Eaha to roto?

Tapura tumu parau

‘Tei te feia haehaa te paari’

‘Tei te feia haehaa te paari’

‘Tei te feia haehaa te paari’

“Eaha ta Iehova hinaaro ia oe ra maori râ o . . . te haere ma te haehaa i te aro o to Atua?”—MIKA 6:8.

1, 2. Eaha te haehaa, e nafea oia e taa ê roa ˈi i te teoteo?

 E PATOI te hoê aposetolo rahi i te huti i te ara-maite-raa i nia ia ˈna iho. E parau te hoê haava ati Iseraela itoito e o ˈna tei iti roa i te fetii o to ˈna metua tane. E faˈi te taata rahi roa ˈˈe i ora aˈenei e aita to ˈna e mana taotia-ore-hia. E faaite teie nau taata taitahi i te haehaa.

2 E taa ê roa te haehaa i te teoteo. E manaˈo au noa to te taata haehaa i to ˈna aravihi e to ˈna faufaa e eita oia e faaahaaha. Eita oia e faaoru, e faateoteo, aore ra e nounou i te tiaraa, ua ite noa râ te taata haehaa i to ˈna mau taotiaraa. No reira oia e faatura ˈi e e tâuˈa ˈi ma te au i te mau manaˈo hohonu e te mau manaˈo o vetahi ê.

3. Mea nafea e “tei te feia haehaa” te paari?

3 Ua tano iho â ïa te Bibilia i te parauraa e: ‘Tei te feia haehaa te paari.’ (Maseli 11:2) E paari to te taata haehaa no te mea te pee ra oia i te hoê haerea ta te Atua e farii, e te haapae ra oia i te hoê huru feruriraa teoteo o te faatupu i te haama. (Maseli 8:13; Petero 1, 5:5) Na te huru oraraa o te mau tavini a te Atua e rave rahi e haapapu ra i te paari o te haehaa. E hiˈo mai tatou i na hiˈoraa e toru i faahitihia i te paratarapha matamua.

O Paulo—Te hoê “tavini” e te hoê “tiaau”

4. Eaha te mau fanaˈoraa taa ê i noaa ia Paulo?

4 E aposetolo rahi o Paulo i rotopu i te mau Kerisetiano matamua, e te taa ra ia tatou no te aha. I te roaraa o ta ˈna taviniraa, ua fano oia e mau tausani kilometera i te atea na te moana e te fenua, e ua haamau oia e rave rahi amuiraa. Hau atu â, ua haamaitai Iehova ia Paulo i te mau orama e te ô e paraparau i te mau reo ěê. (Korinetia 1, 14:18; Korinetia 2, 12:1-5) Ua faaurua atoa oia ia Paulo no te papai 14 rata i riro i teie nei ei tuhaa o te mau Papai Heleni Kerisetiano. E nehenehe mau â e parauhia e mea rahi aˈe ta Paulo mau ohipa i ta te tahi atu mau aposetolo atoa.—Korinetia 1, 15:10.

5. Nafea to Paulo faaiteraa e e manaˈo haehaa to ˈna no nia ia ˈna iho?

5 I te mea e e tuhaa faufaa ta Paulo i roto i te ohipa Kerisetiano, e manaˈo paha vetahi e e taata faahiahia ïa oia, o te faaiteite atoa ra i to ˈna tiaraa. E ere roa ˈtu râ, no te mea e taata haehaa o Paulo. Ua parau oia e e ‘iti oia i te mau aposetolo,’ oia atoa: “E ore hoi au e au ia parauhia e, e aposetolo, no te mea i hamani ino vau i te [amuiraa a] te Atua.” (Korinetia 1, 15:9; MN) Ei taata hamani ino i te mau Kerisetiano na mua ˈˈe, aita roa ˈtu i moe ia Paulo e maoti noa te maitai rahi i noaa ˈi ia ˈna te hoê taairaa e te Atua, e te tahi mau fanaˈoraa taa ê i roto i te taviniraa. (Ioane 6:44; Ephesia 2:8) No reira, aita Paulo i manaˈo e maoti ta ˈna mau ohipa faahiahia i rave i roto i te taviniraa, mea teitei aˈe oia ia vetahi ê.—Korinetia 1, 9:16.

6. Nafea to Paulo faaiteraa i te haehaa i roto i to ˈna mau taairaa e to Korinetia?

6 Te ite-maitai-hia ra te haehaa o Paulo i roto i to ˈna mau taairaa e to Korinetia. E au ra e ua horuhoru vetahi pae i te feia ta ratou i manaˈo e e mau tiaau rahi ratou, mai ia Apolo, Kepha, e ia Paulo atoa. (Korinetia 1, 1:11-15) Aita râ Paulo i ani i to Korinetia ia arue ia ˈna e aita atoa oia i faaohipa ino i ta ratou umere. Ia haere oia e hiˈo ia ratou, aita oia i faaite ia ˈna “ma te parau ahaaha e te paari.” Teie râ ta Paulo i parau no nia ia ˈna iho e to ˈna mau hoa: “E teie nei, a manaˈo te taata ia matou nei, e e tavini anaˈe no te Mesia, e e tiaau no te parau moe a te Atua ra.” *Korinetia 1, 2:1-5; 4:1.

7. Nafea to Paulo faaiteraa i te haehaa ia horoa atoa oia i te mau aˈoraa?

7 Ua faaite atoa Paulo i te haehaa i to ˈna horoaraa i te mau aˈoraa e te aratairaa etaeta. Ua aˈo oia i to ˈna mau hoa Kerisetiano “ma te aroha rahi o te Atua” e ma “te here,” eiaha râ ma te mana o to ˈna tiaraa aposetolo. (Roma 12:1, 2; Philemona 8, 9, MN) No te aha Paulo i na reira ˈi? No te mea ua faariro mau oia ia ˈna iho ei “tauturu” i to ˈna mau taeae, eiaha ei ‘fatu o to ratou faaroo.’ (Korinetia 2, 1:24) Papu maitai e na te haehaa o Paulo i rave e ia here-taa-ê-hia oia e te mau amuiraa Kerisetiano no te senekele matamua.—Ohipa 20:36-38.

Te hoê manaˈo haehaa no nia i ta tatou mau hopoia

8, 9. (a) No te aha e tia ˈi ia haehaa to tatou manaˈo no nia ia tatou? (b) Nafea te feia e hopoia ta ratou e nehenehe ai e faaite i te haehaa?

8 Ua vaiiho mai Paulo i te hoê hiˈoraa maitai roa no te mau Kerisetiano i teie mahana. Noa ˈtu eaha te mau hopoia i horoahia mai na tatou, eiaha hoê aˈe o tatou e manaˈo e mea teitei aˈe tatou ia vetahi ê. “Te manaˈo ra hoi te hoê taata ia ˈna iho, e, e faufaa ta ˈna, e aita roa a ˈna,” ta Paulo ïa i papai, “ua vare oia ia ˈna iho.” (Galatia 6:3) No te aha? No te mea “ua rave paatoa hoi i te hara, e ua ere i te haamaitai a te Atua ra.” (Roma 3:23; 5:12) Oia, eiaha roa ˈtu tatou e haamoe e ua naea tatou i te hara e te pohe tufahia e Adamu. Eita te mau fanaˈoraa taa ê e faateitei ia tatou mai to tatou tiaraa taata hara riirii. (Koheleta 9:2) Mai te hiˈoraa o Paulo, maoti noa te maitai rahi e nehenehe ai te taata e faatupu i te hoê taairaa e te Atua, e e tavini atoa ia ˈna i roto i te tahi tuhaa fanaˈo.—Roma 3:12, 24.

9 Ia taa ia ˈna te reira, eita te hoê taata haehaa e umere i ta ˈna mau fanaˈoraa taa ê e eita atoa e faaahaaha no ta ˈna mau ohipa i rave. (Korinetia 1, 4:7) Ia horoa oia i te aˈoraa aore ra te aratairaa, e na reira oia mai te hoê tauturu—eiaha te hoê fatu. Papu maitai, e ere i te mea tano ia titau te hoê taata aravihi i roto i te tahi mau ohipa i te arueraa a te mau hoa i roto i te faaroo aore ra ia faaohipa ino i ta ratou umere. (Maseli 25:27; Mataio 6:2-4) Te arueraa hoê e faufaa to ˈna, no ǒ mai ïa ia vetahi ê ra—e ia ore te reira e anihia. Ia tupu te reira, eiaha e vaiiho e ia hau te manaˈo ia tatou iho.—Maseli 27:2; Roma 12:3.

10. A faataa nafea vetahi mau taata riirii ia hiˈohia ˈtu e riro mau ai ei “feia taoˈa i te faaroo.”

10 Ia horoahia mai te tahi mau hopoia, e tauturu mai te haehaa ia ape tatou i te haafaufaa ia tatou ma te tano ore, i te horoa i te manaˈo e maoti noa ta tatou mau tutavaraa e to tatou aravihi e ruperupe ai te amuiraa. Ei hiˈoraa, mea ite paha tatou i te horoa i te haapiiraa. (Ephesia 4:11, 12) Mai te peu râ e e taata haehaa tatou, e tia ia tatou ia farii e e ere vetahi mau haapiiraa rahi roa ˈˈe e noaa mai i te hoê putuputuraa a te amuiraa i te mea vauvauhia mai na mua mai. Aita anei outou e faaitoitohia ra ia ite outou, ei hiˈoraa, i te metua hoê e haere tamau ra i te Piha a te Basileia e ta ˈna mau tamarii atoa? Aore ra te taata hepohepo e haere noa ra i te mau putuputuraa noa ˈtu te manaˈo onoono e mea faufaa ore oia? Aore ra te taurearea e haere tamau noa ra i mua i te pae varua noa ˈtu te mau mana iino i te fare haapiiraa e i te tahi atu vahi? (Salamo 84:10) E ere paha teie mau taata i te mea faahiahia. Aita vetahi ê e ite roa ra i te mau tamataraa ta to ratou taiva ore e faaruru ra. Teie râ, e ‘feia taoˈa ratou i te faaroo’ mai te feia teitei aˈe atoa. (Iakobo 2:5) Inaha, te faahopearaa o te haapao maitai, o te fanaˈoraa ïa i te farii maitai a Iehova.—Mataio 10:22; Korinetia 1, 4:2.

O Gideona—“Tei iti roa” i te fetii o to ˈna metua tane

11. Nafea to Gideona faaiteraa i te haehaa i to ˈna paraparauraa i te melahi a te Atua?

11 Ua ora na o Gideona, te hoê taata apî pautuutu o te opu o Manase, i te hoê tau arepurepu i roto i te tuatapaparaa a Iseraela. E hitu matahiti i te maoro to te nunaa o te Atua faarururaa i te haavîraa a to Midiana. Teie râ, ua tae i te taime e faaora ˈi Iehova i to ˈna nunaa. No reira, ua fa maira te hoê melahi ia Gideona e ua na ô maira e: “Tei pihaiiho Iehova ia oe, e tena na taata puai e te itoito ra.” E taata haehaa o Gideona, aita ïa oia i umere i te hanahana o teie haapopouraa manaˈo-ore-hia. Ua parau râ oia ma te faatura i te melahi e: “E tau fatu e, tei pihaiiho Iehova ia matou ra, eaha matou i roohia mai ai i teie nei mea rahi?” Ua haamaramarama ˈtura te melahi e na ô atura ia Gideona e: “Na oe e faaora ia Iseraela i te rima o te ati Midiana.” Eaha ta Gideona i pahono? Maoti i te faariro ru i teie ohipa faauehia ei ravea maitai no te riro mai ei aito o te nunaa, ua pahono Gideona e: “E tau fatu e, eaha te ravea e ora ˈi Iseraela ia ˈu? Inaha, e fetii haehaa to ˈu ia Manase nei, e o vau hoi tei iti roa i te fetii o to ˈu ra metua.” E haehaa faahiahia mau â teie!—Mau tavana 6:11-15.

12. Nafea to Gideona faaiteraa i te mamahu i to ˈna raveraa i ta ˈna ohipa faauehia?

12 Hou oia a tono ai ia Gideona i te tamaˈi, ua tamata Iehova ia ˈna. Nafea? Ua faauehia Gideona e vavahi i te fata a Baala i hamanihia e to ˈna metua tane e e haamarua i te pou moˈa e tia ra i pihai iho. E titau teie ohipa faauehia i te itoito, ua faaite atoa râ o Gideona i te haehaa e te mamahu i roto i ta ˈna raveraa i te reira. Aita oia i rave i te reira i mua i te taata, ua ohipa râ o Gideona i te po, eita ïa oia e itehia. Hau atu â, ua rave o Gideona i ta ˈna ohipa faauehia ma te ara maitai. Ua rave oia hoê ahuru tavini—peneiaˈe ia nehenehe vetahi pae e tiai a tauturu ai te toea ia ˈna i te vavahi i te fata e te pou moˈa. * Noa ˈtu eaha te tupuraa, ua rave o Gideona i ta ˈna ohipa faauehia ma te haamaitairaa a Iehova, e i muri iho, ua faaohipa te Atua ia ˈna no te faaora ia Iseraela i te ati Midiana.—Mau tavana 6:25-27.

E faaite anaˈe i te haehaa e te mamahu

13, 14. (a) Nafea tatou e faaite ai i te haehaa ia horoahia mai te hoê hopoia i roto i te taviniraa? (b) Nafea to Taeae A. H. Macmillan horoaraa mai i te hoê hiˈoraa maitai roa o te haehaa?

13 Mea rahi te haapiiraa ta tatou e nehenehe e huti mai na roto i te haehaa o Gideona. Ei hiˈoraa, e nafea tatou ia horoahia mai te hoê hopoia i roto i te taviniraa? E manaˈo anei tatou na mua i te roo maitai aore ra i te tiaraa e noaa mai? Aore ra e hiˈopoa anei tatou ma te haehaa e i roto i te pure e e maraa anei ia tatou te mau mea e titauhia e te reira? Ua horoa mai Taeae A. H. Macmillan, o tei faaoti i ta ˈna hororaa i te fenua nei i te matahiti 1966, i te hoê hiˈoraa maitai roa i roto i teie tuhaa. I te hoê taime, ua ui o C. T. Russell, te peretiteni matamua o te Taiete Watch Tower, i te manaˈo o Taeae Macmillan o vai te nehenehe e haapao i te ohipa ia reva oia. I roto i te aparauraa i muri iho, aita Taeae Macmillan i parau noa ˈˈe e e nehenehe ta ˈna, noa ˈtu e mea ohie ia ˈna ia na reira. I te pae hopea, ua ani Taeae Russell ia Taeae Macmillan ia farii i te reira. “Ua tia noa vau ma te hitimahuta rii,” ta Taeae Macmillan ïa i papai tau matahiti i muri aˈe. “Ua feruri maitai au i te reira, ma te hohonu roa, e ua pure au no nia i te reira tau taime na mua ˈˈe au a parau roa ˈtu ai ia ˈna e e oaoa vau i te rave i te mau mea atoa e maraa ia ˈu no te tauturu ia ˈna.”

14 Aita i maoro roa, ua pohe Taeae Russell, ua vata ïa te piha ohipa a te peretiteni o te Taiete Watch Tower. I te mea e o Taeae Macmillan te taata haapao a reva ˈi Taeae Russell i to ˈna tere pororaa hopea, ua parau te hoê taeae ia ˈna e: “E Mac, mea papu roa e e fanaˈo oe i tera piha. O oe te tia taa ê no Taeae Russell i to ˈna revaraa, e ua parau mai o ˈna ia matou pauroa e e faaroo i ta oe parau. Ua reva oia e aita roa ˈtu i hoˈi mai. E au ra e o oe te taata e haapao i te ohipa.” Ua pahono Taeae Macmillan e: “E Taeae, e ere mea na reira ia hiˈo i teie ohipa. E ohipa teie na te Fatu e na ˈna e hiˈo eaha noa te parahiraa e au i te horoa no oe i roto i te faanahonahoraa a te Fatu; e ua papu ia ˈu e e ere au i te taata no teie ohipa.” Ia oti, ua maiti atura Taeae Macmillan i te tahi atu taata no taua ohipa ra. Mai ia Gideona, e manaˈo haehaa to ˈna no nia ia ˈna iho—te hoê manaˈo e tia ia tatou ia farii.

15. Eaha te tahi mau ravea ohie e nehenehe ai tatou e faaite i te ite hohonu ia poro tatou ia vetahi ê?

15 E tia atoa ia tatou ia haehaa i roto i te huru raveraa i ta tatou hopoia. E taata mamahu o Gideona, e ua tutava oia i te rave ia ore to ˈna mau enemi ia riri faufaa ore noa. Oia atoa i roto i ta tatou ohipa pororaa, ia haehaa e ia mamahu tatou i roto i ta tatou huru paraparauraa ia vetahi ê. Parau mau, to roto tatou i te hoê tamaˈi pae varua no te faatahuri i “te mau pare” e “te feruri teoteo.” (Korinetia 2, 10:4, 5) Eiaha râ tatou e faahaehaa ia vetahi ê aore ra e horoa ˈtu ia ratou i te tahi tumu papu e inoino ai ratou i ta tatou poroi. Eiaha, e tia ia tatou ia faatura i to ratou mau manaˈo, ia faaite i te mau mea ua tu to tatou manaˈo, e i muri iho, e haamataratara i te mau tuhaa maitatai o ta tatou poroi.—Ohipa 22:1-3; Korinetia 1, 9:22; Apokalupo 21:4.

O Iesu—Te hiˈoraa rahi o te haehaa

16. Nafea to Iesu faaiteraa e e manaˈo haehaa to ˈna no nia ia ˈna iho?

16 O Iesu Mesia te hiˈoraa maitai roa ˈˈe o te haehaa. * Noa ˈtu to ˈna taairaa piri roa e to ˈna Metua, aita o Iesu i taiâ i te faaite e te vai ra te tahi mau mea aita to ˈna e mana i nia iho. (Ioane 1:14) Ei hiˈoraa, i to te metua vahine o Iakobo raua o Ioane aniraa e ia haaparahihia ta ˈna na tamaiti e piti i pihai ia Iesu i roto i to ˈna basileia, ua parau Iesu e: “Area te parahi i tau rima atau e tau rima aui, eita ïa e tia ia ˈu ia horoa.” (Mataio 20:20-23) I te tahi atu taime, ua parau roa Iesu e: “Aore e mea e tia ia ˈu iho ia rave . . . Aita hoi au i imi i to ˈu iho hinaaro, o te hinaaro râ o te Metua o tei tono mai ia ˈu nei ra.”—Ioane 5:30; 14:28; Philipi 2:5, 6.

17. Nafea to Iesu faaiteraa i te haehaa i roto i to ˈna mau taairaa e o vetahi ê?

17 Mea teitei aˈe Iesu i te mau taata tia ore i roto i te mau tuhaa atoa, e e mana faito ore to ˈna no ǒ mai i to ˈna Metua ra o Iehova. Noa ˈtu râ, mea haehaa o Iesu i roto i to ˈna mau taairaa e ta ˈna mau pǐpǐ. Aita oia i faateimaha ia ratou i te hoê faaiteiteraa horuhoru o to ˈna ite. Ua tâuˈa e ua aroha oia i te taata e ua haapao i to ratou mau hinaaro. (Mataio 15:32; 26:40, 41; Mareko 6:31) No reira, noa ˈtu e mea tia roa o Iesu, aita oia i titau ia haamaitai roa ino. Aita roa ˈtu oia i ani hau atu i tei maraa i ta ˈna mau pǐpǐ ia horoa, e aita roa ˈtu oia i titau hau atu i tei maraa ia ratou ia amo. (Ioane 16:12) E ere i te mea maere ia hiˈo e rave rahi ia ˈna mai te hoê taata mahanahana mau!—Mataio 11:29.

E pee anaˈe i te hiˈoraa o te haehaa o Iesu

18, 19. Nafea tatou e nehenehe ai e pee i te hiˈoraa o te haehaa o Iesu i roto i (a) ta tatou huru hiˈoraa ia tatou iho, e (b) to tatou huru i nia ia vetahi ê?

18 Mai te peu e ua faaite te taata rahi roa ˈˈe i ora aˈenei i te haehaa, e hau atu â ïa tatou. Mea pinepine te taata tia ore i te ore e farii oioi e aita to ratou e mana taotia-ore-hia. Ia au râ i te hiˈoraa o Iesu, te tutava ra te mau Kerisetiano i te faaite i te haehaa. E ere ratou i te mea teoteo no te horoa i te hopoia i te feia aravihi; e ere atoa ratou i te mea faaahaaha e te mea haapaari no te farii i te aratairaa a te feia e tiaraa to ratou e na reira. Ma te hoê huru feruriraa ohipa amui, te rave nei ratou i te mau mea atoa i roto i te amuiraa “ma te tia e ma te [nahonaho].”—Korinetia 1, 14:40; MN.

19 E turai atoa te haehaa ia tatou ia au noa ta tatou mau tiairaa ia vetahi ê e ia haapao i to ratou mau hinaaro. (Philipi 4:5) E aravihi e e puai paha to tatou e aita to vetahi ê. Ia haehaa râ tatou, eita ïa tatou e manaˈo noa e e tia ia vetahi ê ia ohipa mai ta tatou e hinaaro. I te mea e to te taata taitahi to ˈna iho mau taotiaraa, e faaore ïa tatou ma te haehaa i te mau hapa a vetahi ê. Ua papai o Petero e: “Hau atu i te mau mea atoa, ia rahi to outou here te tahi i te tahi, no te mea e tapoˈi te here i te hapa e rave rahi.”—Petero 1, 4:8, MN.

20. Nafea tatou e nehenehe ai e haavî i te huru teoteo?

20 Mai ta tatou i haapii mai nei, tei te feia haehaa mau â te paari. E nafea râ outou ia ite outou e e huru haehaa ore aore ra teoteo to outou? Eiaha e haaparuparu. A pee râ i te hiˈoraa o Davida, i pure e: “E tapea mai oe i to tavini i te hara iimi; eiaha roa te reira ia faahepo mai ia ˈu.” (Salamo 19:13) Na roto i te peeraa i te faaroo o te mau taata mai ia Paulo, Gideona, e—tei nia ˈˈe ia vetahi ê atoa—o Iesu Mesia, e ite tatou iho i te tanoraa o teie mau parau: ‘Tei te feia haehaa te paari.’—Maseli 11:2.

[Nota i raro i te api]

^ E nehenehe te taˈo Heleni i hurihia ei “tavini,” e faaohipahia no te hoê tîtî e hoe ra e te feia hoe i muri roa i te hoê pahi rahi. Area te “tiaau” ra, e nehenehe e horoahia ia ˈna i te mau hopoia hau, te haapaoraa paha i te hoê tauihaa. No te rahiraa râ o te mau fatu tavini, hoê â haehaaraa to te tiaau e to te tîtî e hoe i nia i te hoê pahi.

^ Eiaha e manaˈo hape e te faaite ra te mamahu e te ara maitai o Gideona e e taata mǎtaˈu haere noa oia. Eita, te haapapuhia ra to ˈna itoito i roto i te Hebera 11:32-38, o te faaô ra ia Gideona i rotopu i te feia i “faaetaetahia,” e i ‘aito roa ˈtura i te tamaˈi.’

^ I te mea e e faataa-atoa-hia te haehaa mai te iteraa i to ˈna mau taotiaraa, eita ïa e tano teie parau no Iehova. E Atua mǎrû râ oia.—Salamo 18:35.

Te haamanaˈo ra anei outou?

• Eaha te haehaa?

• Nafea tatou e nehenehe ai e pee i te hiˈoraa o te haehaa o Paulo?

• Eaha ta tatou e nehenehe e haapii na roto i te hiˈoraa o te haehaa o Gideona?

• Nafea to Iesu horoaraa i te hiˈoraa rahi o te haehaa?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 15]

Ua here te mau hoa Kerisetiano ia Paulo no to ˈna haehaa

[Hohoˈa i te api 17]

Ua faaite o Gideona i te mamahu i to ˈna faatupuraa i te hinaaro o te Atua

[Hohoˈa i te api 18]

E faaite o Iesu, te Tamaiti a te Atua, i te haehaa i roto i ta ˈna mau mea atoa e rave