Ioane Bapetizo i te fare tapearaa, ua faatae atu o Iesu ia ˈna ra teie poroi tamahanahana: “Ua faaorahia te matapo, . . . ua faatiahia tei pohe.” (Mataio 11:4-6) I te mea e ua faatia mai o Iesu i tei pohe a vai ai oia i te fenua nei, papu maitai ïa e e nehenehe ta ˈna e na reira ei varua puai i horoahia te mana e te Atua. Tei ia Iesu “te tia-faahou-raa e te ora,” e mea tamahanahana mau â ia ite e te fatata mai nei te tau “e faaroo ai te feia atoa i roto i te apoo ra i tana reo, e e haere mai i rapae.”—Ioane 5:28, 29; 11:25.

E haapuai te tahi atu mau tia-faahou-raa i to tatou tiaturiraa

10. Nafea outou e faataa ˈi i te tia-faahou-raa matamua faatupuhia e te hoê aposetolo?

10 I to Iesu tonoraa i ta ˈna mau aposetolo ei feia poro i te Basileia, ua parau oia e: “E faatia i tei pohe.” (Mataio 10:5-8) Parau mau e no te na reira, e tia ia ratou ia turui i nia i te mana o te Atua. I Iopa i te matahiti 36 T.T., ua taoto te vahine paieti ra o Doreka (Tabita) i roto i te pohe. I roto i ta ˈna mau ohipa maitatai i rave, ua hamani oia i te ahu no te mau vahine ivi veve, o tei oto rahi i to ˈna poheraa. Ua faaineine te mau pǐpǐ ia ˈna no te hunaraa e ua tono ratou i te aposetolo Petero, peneiaˈe no te tamahanahana. (Ohipa 9:32-38) Ua tuu ihora Petero i te taata atoa i rapae au i te piha i nia ra, pure aˈera, e na ô atura e: “E Tabita, a tia.” Ua araara maira to ˈna mata, ua parahi ihora, ua rave atura i te rima o Petero, e ua faatia roa maira Petero ia ˈna i nia. Na roto i teie tia-faahou-raa matamua ravehia e te hoê aposetolo, mea rahi tei riro mai ei feia tiaturi. (Ohipa 9:39-42) Teie ïa te tahi atu â tumu e tiaturi ai tatou i te tia-faahou-raa.

11. Eaha te tia-faahou-raa hopea faatiahia e te Bibilia?

11 Te tia-faahou-raa hopea faatiahia e te Bibilia, ua tupu ïa i Teroa. I to Paulo faaearaa i reira i te toruraa o to ˈna tere mitionare, ua faaroa oia i ta ˈna oreroraa parau e tae noa ˈtu i te tuiraa po. No te rohirohi e peneiaˈe no te ǎhu o te mau lamepa e rave rahi e te rahiraa taata i te vahi putuputuraa, ua varea ihora te hoê taata apî o Eutiko te iˈoa i te taoto e ua mairi atura oia i raro mai nia mai i te hoê haamaramarama i te toru o te tahua. “Ua pohe roa” oia, aita noa i moe to ˈna hiroa. Ua tipapa ihora Paulo i nia iho ia Eutiko, ua tauvahi atura ia ˈna, e na ô aˈera i te feia mataitai e: “Eiaha na outou e auê, te vai nei te aho i roto ia ˈna.” Ua hinaaro Paulo e parau e ua faahoˈihia mai te ora o te taata apî. Ua “oaoa roa aˈera” te feia i reira. (Ohipa 20:6-12) I teie mahana, te tamahanahana-rahi-hia nei te mau tavini a te Atua i te iteraa e e fanaˈo to ratou mau hoa no mutaa iho tei tavini i te Atua ia tupu roa te tiaturiraa o te tia-faahou-raa.

Te tia-faahou-raa—Te hoê tiaturiraa mea maoro i teie nei

12. Eaha te manaˈo papu ta Paulo i faahiti i mua i te tavana Roma ra o Felisi?

12 I to ˈna haavaraahia i mua i te tavana Roma ra o Felisi, ua parau o Paulo e: “Ma te faaroo i te mau parau atoa i papaihia i roto i te ture, e te mau peropheta ra. Te tiaturi nei au i te Atua . . . e e tia-faahou-raa to tei pohe, te feia parau-tia e te feia parau-tia ore.” (Ohipa 24:14, 15) Nafea te tahi mau tuhaa o te Parau a te Atua, mai “te ture,” e faaite ai i te tiaraa mai o tei pohe?

13. No te aha e nehenehe ai e parauhia e ua faahiti te Atua i te manaˈo o te tia-faahou-raa i to ˈna horoaraa i te parau tohu matamua?

13 Ua faahiti te Atua iho i te manaˈo o te hoê tia-faahou-raa i to ˈna horoaraa i te parau tohu matamua i Edene ra. A faautua ˈi oia i te “ophi tahito,” te Diabolo ra o Satani, ua parau te Atua e: “E tuu hoi au i te au ore e riri ai ra ia orua o te vahine, e to [huero], e to ˈna ra [huero]; na ˈna e haaparuparu i to afii, e na oe e haaparuparu i to ˈna poro avae.” (Apokalupo 12:9; Genese 3:14, 15; MN) Te auraa o te haaparuparuraa i te poro avae o te huero o te vahine, o te haapoheraa ïa ia Iesu Mesia. Ia haaparuparu taua Huero ra i te afii o te ophi i muri aˈe, e tapao faaite ïa e ua faatiahia mai te Mesia mai te pohe mai.

14. Nafea ia faataa e “e ere” Iehova “i te Atua no tei pohe, no tei ora râ”?

14 Ua parau Iesu e: “E faatia-faahou-hia te feia i pohe, ua faaite atoa mai hoi Mose ia ˈna i parau i te Fatu i fa mai i roto i te pu aihere ra, O te Atua o Aberahama, e te Atua no Isaaka, e te Atua no Iakoba. E ere hoi oia i te Atua no tei pohe, no tei ora râ, te ora anaˈe ra hoi ratou ia ˈna.” (Luka 20:27, 37, 38; Exodo 3:6) Ua pohe o Aberahama, o Isaaka, e o Iakoba, no te mea râ e mea papu maitai te opuaraa a te Atua e faatia mai ia ratou, mai te mea ra e no ˈna te ora noa ra ratou.

15. No te aha i tano ai Aberahama i te tiaturiraa i te tia-faahou-raa?

15 Te vai ra te tumu i tiaturi ai o Aberahama i te tia-faahou-raa, inaha, e ruhiruhia raua ta ˈna vahine o Sara, e mai te huru ra e ua pohe raua i te pae fanauraa tama, i to te Atua faaoraora-semeio-raa i to raua puai fanauraa. E au te reira i te hoê tia-faahou-raa. (Genese 18:9-11; 21:1-3; Hebera 11:11, 12) E 25 matahiti to ta raua tamaiti ra o Isaaka i to te Atua faaueraa ia Aberahama e pûpû ia ˈna ei tusia. Te haamata ra o Aberahama i te haapohe ia Isaaka, ua tapea maira râ te hoê melahi a Iehova i to ˈna rima. Ua “parau hoi” Aberahama e “e tiâ i te Atua ia faatia faahou mai [ia Isaaka] mai te pohe maira; e mai te mea hoi e mai te pohe maira te noaa-faahou-raa ia ˈna.”—Hebera 11:17-19; Genese 22:1-18.

16. Te taoto ra o Aberahama i roto i te pohe i teie nei, a tiai noa ˈi i te aha?

16 Ua tiaturi o Aberahama i te hoê tia-faahou-raa i raro aˈe i te faatereraa a te Mesia, te Huero tǎpǔhia. Ia au i to ˈna manaˈo hou a riro mai ai ei taata, ua tapao te Tamaiti a te Atua i te faaroo o Aberahama. Ei taata, ua parau ïa o Iesu Mesia i te mau ati Iuda e: “I popou na hoi to outou metua o Aberahama i to ˈu nei anotau ia ite oia.” (Ioane 8:56-58; Maseli 8:30, 31) Te taoto ra o Aberahama i teie nei i roto i te pohe, a tiai noa ˈi i te hoê tia-faahou-raa no te ora i nia i te fenua i raro aˈe i te Basileia Mesia o te Atua.—Hebera 11:8-10, 13.

Te faaiteraa a te Ture e te mau Salamo

17. Nafea ‘te mau parau i papaihia i roto i te ture’ i te faaiteraa i te tia-faahou-raa o Iesu Mesia?

17 Te au ra te tiaturiraa o Paulo i te tia-faahou-raa i ‘te mau parau i papaihia i roto i te ture.’ Ua parau te Atua i to Iseraela e: “E hopoi mai outou i te tahi pǔpǔ i taua oho matamua o ta outou maa auhune i te tahuˈa ra; e [i te 16 no Nisana] na ˈna e ueue i taua pǔpǔ sitona ra i mua i te aro o Iehova, ia fariihia mai na outou.” (Levitiko 23:9-14) Te haamanaˈo ra paha o Paulo i teie ture a papai ai oia e: “Ua tia faahou mau râ te Mesia i te poheraa ra, e ua riro ei [oho] matamua no te feia i mairi te taoto ra [i roto i te pohe].” Ei “oho matamua” ua faatiahia mai o Iesu i te 16 no Nisana i te matahiti 33 T.T. I muri aˈe, i roto i to ˈna vairaa mai, e faatiahia mai ‘te tahi atu mau oho’—oia hoi ta ˈna mau pǐpǐ faatavaihia i te varua.—Korinetia 1, 15:20-23; MN; Korinetia 2, 1:21; Ioane 1, 2:20, 27.

18. Nafea to Petero faaiteraa e ua tohuhia te tia-faahou-raa o Iesu i roto i te mau Salamo?

18 Te turu atoa ra te mau Salamo i te tia-faahou-raa. I te mahana Penetekose o te matahiti 33 T.T., ua faahiti te aposetolo Petero i te Salamo 16:8-11, ma te parau e: “Te parau maira hoi Davida [no nia i te Mesia] e, Ua ite au i te Fatu [o Iehova] e tia i mua i tau mata; no te mea tei tau rima atau oia, e ore au e aueue: i oaoa ˈi tau aau, e ua oaoa hoi tau vaha; e e taoto atoa hoi tau tino ma te tiai; e ore hoi oe e vaiiho i tau [“nephe,” MN] i hade, e ore hoi oe e tuu i to mea moˈa ra ia tahuti noa na.” Ua na ô atoa Petero e: “[O Davida] râ i ite atea noa i te reira, i parau ai oia i te tia-faahou-raa o te Mesia ra, e eita to ˈna [“nephe,” MN] e vaiihohia i hade, e eita to ˈna tino e vaiiho-noa-hia ia tahuti noa na. O taua Iesu nei â ta te Atua i faatia aˈenei i nia.”—Ohipa 2:25-32.

19, 20. Afea to Petero faahitiraa i te Salamo 118:22, e nafea te reira i taaihia ˈi i te pohe e te tia-faahou-raa o Iesu?

19 Tau mahana i muri aˈe, ua tia ˈtu o Petero i mua i te Sunederi e ua faahiti faahou oia i te mau Salamo. I to ˈna uiraahia nafea to ˈna faaoraraa i te hoê taata taparu pirioi, ua parau te aposetolo e: “Ia ite mai outou atoa, e te taata atoa o Iseraela nei e, no te iˈoa o Iesu Mesia o Nazareta, ta outou i [“patǐtǐ i nia i te raau,” MN] iho nei, o tei faatiahia e to Atua mai te pohe maira, no ˈna i tia ˈtu ai teie nei taata i mua i to outou aro ma te maˈi ore nei. O te ofai teie [o Iesu] i faaruehia e outou, e te feia patu fare, e ua riro iho nei ei ofai tiavâ. Aore roa hoi e ora ia vetahi ê, aita ˈtu hoi e iˈoa i faaitehia mai i te taata i raro aˈe i teie nei raˈi, e ora ˈi tatou nei.”—Ohipa 4:10-12.

20 Te faahiti ra o Petero i ǒ nei i te Salamo 118:22, ma te faaau i ta ˈna mau parau i te pohe e te tia-faahou-raa o Iesu. Ma te turaihia e ta ratou mau aratai haapaoraa, ua patoi aˈera te mau ati Iuda ia Iesu. (Ioane 19:14-18; Ohipa 3:14, 15) Te faahopearaa o ‘te faarueraa te feia patu fare i te ofai,’ o te pohe ïa o te Mesia, te auraa râ o ‘te riroraa mai te ofai ei ofai tiavâ,’ o to ˈna ïa faatiaraahia ei varua no te hanahana i nia i te raˈi. Mai ta te papai salamo i tohu, “o ta Iehova teie i rave!” (Salamo 118:23) Te faariroraa i “te ofai” ei Ofai tiavâ, o te faateitei-atoa-raa ia ˈna ei Arii maitihia.—Ephesia 1:19, 20.

Turuhia e te tiaturiraa o te tia-faahou-raa

21, 22. Ia au i te Ioba 14:13-15, eaha te tiaturiraa ta Ioba i faahiti, e nafea te reira e nehenehe ai e tamahanahana i te feia oto i teie mahana?

21 Noa ˈtu e aita tatou iho i ite aˈenei i te tahi taata i te tiaraa mai mai te pohe mai, ua ite mai tatou i te tahi mau aamu Bibilia o te haapapu maira i te parau o te tia-faahou-raa. E nehenehe ïa tatou e tapea i te tiaturiraa i faahitihia e te taata tia ra o Ioba. A mauiui ai oia, ua taparuparu oia e: “Ahiri oe [Iehova] e faatapuni ia ˈu i hade e; . . . ahiri oe e faataa i te taime, a manaˈo mai ai ia ˈu nei! Ia pohe te taata nei, e ora faahou anei? . . . Na oe e tiaoro mai, e na ˈu e parau atu ia oe; e oto â oe i te ohipa a to rima i rave ra.” (Ioba 14:13-15) “E oto” te Atua ‘i te ohipa a to ˈna rima,’ ma te hinaaro rahi e faatia mai ia Ioba. Auê ïa tiaturiraa no tatou e!

22 E maˈi-ino-hia paha te hoê melo utuafare e mǎtaˈu ra i te Atua, mai ia Ioba, e e pohe paha oia. E oto paha te fetii, mai ia Iesu atoa i oto i te poheraa o Lazaro. (Ioane 11:35) Mea mahanahana mau râ te iteraa e e pii te Atua i te feia ta ˈna e haamanaˈo ra e e pahono mai ratou! E riro mai te mea ra e te hoˈi mai ra ratou mai te hoê tere mai—eiaha ma te maˈi aore ra te paruparu, ma te oraora maitai râ.

23. Nafea vetahi i te faaiteraa e mea papu ia ratou te tiaturiraa o te tia-faahou-raa?

23 I te poheraa te hoê Kerisetiano paari haapao maitai, ua papai te tahi mau hoa i roto i te faaroo e: “A farii na i to matou tapao aroha hohonu roa ˈˈe no te poheraa to oe metua vahine. Eita e maoro e farerei faahou tatou ia ˈna—e vahine nehenehe e te oraora!” Ua parau te tahi nau metua ua pohe ta raua tamaiti e: “Te tiai mau nei â mâua i te mahana e ara mai ai o Jason! E hiˈo oia e ati aˈe ia ˈna e e ite oia i te Paradaiso ta ˈna i tiai ru noa na. . . . E faaitoitoraa mau â teie ia matou e here ra ia ˈna ia tae atoa i reira.” Oia, e nehenehe tatou e mauruuru i te mea e mea papu te tiaturiraa o te tia-faahou-raa!

Eaha ta outou pahonoraa?

• Nafea tatou e faufaahia ˈi i te faaroo i te faanahoraa a te Atua no te faatia mai i tei pohe?

• Eaha te mau tupuraa i roto i te mau Papai e horoa maira i te mau tumu e tiaturi ai tatou i te tia-faahou-raa?

• No te aha e nehenehe ai e parauhia e mea maoro i teie nei te tiaturiraa o te tia-faahou-raa?

• Eaha te tiaturiraa faufaa ta tatou e nehenehe e tapea no nia i tei pohe?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 10]

Maoti te mana o Iehova i faaora ˈi Elia i te tamaiti apî a te hoê vahine ivi

[Hohoˈa i te api 12]

I to Iesu faahoˈiraa mai i te tamahine a Iaeiro i te ora, ua maere roa to ˈna mau metua

[Hohoˈa i te api 15]

I te mahana o te Penetekose 33 T.T., ua faaite o Petero ma te itoito e ua faatiahia mai o Iesu mai te pohe mai