Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A tapea i to outou roo

A tapea i to outou roo

A tapea i to outou roo

E MAITAI mai te roo o te hoê taata o te hamani i te mau hohoˈa fare tahua rau nehenehe roa ei tahuˈa fare aravihi. E itehia te hoê potii o te manuïa i roto i ta ˈna haapiiraa ei tamarii haapii maitai roa. E nehenehe atoa te hoê taata o te ore e rave i te hoê noa ˈˈe ohipa e matauhia ei hupehupe. A onoono ai i nia i te faufaaraa e haamaitai i te roo, te na ô ra te Bibilia e: “O te iˈoa maitai tei hau i te taoˈa rahi ra; e te ite-maitai-hia mai i te ario e te auro ra.”—Maseli 22:1.

E tupu te roo maitai maoti te mau ohipa rii e rave rahi i te roaraa o te hoê anotau. Hoê noa râ hoi mea e navai no te tuino i te reira, o te hoê ïa ohipa maamaa. Ei hiˈoraa, e nehenehe te hoê noa haerea hape i te pae taatiraa e tuino i te hoê roo maitai. I roto i te pene 6 o te buka Bibilia ra Maseli, te horoa maira te arii no Iseraela i tahito ra o Solomona i te faaararaa no nia i te mau haerea e te mau ohipa o te tuino i to tatou roo e to tatou taairaa e te Atua ra o Iehova. Te vai ra te mau tǎpǔ feruri-ore-hia, te hupehupe, te haavare, e te peu taatiraa tia ore—mau mea iho â e ririhia e Iehova. E tauturu te haapaoraa i teie mau aˈoraa ia tapea tatou i to tatou roo maitai.

Ia tiamâ mai outou i te mau tǎpǔ maamaa

E haamata te pene 6 o te Maseli e teie mau parau: “Ia riro oe, e tau tamaiti, ei tauturu no to hoa ra; e ua tuu oe i to rima ia vetahi ê; ua fifi oe i te parau o to vaha; ua mau oe o ta to vaha i parau ra. E na ô oe, e tau tamaiti, i teie nei, ia ora oe: tei te rima hoi oe o to hoa ra, e haere, e faahaehaa ia oe iho, e onoono maite atu oe i to hoa na.”Maseli 6:1-3.

Te aˈo ra teie maseli e ara i te faaô atu i roto i te mau ohipa tapihoo a vetahi ê, a te feia ěê iho â râ. Oia, i tia na i to Iseraela ia ‘tauturu i to ratou taeae i pohe i te veve, e i roohia i te ati.’ (Levitiko 25:35-38) Ua rave râ te tahi mau ati Iseraela mǎtaˈu ore i te mau ohipa tapihoo papu ore ma te manaˈo e e rahi te apî e ua noaa ia ratou te tauturu moni na roto i te haapapuraa i to vetahi ê manaˈo e ‘riro ei tauturu’ no ratou, a faaô atoa ˈi ia ratou i roto i te tarahu. E tupu atoa taua mau mea ra i teie mahana. E titau paha te mau fare moni, ei hiˈoraa, i te hoê taata tarima apiti hou e farii ai i te hoê tarahu ta ratou e manaˈo e mea papu ore. Mea paari ore mau â te farii-oioi-raa i taua huru faaauraa ra no vetahi ê! Inaha, e nehenehe te reira e riro ei marei no tatou i te pae moni, e e tuino atoa i to tatou roo i mua i te mau fare moni e te tahi atu feia horoa tarahu!

Eaha ïa mai te peu e te fifihia ra outou no to outou raveraa i te hoê mea tei au ra e mea paari i te omuaraa e i muri aˈe râ i to outou hiˈopoa-maitai-raa ˈtu, mea maamaa? Te aˈohia ra e tuu i te teoteo i te hiti e e ‘onoono maite atu i to hoa’—ma te mau titauraa tamau. E tia ia tatou ia faaohipa i te mau ravea atoa no te faaafaro i te fifi. Te faaite ra te hoê buka e: “A tamata i te mau ravea atoa e ia afaro roa outou e te taata i hape e ia afaro te fifi, eiaha ta outou hopoia ia faaino ia outou aore ra to outou utuafare.” E eiaha e haamaoro, te na ô râ hoi te arii e: “Eiaha to mata e taoto, eiaha hoi to opani mata ia tiaruhe; a horo, mai te zabi e horo ê i te fifi ra, ei mai te manu i te marei a te imi manu ra.” (Maseli 6:4, 5) Mea au aˈe e otohe mai i te hoê faaauraa paari ore i te taime e nehenehe ai i te topa ˈtu i roto i te reira marei.

A rohi mai te ro

“A haere na a hiˈo i te ro, e tena na taata taooto; a haamanaˈo i ta ˈna ravea, ia paari oe,” ta Solomona ïa e aˈo ra. Eaha te paari e noaa mai maoti te mau ravea a te ro iti? Te pahono ra te arii e: “Aita hoi o ˈna aratai, aita e tavana, aita e faaitoito, te faaitoito ra hoi i ta ˈna maa i te tau mau ra, ei ia auhune ra e haaputu ai oia i ta ˈna maa.”Maseli 6:6-8.

Mea faahiahia roa te faanahonahoraa a te mau ro e mea tahoê roa ratou te tahi i te tahi. Ma te faataa-aˈena-hia, e haaputu ratou i te maa no a muri aˈe. Aita o ratou “aratai, aita e tavana, aita e faaitoito.” Parau mau, te vai ra te ro arii vahine, e arii noa râ oia no te ofaa i te huero e ei metua vahine o te ofaaraa. Eita oia e faaueue. Noa ˈtu e aita e raatira no te faatere ia ratou aore ra e tiaau no te hiˈopoa ia ratou, e tamau noa te mau ro ma te rohirohi ore i ta ratou ohipa.

Mai te ro, eiaha anei tatou ia rohi atoa? Mea maitai no tatou te rave-puai-raa i te ohipa e te tutavaraa e haamaitai atu, te hiˈopoahia ra anei tatou aore ra aita. Oia, i te fare haapiiraa, i te vahi raveraa ohipa e ia apiti tatou i roto i te mau ohipa pae varua, e tia ia tatou ia rohi hua. Mai te ro o te faufaahia i to ˈna itoito, te hinaaro atoa ra te Atua ia ‘rave tatou i te maitai no ta tatou ohipa.’ (Koheleta 3:13, 22; 5:18) O te hoê manaˈo haava mâ e te mauruuru ia ˈna iho te mau haamaitairaa o te ohipa itoito.—Koheleta 5:12.

Ma te rave e piti uiraa o te haaferuri, te tamata ra Solomona i te faaara i te hoê hupehupe i to ˈna faatau: “Mai te aha te maoro o to oe na taoto, e tena na taata faatau? afea oe e tia ˈi i nia?” Ma te tâhitohito i ta ˈna huru paraparau, te na ô râ te arii e: “Ei maa taoto iti â, ei faaearaa iti â, e tipae iti noa ˈtu â i te rima ei faaearaa iti â! E roohia mai oe i te veve mai te ratere ra, e to oe ra ati mai te taata mauhaa ra.” (Maseli 6:9-11) A perehu noa ˈi te hupehupe, e roohia oia i te veve ma te vitiviti o te eiâ, e e ere oia i te maa mai te taata mauhaa ra. E î oioi te mau aua o te taata faatau i te aihere e te raau putaputa. (Maseli 24:30, 31) Eita e maoro e roohia ta ˈna ohipa tapihoo i te mau ereraa. Eaha te maoro e faaoromai ai te hoê paoti ohipa i te hoê hupehupe? E e nehenehe anei te hoê tamarii haapii o te faatau roa i te haapii e manaˈo e e maitai ta ˈna haapiiraa?

Eiaha e haavare

Ma te faataa i te tahi atu haerea o te tuino i te roo o te hoê taata i roto i te totaiete taata e to ˈna mau taairaa e te Atua, te na ô râ Solomona e: “O te taata faufaa ore ra, te taata taiata ra, te haapao ra oia i te parau vavi noa o to ˈna vaha. E amo noa hoi to ˈna mata, e tapao mai hoi tana avae, e haapii mai hoi te rima. Te opua ra tana aau ino i te parau ino; e ore hoi e faaea i te faatupu i te mârô.”Maseli 6:12-14.

E faataaraa teie i te hoê taata haavare. E tamata noa te taata haavare i te tapuni i ta ˈna haavare. Nafea? Eiaha noa na roto “i te parau vavi,” na roto atoa râ i te mau tapao o te tino. Te faaite ra te hoê taata ite e: “E mau ravea feruri-maitai-hia te mau aparaa rima, te taˈi o te reo, e tae noa ˈtu te mau huru o te mata, no te haavare; i muri mai i te hoê mata haavare ore, te vai noa maira te hoê feruriraa piˈo e te hinaaro faatupu peapea.” E opua taua huru taata faufaa ore ra i te mau opuaraa ino e e faatupu noa i te mârô. E roohia oia i te aha?

“E roohia-noa-hia mai oia i te pohe eita e mahia,” o te pahonoraa ïa a te arii no Iseraela. “Mai te amoraa mata ra, pohe roa aˈera oia aore roa e taraa.” (Maseli 6:15) Ia itehia oia, e ino te roo o te taata haavare i taua iho taime ra. O vai te tiaturi faahou atu ia ˈna? Mea ino mau â to ˈna hopea, no te mea tei roto “te feia haavare e hope roa ˈˈe” i te mau taata e roohia i te pohe mure ore. (Apokalupo 21:8) E tutava anaˈe i te ‘haapao maitai i te mau mea atoa nei.’—Hebera 13:18.

A riri i ta Iehova e riri

Te riri i te ino—e ravea maitai mau tera no te tapea ia tatou eiaha e rave i te mau mea o te tuino i to tatou roo! Eiaha anei ïa tatou e faahotu i te riaria i te mea ino? Eaha mau râ ta tatou e riri? Te parau ra Solomona e: “Teie na parau e ono ra ta Iehova e riri nei, e te hitu hoi e mea faufau atoa ïa na ˈna: o te mata teitei, te arero haavare, e te rima i manii ai te toto hara ore ra; o te aau i opua i te parau ino ra; e te avae e horo oioi e rave i te ino; te ite haavare, e parau i te parau haavare ra, e o tei faatupu i te mârô i roto i te mau taeae ra.”Maseli 6:16-19.

E mau parau tumu na tuhaa e hitu ta te maseli e faahiti ra e e au te reira i te mau huru hara atoa. E ravehia te mau hara o te “mata teitei” e “te aau i opua i te parau ino” i roto i te feruriraa. Mea na roto i te parau e hara ˈi “te arero haavare” e “te ite haavare, e parau i te parau haavare.” E mau ohipa iino ta “te rima i manii ai te toto hara ore” e “te avae e horo oioi e rave i te ino.” E te mea riri taa ê na Iehova, o te huru taata ïa mea au roa na ratou e faatupu peapea i rotopu i te taata o te faaea hau noa te tahi e te tahi ahiri e aita. Te faaite ra te maraaraa mai te ono i nia i te hitu e aita te anairaa i hope, i te mea e e tamau noa te taata i te faarahi i ta ratou mau ohipa iino.

Oia mau, e titauhia ia faahotu tatou i te riaria i ta te Atua e riri. Ei hiˈoraa, e tia ia tatou ia haapae i “te mata teitei,” aore ra i te mau huru faaiteraa atoa i te teoteo. E, papu maitai e tia ia ape i te parau faaino atâta, no te mea e faatupu ohie te reira i “te mârô i roto i te mau taeae.” Na roto i te haaparareraa i te mau parau faaroo-noa-hia maitai ore, te mau faainoraa tia ore, aore ra te mau haavare, aita paha tatou e ‘manii ra i te toto hara ore,’ e nehenehe mau râ tatou e tuino i to vetahi ê roo maitai.

‘Eiaha e hinaaro i to ˈna haviti’

E haamata Solomona i te tuhaa i muri o ta ˈna aˈoraa mai teie: “E mau maitai, e tau tamaiti, i te parau a to metua tane, e eiaha e faarue i te aˈo a to metua vahine. E tapea tamau maite i te reira i roto i to aau; e haafifi maite i te reira i nia i to aˈî.” Eaha te tumu? “Ia haere oe ra, na taua aˈo ra oe e aratai; e ia taoto ra oe, na ˈna oe e tiai, e ia ara oe ra, na ˈna e paraparau mai ia oe.”Maseli 6:20-22.

E faaora mau mai anei te hoê aratairaa na roto i te mau Papai ia tatou i te marei o te peu taatiraa tia ore? Oia. Te haapapuhia maira tatou e: “E lamepa hoi te ture, e tiarama hoi te aˈo; e te haapiiraa e faaitoito ra, o te eˈa ora ïa: ei tapea ia oe i te vahine ino; i te arero haavare [a te vahine] ê ra.” (Maseli 6:23, 24; MN) Ia haamanaˈo tatou i te aˈoraa o te Parau a te Atua e ia faaohipa tatou i te reira mai ‘te hoê lamepa i to tatou nei avae, te hoê tiarama no to tatou nei mau eˈa,’ e tauturu mai te reira ia patoi tatou i te mau titauraa haavare a te hoê vahine ino, aore ra a te hoê taata ino atoa.—Salamo 119:105.

“Eiaha to aau ia hinaaro i to ˈna ra [haviti],” o te aˈoraa ïa a te arii paari, “e eiaha oe ia riro i to ˈna ra hihi mata.” No te aha? “No te vahine faaturi e ere ai te taata i te maa maa iti; e te moiheuo ra [aore ra, te vahine a te tahi atu taata] te titau maira ïa i te [hoê nephe faufaa] ia pohe.”Maseli 6:25, 26; MN.

Te faahiti ra anei Solomona i te hoê vahine tei faaturi mai te hoê vahine ori purumu? Peneiaˈe. Aore ra te faataa ê ra paha oia i te faahopearaa o te raveraa i te taatiraa tia ore e te hoê vahine ori purumu i to te faaturiraa e te vahine a te tahi atu taata. E nehenehe te taata e taati e te hoê vahine ori purumu e ere roa i “te maa maa iti”—oia hoi e veve-roa-hia. E nehenehe atoa oia e pohe i te maˈi purumu mauiui e te haaparuparu, e tae noa ˈtu i te SIDA pohe. I te tahi aˈe pae, e roo-oioi-hia ˈtu â te taata i raro aˈe i te Ture i te ati ia taati oia e te hoa faaipoipo a te vetahi ê. E fifi roa te “nephe faufaa” o te hoa tia ore o te vahine e faaturi ra. “E hau atu i te haapotoraa i te ora na roto i te peu faufaa . . . tei faaotihia,” ta te hoê ïa buka e parau ra. “E au i te taata hara te utua pohe.” (Levitiko 20:10; Deuteronomi 22:22) Noa ˈtu râ, aita e hiˈoraa i to ˈna haviti, eiaha te hoê vahine mai teie ia hinaarohia ˈtu.

‘Eiaha e oomo i te auahi i roto i to outou ouma’

No te haamataratara ˈtu â i te mau vahi atâta o te peu faaturi, te ui ra Solomona e: “E tia anei te taata ia oomo i te auahi i roto i tana ouma, e ore anei e ama to ˈna ahu? E tia anei te taata ia haere na nia i te arahu ama ra, e ore anei to ˈna avae e vera?” A faataa ˈi i te auraa o te faahohoˈaraa, te na ô ra oia e: “Oia atoa tei faafatata ˈtu i te vahine na vetahi ê; o tei rave noa ˈtu ia ˈna ra e ore e parauhia i te hara ore.” (Maseli 6:27-29) Mea papu maitai e e faautuahia taua taata hara ra.

“Eita e faaruehia te eiâ ia eiâ ei haamâha i to ˈna hiaai ia pohe i te poia ra,” o te haamanaˈohia maira ïa. Noa ˈtu râ, “ia itea . . . , e tataihitu ïa ta ˈna ia faahoˈi mai; e parau roa tei to ˈna ra utuafare i te hopoi mai.” (Maseli 6:30, 31) I Iseraela i tahito ra, e titauhia te eiâ ia faahoˈi noa ˈtu e e pau roa ta ˈna faufaa atoa. * E hau atu â ïa te hoê taata faaturi i te au ia faautuahia, aita hoi ana e tumu no te rave i ta ˈna i rave!

“O tei moiheuo râ, e maamaa rahi ïa,” o ta Solomona ïa e parau ra. Ua ere te taata maamaa ra i te feruriraa maitai, inaha ‘ua taparahi oia ia ˈna iho.’ (Maseli 6:32) Na rapaeau, e au oia i te hoê taata roo maitai, aita roa ˈtu râ te taata o roto mai i paari maitai.

Te vai ra ˈtu â te mau hotu ta te hoê taata faaturi e ooti. “O te pohe e te haama te noaa ia ˈna, e ore hoi te faaino ia ˈna e horoi-ê-hia. Uˈana rahi hoi to te taata pohehae, e ore oia e faaherehere i te mahana e tahoo ai ra. E ore oia e rave i te taoˈa faaora, e ore hoi e mauruuru ia hopoihia ˈtu te taoˈa e ia rahi noa ˈtu.”Maseli 6:33-35.

E nehenehe ta te hoê eiâ e faahoˈi i ta ˈna i eiâ, area te taata faaturi ra, aita ïa ta ˈna e ravea. Eaha ta ˈna e nehenehe e pûpû na te hoê tane tei riri roa? Noa ˈtu te rahi o te taparuparuraa, eita e noaa te aroha i te eiâ. Aita roa ˈtu e mea ta te taata faaturi e nehenehe e faahoˈi no ta ˈna hara. E vai noa mai te faaino e te haama i nia i to ˈna iho iˈoa. Hau atu â, aita ta ˈna e ravea no te hoo mai ia ˈna iho aore ra e tiamâ mai ai oia i te utua e au ia ˈna.

Mea paari mau â te faaatea-ê-raa mai ia tatou iho i te peu faaturi e te tahi atu haerea e huru feruriraa o te tuino i to tatou roo maitai e te nehenehe e hopoi mai i te faaino i nia i te iˈoa o te Atua! Ia haapao maitai ïa tatou eiaha ia rave i te mau tǎpǔ maamaa. Ia faaunauna te ohipa itoito e te haerea parau mau i to tatou roo. E a tutava ˈi tatou i te riri i ta Iehova e riri, ia haamaitai tatou i to tatou roo i mua ia ˈna e to tatou taata-tupu.

[Nota i raro i te api]

^ Ia au i te Ture a Mose, e titauhia ia tataipiti, ia tataimaha, aore ra ia tataipae ta te eiâ e faahoˈi. (Exodo 22:1-4) Te faaite ra paha te parau ra “tataihitu” i te hoê faautuaraa hope, oia hoi e rave rahi taime hau aˈe i ta ˈna i eiâ.

[Hohoˈa i te api 25]

A ara maitai i te tarimaraa ei tauturu, i te hoê tarahu moni

[Hohoˈa i te api 26]

A rohi mai te ro

[Hohoˈa i te api 27]

A haapae i te mau parau faaino atâta