Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te taioraa Bibilia—Mea faufaa e mea au maitai

Te taioraa Bibilia—Mea faufaa e mea au maitai

Te taioraa Bibilia—Mea faufaa e mea au maitai

‘Ia [taio] oe i te reira i te rui e te ao.’—IOSUA 1:8; MN.

1. Eaha te tahi mau maitai o te mau huru taioraa atoa e te taioraa Bibilia iho â râ?

 E OHIPA maitai te taioraa i te mau tumu parau faufaa. Ua papai te philosopho politita Farani ra o Montesquieu (Charles-Louis de Secondat) e: “No ˈu, ua riro noa te haapiiraa ei ravea numera hoê no te faaruru i te rohirohi o te oraraa. Aita vau i faaruru aˈenei i te hepohepo tei ore i tamǎrûhia e te hoê hora taioraa.” I nia i te hoê faito teitei roa ˈˈe, e parau mau te reira no te taioraa Bibilia. Ua parau te papai salamo tei faauruahia e: “Oia atoa te ture a Iehova aita e hapa, i te faafariuraa i te varua; te faaite a Iehova e mea mau ïa, e paari ai te aau o te maua; te haapaoraa a Iehova e mea tia ïa, e oaoa ˈi te aau.”—Salamo 19:7, 8.

2. No te aha Iehova i paruru ai i te Bibilia i te roaraa o te mau tau, e eaha ta ˈna e hinaaro ia rave to ˈna nunaa?

2 Ua paruru te Atua ra o Iehova, te Tumu o te Bibilia, i teie buka i te roaraa o te mau senekele patoiraa uˈana a to ˈna mau enemi, te haapaoraa e te ao. I te mea e e hinaaro oia i “te taata atoa ia ora, e ia noaa te ite i te parau mau,” ua rave oia e ia fanaˈo te taata atoa i ta ˈna Parau. (Timoteo 1, 2:4) Te manaˈohia ra e fatata e 80 % o te taata o te fenua o te raeahia ia faaohipahia 100 reo. Te vai ra te Bibilia taatoa na roto e 370 reo, e e nehenehe e taio i te tahi mau tuhaa o te mau Papai na roto 1 860 reo e reo iti hau. E hinaaro Iehova ia taio to ˈna nunaa i ta ˈna Parau. E haamaitai oia i ta ˈna mau tavini o te haapao ra i ta ˈna Parau, oia, o te taio ra i te reira i te mau mahana atoa.—Salamo 1:1, 2.

Mea titauhia ia taio te mau tiaau i te Bibilia

3, 4. Eaha ta Iehova i titau i te mau arii o Iseraela, e eaha te mau tumu e au atoa ˈi teie titauraa i te mau matahiapo Kerisetiano i teie mahana?

3 Ma te faahiti aˈena i te taime e faaterehia ˈi te nunaa Iseraela e te hoê arii taata, ua parau Iehova e: “E i parahi oia i nia i te terono i to ˈna ra basileia, ei reira oia e papai ai i teie nei ture na ˈna iho i roto i te hoê buka, no roto i te buka ture e vai i te feia tahuˈa ra i te ati Levi ra. E ei ia ˈna iho te reira vai ai, e e taio hoi oia e hope noa ˈtu o ˈna pue mahana i te ao nei, ia mǎtaˈu oia i to ˈna ra Atua ia Iehova, e ia haapao i te mau parau atoa o teie nei ture, e teie nei mau haapaoraa ia ravehia. Ia ore ia teitei to ˈna aau i to ˈna ra mau taeae; ia ore oia ia ohipa ê i teie nei parau, i te pae atau e te pae aui.”—Deuteronomi 17:18-20.

4 A tapao na i te mau tumu i titau ai Iehova i te mau arii atoa o Iseraela no a muri aˈe ia taio i te buka ture a te Atua i te mau mahana atoa: (1) “ia mǎtaˈu oia i to ˈna ra Atua ia Iehova, e ia haapao i te mau parau atoa o teie nei ture, e teie nei mau haapaoraa ia ravehia”; (2) “ia ore ia teitei to ˈna aau i to ˈna ra mau taeae”; (3) “ia ore oia ia ohipa ê i teie nei parau, i te pae atau e te pae aui.” E ere anei i te mea hinaarohia e te mau tiaau Kerisetiano, i teie mahana, ia mǎtaˈu ia Iehova, ia auraro i ta ˈna mau ture, ia ore e faateitei ia ratou i nia ˈˈe i to ratou mau taeae, e ia ore e fariu ê i te mau faaueraa a Iehova? Papu maitai e hoê â faufaaraa to te taioraa Bibilia i te mau mahana atoa no ratou e no te mau arii o Iseraela.

5. Eaha ta te Tino Aratai i papai i te mau melo o te mau Tomite o te mau Amaa no nia i te taioraa Bibilia aita i maoro aˈenei, e no te aha e tia ˈi i te mau matahiapo Kerisetiano atoa ia pee i taua aˈoraa ra?

5 E porotarama î maitai ta te mau matahiapo Kerisetiano i teie mahana, e tautooraa ïa te taioraa Bibilia i te mau mahana atoa no ratou. Ei hiˈoraa, e mau taata ohipa roa anaˈe te mau melo o te Tino Aratai a te mau Ite no Iehova e te mau melo o te mau Tomite o te mau Amaa na te ao nei. Teie râ, ua haamataratara te hoê rata apî a te Tino Aratai na te mau Tomite o te mau Amaa atoa i te faufaaraa o te taioraa Bibilia i te mau mahana atoa e te mau peu haapiiraa maitatai. Ia au i te rata, e faarahi te reira i to tatou here no Iehova e to tatou hinaaro i te parau mau, e “e tauturu” te reira “ia tatou ia tapea noa i to tatou faaroo, to tatou oaoa, e to tatou tamau-maite-raa e tae noa ˈtu i te hopea hanahana.” Tera atoa te hinaaro o te taatoaraa o te mau matahiapo i roto i te mau amuiraa a te mau Ite no Iehova. E tauturu te taioraa i te mau Papai i te mau mahana atoa ia ratou ia “ohipa ma te paari.” (Iosua 1:7, 8, MN) Mea “faufaa” te taioraa Bibilia “ei haapiiraa, ei faahaparaa, ei faatitiaifaroraa i te mau mea, ei aˈoraa ma te parau-tia ra.”—Timoteo 2, 3:16, MN.

E titauraa no te feia apî e te feia paari

6. No te aha Iosua i taio ai ma te reo puai i te mau parau atoa o te ture a Iehova i mua i te mau opu o Iseraela e te feia ěê i ruru mai?

6 I tahito ra, aita e buka taitahi o te mau Papai ta te taata e nehenehe e faaohipa no ˈna iho, no reira te Bibilia i taiohia ˈi i mua i te nahoa taata i amui mai. I muri aˈe i to Iehova faaupootiaraa ia ˈna i nia i te oire no Ai, ua haaputuputu o Iosua i te mau opu o Iseraela i mua i te mouˈa Ebala e te mouˈa Gerezima. I muri iho, te na ô maira te faatiaraa e: “Ua taio ihora oia i te mau parau atoa i roto i te ture ra, i te faaora, e te pohe, mai tei papaihia i roto i te buka ture ra. Aore roa te hoê parau a Mose i parau maira i toe i te taiohia e Iosua i mua i te aro o te amuiraa Iseraela atoa ra; te vahine, e te tamarii rii, e te feia ěê atoa i roto ia ratou ra.” (Iosua 8:34, 35) Mea hinaarohia e te feia apî e te feia paari, te feia tumu e te feia ěê, ia puta maitai, ei auraa parau, te haerea o te hopoi mai i te haamaitairaa a Iehova e te haerea o te hopoi mai i to ˈna au ore, i roto i to ratou mafatu e to ratou feruriraa. E tauturu mau â te taioraa Bibilia tamau ia tatou i roto i teie tuhaa.

7, 8. (a) I teie mahana, o vai te au i “te feia ěê,” e no te aha e tia ˈi ia ratou ia taio i te Bibilia i te mau mahana atoa? (b) Nafea te mau “tamarii rii” i roto i te nunaa o Iehova e nehenehe ai e pee i te hiˈoraa o Iesu?

7 I teie mahana, e au te mau mirioni tavini a Iehova i taua “feia ěê” ra i roto i te hoê auraa pae varua. I mutaa ihora, ua ora ratou ia au i te mau ture a te ao, ua taui râ ratou i to ratou oraraa. (Ephesia 4:22-24; Kolosa 3:7, 8) E tia noa ia ratou ia haamanaˈo i te mau ture a Iehova no nia i te maitai e te ino. (Amosa 5:14, 15) E tauturu te taioraa i te Parau a te Atua i te mau mahana atoa ia ratou ia na reira.—Hebera 4:12; Iakobo 1:25.

8 Mea rahi atoa te mau “tamarii rii” i roto i te nunaa o Iehova tei haapiihia i te mau ture a Iehova e to ratou mau metua, o te hinaaro ra râ ia papu to ratou manaˈo no nia i te tia-mau-raa o to ˈna hinaaro. (Roma 12:1, 2) E nafea ïa ratou? I Iseraela, teie tei faauehia i te mau tahuˈa e te feia paari: “E taiohia ˈi e oe teie nei ture i mua i to Iseraela atoa ra ia ite ratou. E haaputuputu atoa mai i te taata atoa, i te tane, e te vahine, e te tamarii; e te taata ěê i roto i to mau oire ra; ia ite ratou, ia haapii, e ia mǎtaˈu i to outou Atua ra ia Iehova, ia haapao, e ia rave hoi i te mau parau atoa o teie nei ture. Ia faaroo atoa ta ratou mau tamarii aore i ite ra, e ia haapii, e ia mǎtaˈu i to outou Atua ra ia Iehova.” (Deuteronomi 31:11-13) No te mea tei raro aˈe oia i te Ture, ua faaite Iesu i te hoê anaanatae rahi ia maramarama ia ˈna te mau ture a to ˈna Metua i te 12raa o to ˈna matahiti. (Luka 2:41-49) I muri aˈe, e peu matauhia e ana ia faaroo e ia apiti i roto i te taioraa i te Papai i roto i te sunago. (Luka 4:16; Ohipa 15:21) Te faaitoitohia ra te feia apî i teie mahana ia pee i te hiˈoraa o Iesu na roto i te taioraa i te Parau a te Atua i te mau mahana atoa e na roto i te haere-tamau-raa i te mau putuputuraa, i reira te Bibilia e taiohia ˈi e e faahohonuhia ˈi.

Taioraa Bibilia—Te hoê ohipa matamua e rave

9. (a) No te aha e tia ˈi ia tatou ia maiti i ta tatou e taio? (b) Eaha ta te taata matamua i nenei i teie vea i parau no nia i te mau buka tauturu no te haapii i te Bibilia?

9 Ua papai te arii paari ra o Solomona e: “Ia faaroo oe . . . ia ratou: ia tuatapapa i te buka ra aita e faaea ra, e rohirohi hoi te tino ra ia rahi te imi i te parau.” (Koheleta 12:12) E parau atoa paha te hoê e e ere noa te taioraa e rave rahi buka i neneihia i teie mahana i te mea rohirohi no te tino, mea atâta atoa râ no te feruriraa. No reira, mea faufaa ia maiti maitai tatou. Taa ê atu i te taio i ta tatou mau papai haapiiraa Bibilia, mea hinaarohia ia taio tatou i te Bibilia iho. Teie ta te taata matamua i nenei i teie vea i papai i te feia taio: “Eiaha roa ˈtu e haamoe e o te Bibilia to tatou Niu e noa ˈtu eaha te mau buka tauturu ta te Atua e horoa mai, e mau ‘tauturu’ anaˈe ïa e e ere i te mau buka mono i te Bibilia.” * No reira, ma te ore e tuu i te mau papai Bibilia i te hiti, e tia ia tatou ia taio i te Bibilia iho.

10. Nafea “te tavini haapao maitai e te paari” i te haamataratararaa i te faufaaraa o te taioraa Bibilia?

10 Ma te ite i teie titauraa, ua haamau “te tavini haapao maitai e te paari” i te taioraa Bibilia ei tuhaa o te Haapiiraa o te Taviniraa Teotaratia i roto i te mau amuiraa atoa ehia matahiti i teie nei. (Mataio 24:45) Maoti teie porotarama taioraa Bibilia, e hope te Bibilia taatoa i te taiohia i roto fatata e hitu matahiti. Mea faufaa teie porotarama no te taatoaraa, te feia apî iho â râ aita i taio aˈenei i te Bibilia i roto i to ˈna taatoaraa. E titauhia te feia e haere i te Haapiiraa Bibilia no Gileada a te Taiete Watchtower e i te Haapiiraa Faaineineraa no te Taviniraa e tae noa ˈtu te mau melo apî o te fetii o te Betela, ia taio i te Bibilia taatoa i roto hoê matahiti. Noa ˈtu eaha te porotarama ta outou ei taata taitahi aore ra ei utuafare e faaohipa ra, e titau te haapaoraa i te reira ia rave na mua i te taioraa Bibilia.

Eaha ta ta outou mau peu taioraa e faaite ra?

11. Nafea e no te aha e tia ˈi ia tatou ia amu i te mau parau a Iehova i te mau mahana atoa?

11 Mai te peu e mea fifi no outou ia haapao i ta outou porotarama taioraa Bibilia, mea tano paha ia uiui outou e: ‘Eaha te ohiparaa a ta ˈu mau peu taioraa aore ra mataitairaa i te afata teata i nia i to ˈu neheneheraa e taio i te Parau a Iehova?’ A haamanaˈo i ta Mose i papai—e ta Iesu i faahiti faahou—oia hoi “e ore te taata e ora i te maa anaˈe ra, i te mau mea atoa râ i haapaohia e te Atua.” (Mataio 4:4; Deuteronomi 8:3) Mea hinaarohia ia amu tatou i te faraoa aore ra te tahi mea e tuea i te reira i te mau mahana atoa o to tatou oraraa no te aupuru i to tatou tino, mea hinaaro-atoa-hia ïa ia apo mai tatou i te mau manaˈo o Iehova i te mau mahana atoa no te tapea maite i to tatou huru pae varua. E noaa mai ia tatou te mau manaˈo o te Atua i te mau mahana atoa na roto i te taioraa i te mau Papai.

12, 13. (a) Nafea te aposetolo Petero e faahohoˈa ˈi i to tatou hiaai maite i te Parau a te Atua? (b) Nafea e taa ê ai ta Paulo faaauraa i te û e ta Petero?

12 Mai te peu e ua taa ia tatou e e ere te Bibilia i te “parau na te taata, ei parau râ na te Atua,” e hinaaro ïa tatou i te reira mai te hoê aiû e hiaai maite ra i te û o to ˈna mama. (Tesalonia 1, 2:13) Teie te faaauraa ta te aposetolo Petero i papai: “Ia hiaai maite outou, mai te tamarii fanau apî, i te û anoi-ore-hia ra i te parau, ia paari outou i te reira [no te faaoraraa]; ua ite hoi outou e, e hamani maitai to te Fatu ra.” (Petero 1, 2:2, 3; MN) Mai te peu e ua ite mau â tatou, na roto i to tatou iho tupuraa, e “e hamani maitai to te Fatu,” e faahotu ïa tatou i te hoê hiaai maite i te taioraa Bibilia.

13 E tia ia tapaohia e i roto i teie irava, mea taa ê te faaauraa i te û a Petero i ta te aposetolo Paulo. No te hoê aiû fanau apî, e haamâha te û i to ˈna mau hinaaro atoa i te maa. Te faaite ra te faahohoˈaraa a Petero e te vai ra te mau mea atoa ta tatou e hinaaro ra ia ‘paari tatou no te faaoraraa,’ i roto i te Parau a te Atua. Area o Paulo ra, te faaohipa ra oia i te hinaaro i te û no te faataa i te mau peu amuraa tano ore a te tahi pae e parau ra e e mau taata paari ratou i te pae varua. I roto i ta ˈna rata i te mau Kerisetiano Hebera, ua papai Paulo e: “Ahiri hoi mai teie nei ua riro outou ei orometua ua tia ïa i te maoro, e tena na, ia haapii-faahou-hia outou i te â o te parau a te Atua e tia ˈi; e ua riro iho nei outou mai te feia e au ia ratou te û, eiaha te maa etaeta. O tei amu atoa hoi i te û anaˈe ra, aore ïa i paari i te parau-tia ra, e aiû hoi oia. Area te maa etaeta ra, na te taata paari ïa, na te feia [i haamataro i te faaohipa i to ratou puai feruriraa ia ite] i te maitai e te ino.” (Hebera 5:12-14; MN) E nehenehe te taio-maite-raa i te Bibilia e tauturu rahi mai ia haamaitai tatou i to tatou puai feruriraa e ia hiaai atu â i te mau mea pae varua.

Nafea ia taio i te Bibilia

14, 15. (a) Eaha te fanaˈoraa taa ê ta te Tumu o te Bibilia e pûpû maira? (b) Nafea tatou e faufaahia ˈi i te paari o te Atua? (A horoa i te tahi mau hiˈoraa.)

14 E haamata te taioraa Bibilia faufaa roa ˈˈe, eiaha na roto i te taioraa, na roto râ i te pureraa. E fanaˈoraa taa ê roa te pure. Mai te mea ra e te haamata ra outou i te faahohonu maite i te hoê buka i nia i te tahi tumu parau hohonu ma te ani i te tauturu a te taata i papai i taua buka ra ia taa ia outou te mea ta outou e fatata i te taio. E fanaˈoraa rahi mau â ïa te reira! Te pûpû maira te Tumu o te Bibilia, o Iehova, i taua fanaˈoraa taa ê ra. Teie ta te hoê melo o te tino aratai no te senekele matamua i papai i to ˈna mau taeae: “Te ere ra . . . te hoê o outou i te [paari], e ani oia i te Atua ra, o tei horoa hua mai i te maitai i te taata atoa ra, ma te patoi ore; e e horoahia mai ta ˈna. E ani râ oia ma te faaroo, eiaha e feaa.” (Iakobo 1:5, 6; MN) Te aˈo noa maira te Tino Aratai no teie tau ia haamata tatou i te taioraa Bibilia na roto i te pure.

15 O te paari te faaohipa-mau-raa i te ite. No reira, hou a hohora ˈi i ta outou Bibilia, a ani ia Iehova ia tauturu mai ia outou ia mataratara te tahi mau manaˈo o ta outou taioraa e tia ia faaohipahia i roto i to outou iho oraraa. A taai i te mau mea apî i haapiihia mai e ta outou i ite aˈena. A faaô i te reira i roto i “te hiroa parau mau” tei taa maitai ia outou. (Timoteo 2, 1:13) A feruriruri i te tahi mau ohipa i tupu i roto i te oraraa o te mau tavini a Iehova i mutaa ihora, e a uiui eaha ta outou e rave i roto i te hoê â mau tupuraa.—Genese 39:7-9; Daniela 3:3-6, 16-18; Ohipa 4:18-20.

16. Eaha te tahi mau manaˈo tauturu ohie e horoahia maira ia nehenehe tatou e faariro i ta tatou taioraa Bibilia ei mea faufaa?

16 Eiaha e taio ia pau noa te tahi mau api. A rave i to outou taime. A faaea noa i nia i ta outou e taio ra. Ia ore ia taa ia outou te tahi manaˈo, a hiˈo i te mau faahororaa mai te peu e te vai ra i roto i ta outou Bibilia. Ia ore â te manaˈo e maramarama maitai, a tapao i te reira no te rave i te mau maimiraa hau i muri aˈe. Ia taio outou, a tapao i te mau irava ta outou e hinaaro taa ê e haamanaˈo aore ra a papai i te reira. E nehenehe atoa outou e papai i ta outou mau tapaopaoraa e mau faahororaa i te hiti o te api. No te mau irava ta outou e manaˈo ra e faaohipa i roto i ta outou ohipa pororaa e haapiiraa ia tae i te hoê mahana, a tapao i te taˈo faufaa e a hiˈo i roto i te tabula o te mau taˈo Bibilia i te pae hopea o ta outou Bibilia. *

A faariro i te taioraa Bibilia ei mea au maitai

17. No te aha e tia ˈi ia tatou ia au maitai i te taioraa Bibilia?

17 Ua faahiti te papai salamo i te taata oaoa ‘o tei [au maitai] i te ture a Iehova; e tei ta ˈna ture [ta ˈna taioraa no ˈna iho] i te rui e te ao.’ (Salamo 1:2; MN) Eiaha ta tatou taioraa Bibilia i te mau mahana atoa ia riro ei mea haumani, ei mea au maitai râ. Te hoê ravea e au maitai ai tatou i te reira, o te ite-noa-raa ïa i te faufaa o te mau mea e haapiihia ra. Ua papai te arii paari ra o Solomona e: “E ao to te taata i noaa ia ˈna te paari . . . E fanaˈo-anaˈe-hia te mau parau atoa na ˈna; e e hau tei to ˈna mau haerea atoa. O te raau ora oia i te feia e tapea ia ˈna; e o te mau maite ia ˈna ra e ao to ˈna.” (Maseli 3:13, 17, 18) Eita mau â e mâuˈa te tutavaraa titauhia ia noaa mai te paari, no te mea e mau haerea fanaˈo to ˈna, e te hau, e te oaoa, e te ora i te pae hopea.

18. Taa ê atu i te taioraa Bibilia, eaha te titau-atoa-hia, e eaha ta tatou e hiˈopoa i roto i te tumu parau i mua nei?

18 Oia, mea faufaa te taioraa Bibilia e mea au maitai atoa. E navai noa anei râ te reira? Te taio ra te mau melo ekalesia a te Amuiraa faaroo Kerisetiano i te Bibilia ehia senekele i teie nei, ma ‘te tamau noa i te haapii, aore roa râ i noaa te ite i te parau mau.’ (Timoteo 2, 3:7) Ia horoa mai te taioraa Bibilia i te hotu, e tia ia tatou ia rave i te reira ma te fa e faaohipa i te ite i noaa mai i roto i to tatou iho oraraa e i roto i ta tatou ohipa pororaa e haapiiraa. (Mataio 24:14; 28:19, 20) E titau te reira i te tutavaraa e te mau ravea haapiiraa maitatai, o te nehenehe atoa e riro ei mea oaoa e te fanaˈo, mai ta tatou e ite i roto i te tumu parau i mua nei.

[Nota i raro i te api]

^ A hiˈo i te buka Les Témoins de Jéhovah: Prédicateurs du Royaume de Dieu, neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., api 241.

^ A hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 1 no Me 1995, mau api 16-17, “Mau manaˈo tauturu no te haamaitai â i ta outou taioraa Bibilia.”

Mau uiraa haamanaˈoraa

• Eaha te aˈoraa i horoahia na te mau arii o Iseraela e au i te mau tiaau i teie mahana, e no te aha?

• I teie mahana, o vai te au i “te feia ěê” e te mau “tamarii rii,” e no te aha e hinaarohia ˈi ia taio ratou i te Bibilia i te mau mahana atoa?

• Nafea to “te tavini haapao maitai e te paari” tautururaa ia tatou ia taio tamau i te Bibilia?

• Nafea tatou e faufaa-mau-hia ˈi e e au maitai ai i te taioraa Bibilia?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 9]

Mea hinaarohia iho â ia taio te mau matahiapo i te Bibilia i te mau mahana atoa

[Hohoˈa i te api 10]

E peu matauhia e Iesu ia apiti i roto i te taioraa i te Papai i roto i te sunago