Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Ua pee anei outou i te Feia tâhitohito?

Ua pee anei outou i te Feia tâhitohito?

Ua pee anei outou i te Feia tâhitohito?

“TE HOÊ taata tâhitohito, o te hoê ïa o te ore roa ˈtu e hiˈo i te hoê huru maitai o te tahi, e o te hiˈo noa i te mea ino. E hibou taata oia, o te ara maitai i roto i te pouri, e te matapo ia ao, o te imi maite i te mau manumanu au-ore-hia, e te ore roa ˈtu e ite i te mau manu maitatai.” Ua parauhia e na te ekalesiatiko Marite no te senekele 19 o Henry Ward Beecher i faahiti i teie manaˈo. E rave rahi paha o te manaˈo e e faataa maitai te reira i te huru feruriraa o te hoê taata tâhitohito no teie tau. No ǒ mai râ te taˈo ra “cynique” i hurihia ei tâhitohito i Heleni i tahito ra, e aita te reira i au noa i te hoê taata o te faaite i taua huru feruriraa ra. Ehia senekele i te maoro, ua au noa te reira i te hoê haapiiraa philosopho.

Nafea te tupuraa mai te philosophia a te Feia tâhitohito? Eaha ta ratou i haapii? Mea maitai anei no te hoê Kerisetiano ia riro oia ei Taata tâhitohito?

Te Feia tâhitohito i tahito ra—To ratou tumu e ta ratou mau tiaturiraa

E vahi tauaparauraa e mârôraa o Heleni i tahito ra. I te roaraa o te mau senekele e tae mai ai i to tatou tau, ua faahiti te mau taata mai ia Socrate, Platon, e Aristote i te mau philosophia, e ua tui to ratou roo i te reira. Ua ohipa roa ta ratou mau haapiiraa i nia i te taata, e te ite-noa-hia râ taua mau manaˈo ra i roto i te taˈere no Tooa o te râ.

Ua haapapu o Socrate (470-399 H.T.T.) e eita e itea mai te oaoa maoro i roto i te tapiraa i te mau taoˈa materia aore ra te fanaˈoraa i te mau navenave i te pae tino. Ua parau oia e e noaa mai te oaoa mau na roto i te hoê oraraa pûpûhia i te imiraa i te maitai morare. Te manaˈo ra o Socrate e o te maitai morare te maitai hope. Ia raea ia ˈna teie fa, ua faarue oia i te mau mea materia faatate e te mau tutavaraa faufaa ore no te mea te manaˈo ra oia e e faanevaneva te reira ia ˈna. Ua pee maite oia i te haerea tanotano noa e te haapaeraa ia ˈna iho, a ora ˈi i te hoê oraraa haehaa e te tarani.

Ua haamau o Socrate i te hoê huru haapiiraa parauhia te ravea a Socrate. E vauvau te rahiraa o te feia feruri i te hoê manaˈo a horoa ˈtu ai i te mau manaˈo paturu, area o Socrate ra, mea ê roa ïa ta ˈna. E faaroo oia i te mau haapiiraa a te tahi atu mau philosopho a faaite atu ai i te mau hape e vai ra i roto i to ratou mau manaˈo. Ua faaitoito teie ravea i te haerea faahapa e te faatura ore ia vetahi ê.

I roto i te mau pǐpǐ a Socrate, te vai ra te hoê philosopho o Antisthène (area 445-365 H.T.T.) te iˈoa. Ua faahaere oia e e rave rahi atu â i te haapiiraa tumu a Socrate i mua na roto i te parauraa e o te maitai morare te maitai hoê roa. Ia ratou, e ere noa te imiraa i te navenave i te hoê faaanaanataeraa, o te hoê râ mea ino. Ma te riro mai ei feia au ore i te taata, ua faaite ratou i te vahavaha rahi i te taata-tupu. Ua parauhia ratou te Feia tâhitohito. No roto mai paha te iˈoa ra Cynique i hurihia ei Feia tâhitohito i te hoê taˈo Heleni (ky·ni·kosʹ) o te faataa i to ratou huru peapea e te teoteo. Teie to ˈna auraa, “e au i te urî.” *

Ohiparaa i nia i to ratou huru oraraa

E nehenehe te tahi mau tuhaa o te philosophia a te Feia tâhitohito, mai te patoiraa i te nounou taoˈa e te faatiatiaraa ia ˈna iho e hiˈohia ei mea popou, teie râ, e turai faahope roa te Feia tâhitohito i to ratou mau manaˈo. E ite-maitai-hia te reira i roto i te oraraa o te Taata tâhitohito tuiroo roa ˈˈe—te philosopho ra o Diogène.

Ua fanauhia o Diogène i te matahiti 412 H.T.T. i Sinope, te hoê oire i te pae o te Miti Ereere. Ua haere oia e to ˈna metua tane i Ateno, i reira to ˈna matauraa i te mau haapiiraa a te Feia tâhitohito. Ua haapiihia Diogène e Antisthène e ua tae roa to ˈna aau i te philosophia a te Feia tâhitohito. Ua ora o Socrate i te hoê oraraa haehaa, e o Antisthène i te hoê oraraa haapae rahi. Area o Diogène ra, ua ora ïa i te hoê oraraa haavî roa. Ei faaite-maitai-raa i to ˈna faarueraa i te mau maitai materia, ua faatiahia e ua faaea o Diogène maa taime rii i roto i te hoê paero!

I to ˈna imiraa i te maitai hope, te parauhia ra e ua hahaere o Diogène na Ateno ia ao maitai e te hoê lamepa ama e paimi i te hoê taata maitai i te pae morare! Ua huti teie haerea i te ara-maite-raa e ua riro ei ravea e haapii ai Diogène e te tahi atu Feia tâhitohito. Te parauhia ra e i te hoê taime, ua ui Alexandre le Grand ia Diogène eaha ta ˈna e hinaaro rahi roa ˈˈe ra. Ua faatiahia e ua parau o Diogène e te hinaaro noa ra oia e ia faanuu rii Alexandre i te hiti eiaha oia ia tapuni i te mahana!

Ua ora o Diogène e te tahi atu Feia tâhitohito ei feia taparu. Aita to ratou e taime no te mau taairaa taata au noa, e ua faarue ratou i te mau hopoia tivila. Peneiaˈe ma te pee i te ravea haaferuriraa a Socrate, ua riro mai ratou ei mea faatura ore roa ia vetahi ê. Ua matauhia o Diogène no to ˈna huru tâhitohito haamauiui. Ua tui mai te roo o te Feia tâhitohito ei feia “e au i te urî,” te iˈoa faaooo râ o Diogène, o Te Urî ïa. Ua pohe oia i te area 320 H.T.T. a fatata ˈi to ˈna e 90 matahiti. Ua patuhia te hoê taoˈa haamanaˈoraa maremora ma te hohoˈa atoa o te hoê urî i nia iho i to ˈna menema.

Ua ravehia te tahi mau tuhaa o te philosophia a te Feia tâhitohito e te tahi atu mau haapiiraa manaˈo. Ia maoro aˈe râ, ua ino mai te roo o te haapiiraa a te Feia tâhitohito no te mau haerea faahua i taaihia ia Diogène e te mau pǐpǐ no muri mai. I te pae hopea, ua moe paatoa aˈera.

Te feia tâhitohito no teie tau—E tia anei ia pee outou i to ratou huru?

Te faataa ra te titionare The Oxford English Dictionary i te hoê taata tâhitohito no teie tau mai “te hoê taata mea au na ˈna e maniania aore ra e imi i te hapa. . . . Te hoê o te faaite e eita oia e tiaturi i te aau rotahi aore ra i te maitai o te mau manaˈo e te mau ohipa a te taata, e o te matau i te faaite i te reira na roto i te mau parau faaooo e te tâhitohito; te hoê taata imi hapa faaooo.” E itehia teie mau huru i roto i te ao e haaati ra ia tatou, papu maitai râ e eita roa ˈtu e au i te huru taata Kerisetiano. A hiˈo na i te mau haapiiraa e faaueraa tumu Bibilia i muri nei.

“E aroha e te hamani maitai to Iehova; e ore e riri vave, te rahi ra to ˈna aroha. E ore oia e tamau i te aˈo mai ia tatou, e ore hoi e vaiiho mârô i to ˈna riri e a muri noa ˈtu.” (Salamo 103:8, 9) E aˈohia te mau Kerisetiano e riro ‘ei pee i te Atua.’ (Ephesia 5:1) I te mea e ua maiti te Atua e faaite i te aroha hamani maitai e te maitai rahi eiaha râ “e maniania aore ra e imi i te hapa,” papu maitai ïa e e tia i te mau Kerisetiano ia tamata i te na reira atoa.

“Ua vaiiho” mai Iesu Mesia, te hohoˈa mau o Iehova, ‘i te haapaoraa na tatou, ia pee tatou i to ˈna taahiraa avae.’ (Petero 1, 2:21; Hebera 1:3) I te tahi mau taime, ua faaite Iesu i te mau hape i te pae faaroo e ua haapapu oia i te mau ohipa ino a teie nei ao. (Ioane 7:7) Ua parau râ oia i te mau parau haapopou no nia i te mau taata haavare ore. Ei hiˈoraa, ua parau oia no Natanaela e: “A hiˈo na i te ati Iseraela mau, aore roa e haavare o roto ia ˈna ra.” (Ioane 1:47) Ia rave Iesu i te hoê semeio, i te tahi mau taime, e faahiti roa oia i te faaroo o te taata e haamaitaihia ra. (Mataio 9:22) E i to te tahi taata manaˈoraa e ua rahi roa te ô haamauruururaa a te hoê vahine, aita Iesu i tâhitohito i te mea i turai ia ˈna, ua parau râ oia e: “Te mau vahi atoa e parauhia ˈi teie nei evanelia i te ao atoa nei, e parau-atoa-hia ïa ta teie nei vahine i rave iho nei ei manaˈoraa ia ˈna.” (Mataio 26:6-13) E hoa o Iesu o te tiaturi e te here i ta ˈna mau pǐpǐ “e tae noa ˈtura i te hopea ra.”—Ioane 13:1.

I te mea e mea tia roa Iesu, e nehenehe noa oia e ite mai i te hapa o te feia tia ore. Aita râ oia i faaite i te hoê huru feruriraa tiaturi ore e te imi i te hapa, ua imi oia i te faaitoito i te taata.—Mataio 11:29, 30.

“E faaroo [te aroha] i te mau mea atoa.” (Korinetia 1, 13:7) E taa ê roa teie parau i te huru feruriraa o te taata tâhitohito, o te feaa i te mau mea e turai ia vetahi ê e i ta ratou mau ohipa. Parau mau, ua î te ao nei i te taata mea ê roa te mea e turai ra ia ratou; no reira e tia ˈi ia ara. (Maseli 14:15) Teie râ, e ineine noa te aroha i te tiaturi no te mea eita te reira e manaˈo ino noa ma te tia ore.

E here e e tiaturi te Atua i ta ˈna mau tavini. Ua ite oia i to ratou mau taotiaraa, hau atu â ia ratou iho. Eita roa ˈtu râ Iehova e manaˈo ino i to ˈna mau taata, e eita oia e titau ia ratou hau atu i ta ratou e nehenehe mau e rave. (Salamo 103:13, 14) Hau atu â, e hiˈo te Atua i te maitai i roto i te taata, e ma te tiaturi, e horoa oia i te mau fanaˈoraa taa ê e te mana i ta ˈna mau tavini haapao maitai e te tia ore râ hoi.—Te mau arii 1, 14:13; Salamo 82:6.

“O vau o Iehova, o tei paheru i te aau, tei tamata i te manaˈo, ia hopoi atu vau i te taata atoa ra i tei au i ta ˈna ra parau, e tei au i te hopea o ta ˈna e rave ra.” (Ieremia 17:10) E nehenehe ta Iehova e ite maitai i te mafatu o te hoê taata. Eiaha tatou. No reira, e tia ia tatou ia haapao maitai i te pae o te horoaraa i te tahi mau manaˈo no vetahi ê.

Ia vaiiho tatou i te hoê huru feruriraa tâhitohito ia aˈa mai i roto ia tatou e i te pae hopea, ia tupu roa i te rahi i roto i to tatou feruriraa, e nehenehe te reira e faatupu i te mau amahamaharaa i rotopu ia tatou e te mau hoa faaroo. E nehenehe te reira e faaore i te hau o te amuiraa Kerisetiano. E pee anaˈe ïa i te hiˈoraa o Iesu, e manaˈo tia hoi to ˈna e te maitai râ hoi ia ohipa oia e ta ˈna mau pǐpǐ. Ua riro oia ei hoa e tiaturihia e ratou.—Ioane 15:11-15.

“O ta outou e hinaaro ia vetahi ê ra, e na reira atoa ˈtu outou ia ratou.” (Luka 6:31) Mea rahi te mau ravea no te faaohipa i teie aˈoraa a Iesu Mesia. Ei hiˈoraa, mea au aˈe na tatou paatoa ia paraparauhia mai tatou ma te maitai e te faatura. Papu maitai ïa e e tia atoa ia paraparau tatou ia vetahi ê ma te maitai e te faatura. I to Iesu atoa faaite-hua-raa i te mau haapiiraa hape a te mau aratai haapaoraa, aita roa ˈtu oia i pee i te ravea a te feia tâhitohito.—Mataio 23:13-36.

Mau ravea no te tinai i te peu tâhitohito

Mai te peu e ua farerei tatou i te inoino, mea ohie paha ia pee noa ˈtu i te peu tâhitohito. E nehenehe tatou e tinai i taua haerea ra na roto i te mauruururaa e e ohipa Iehova ma te tiaturi e to ˈna mau taata tia ore. E nehenehe te reira e tauturu mai ia farii tatou i te tahi atu feia haamori i te Atua ia au i to ratou iho huru—ei taata tia ore e tamata ra i te rave i te mea tia.

E nehenehe te mau tupuraa mauiui e aratai i te tahi pae eiaha e tiaturi faahou i te taata. Parau mau, e ere i te haerea paari te tuuraa i to tatou tiaturi taatoa i nia i te taata tia ore. (Salamo 146:3, 4) I roto râ i te amuiraa Kerisetiano, e rave rahi o te hinaaro mau ra e riro ei faaitoitoraa. A manaˈo noa na i te mau tausani taata o te riro mai te mau metua vahine, te mau metua tane, te mau tuahine, te mau taeae, e te mau tamarii no tei ere i to ratou iho utuafare. (Mareko 10:30) A manaˈo na i te rahiraa o te riro ei hoa mau i te mau taime ahoaho. *Maseli 18:24.

E ere na te peu tâhitohito, na te here taeae râ e faaite o vai te mau pǐpǐ a Iesu, ua parau hoi oia e: “O te mea teie e ite ai te taata atoa e, e pǐpǐ outou na ˈu, ia aroha outou ia outou iho.” (Ioane 13:35) E faaite anaˈe ïa i te here, e e tiatonu anaˈe i te mau huru maitatai o te mau hoa Kerisetiano. E tauturu mai te na reiraraa ia ape tatou i te mau huru o te hoê Taata tâhitohito.

[Nota i raro i te api]

^ Te tahi atu â tatararaa, oia hoi no roto mai te iˈoa Cynique i te Ky·noʹsar·ges, te hoê piha faaetaetaraa tino i Ateno i reira Antisthène e haapii ai i te taata.

^ A hiˈo i te tumu parau ra “Te amuiraa Kerisetiano—Te hoê pu faaitoitoraa” i roto i Te Pare Tiairaa o te 15 no Me 1999.

[Hohoˈa i te api 21]

Te taata tâhitohito tuiroo roa ˈˈe, o Diogène

[Faaiteraa i te tumu]

No roto mai i te buka ra Great Men and Famous Women