Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E hopoi mai te rahi o te manaˈo horoa i te oaoa

E hopoi mai te rahi o te manaˈo horoa i te oaoa

E hopoi mai te rahi o te manaˈo horoa i te oaoa

EI TIAAU Kerisetiano î i te here, te tapitapi mau ra te aposetolo Paulo e ia maitai roa ˈˈe to ˈna mau hoa faaroo. (Korinetia 2, 11:28) No reira, i to ˈna faanahoraa i te hoê ohiraa moni no te mau Kerisetiano veve no Iudea i ropu i te mau matahiti 50 o te senekele matamua o to Tatou Tau, ua rave oia i taua taime maitai ra no te horoa i te hoê haapiiraa faufaa no nia i te manaˈo horoa. Ua haamataratara Paulo e mea au roa na Iehova te horoaraa ma te oaoa: “E horoa te taata atoa i ta ˈna i opua i roto i to ˈna aau; eiaha ma te nounou, e mai te mea e no te titau: o te taata horoa noa hoi ta te Atua e hinaaro.”—Korinetia 2, 9:7.

I roto i te veve rahi, e mea horoa râ

E ere te rahiraa o te mau Kerisetiano no te senekele matamua i te mea teitei i te pae totiale. Ua tapao Paulo e i roto ia ratou “aita rea e taata mana.” O “te mea paruparu o te ao nei,” “te mau mea haehaa o te ao nei,” ratou. (Korinetia 1, 1:26-28) Ei hiˈoraa, te ora ra te mau Kerisetiano no Makedonia i roto i ‘te veve rahi e te pohe rahi.’ Noa ˈtu râ, ua taparu taua feia faaroo haehaa no Makedonia ra i te fanaˈoraa taa ê e horoa i te ô moni no “[te taviniraa a] te feia moˈa ra”; e ua “rahi atu â” ta ratou i horoa “i tei tia ia ratou ra,” o ta Paulo ïa i haapapu!—Korinetia 2, 8:1-4; MN.

Aita râ taua horoa maitai ra i faitohia na nia i te tino moni i horoahia. Aita, o te tumu i turai, te hinaaro e vahi, e te huru o te mafatu te mea faufaa. Ua faaite Paulo i te mau Kerisetiano no Korinetia e e titauhia te feruriraa e te mafatu i roto i te horoaraa i te mau ô. Ua parau oia e: “Ua ite hoi au i te tia o to outou aau [“feruriraa,” MN], i arue ai au ia outou i to Makedonia ra, . . . e rave rahi tei anaanatae i taua itoito no outou na.” Ua ‘opua ratou i roto i to ratou aau’ e horoa maitai.—Korinetia 2, 9:2, 7.

‘Ua turai to ratou varua ia ratou’

Te manaˈo ra paha te aposetolo Paulo i te hoê hiˈoraa o te horoa maitai no mutaa iho, tei tupu i te medebara hau atu i te 15 senekele hou to ˈna tau. Ua faaorahia mai na opu 12 no Iseraela i te faatîtîraa i Aiphiti. Tei te pae mouˈa o Sinai ratou i teie nei, e ua faaue Iehova ia ratou e faatia i te hoê sekene no te haamoriraa e e faaî i te reira i te mau tauihaa haamoriraa. E ravea rahi te hinaarohia no te reira, e ua titauhia te nunaa e horoa i te ô.

Nafea taua mau Iseraela ra i te pahonoraa? “Ua haere maira ratou, te taata atoa i tae to ˈna aau, te feia atoa i [turaihia e to ratou varua], ua hopoi maira ratou i te ô na Iehova, no te ohiparaa i te tiahapa amuiraa ra.” (Exodo 35:21; MN) Ua horoa rahi anei te nunaa? Oia roa! Ua faataahia ˈtu ia Mose te mau parau i muri nei: “E taoˈa rahi hua ta te mau taata e hopoi mai nei no te ohipa ta Iehova i parau maira e rave, e toe ïa.”—Exodo 36:5.

Eaha te huru o te mau Iseraela i te pae moni i taua tau ra? Na mua noa ˈtu, e mau tîtî veve ratou, ‘i faateiahahia te hopoia,’ i ora na i te hoê oraraa ‘ati roa,’ te hoê oraraa “pohe.” (Exodo 1:11, 14; 3:7; 5:10-18) E ere roa ˈtu ïa i te mea papu e te ruperupe ra ratou i te pae materia. Parau mau, ua faarue te mau Iseraela i te fenua i faatîtî ia ratou ma te mau nǎnǎ animala. (Exodo 12:32) Aita râ paha te reira i rahi, inaha, aita i maoro i muri aˈe i to ratou faarueraa ia Aiphiti, ua autâ ratou e aita ta ratou e iˈo e e pane e amu.—Exodo 16:3.

Nohea mai ïa te mau faufaa ta te mau Iseraela i horoa ei ô no te faatia i te sekene? No ǒ mai i to ratou mau fatu tahito ra, te mau Aiphiti. Te na ô ra te Bibilia e: ‘I ani na hoi te tamarii a Iseraela i to Aiphiti i te taoˈa ario, e te taoˈa auro ra, e te ahu. Ua horoa mai to Aiphiti i ta ratou i ani.’ Teie mau ohipa horoa maitai a te mau Aiphiti, e haamaitairaa ïa no ǒ mai ia Iehova ra, eiaha ia Pharao ra. Te na ô ra te buka a te Atua e: “I tiahia mai hoi ratou e to Aiphiti ia Iehova ra, i horoa mai ai ratou i ta ratou i ani ra.”—Exodo 12:35, 36.

A feruri na râ eaha te huru o te mau Iseraela. Ua mauiui te mau ui i roto i te faatîtîraa e te faaereraa teimaha. I teie nei, ua tiamâ mai ratou e mea rahi ta ratou mau taoˈa materia. Eaha to ratou huru i mua i te haapaeraa i te tahi pae o teie mau faufaa? Ua manaˈo paha ratou e ua noaa te reira ia ratou e e tiaraa to ratou e tapea mai. I to ratou râ titauraahia e horoa i te ô moni no te turu i te haamoriraa viivii ore, ua na reira ratou—e eiaha ma te anaanatae ore e ma te pipiri! Aita i moe ia ratou e ua rave Iehova e ia noaa mai ia ratou taua mau mea materia ra. No reira ratou i horoa rahi ai i ta ratou ario, ta ratou auro e ta ratou mau animala. ‘[Ua hinaaro mau] to ratou aau.’ ‘Ua tae mau to ratou aau.’ ‘[Ua turai to ratou varua ia ratou].’ ‘E ô aau tae’ mau te reira “na Iehova.”—Exodo 25:1-9; 35:4-9, 20-29; 36:3-7; MN.

Te ineineraa i te horoa

Eita te faito rahi o te hoê ô e faaite noa mai i te huru mau o te manaˈo horoa o te taata horoa. I te hoê taime, te mataitai noa ra Iesu Mesia i te taata ia tuu i te moni i roto i te mau vairaa taoˈa o te hiero. Te tuu ra te mau taata taoˈa rahi i te mau moni huˈahuˈa e rave rahi, ua putapû râ Iesu i to ˈna iteraa ˈtu i te hoê vahine ivi veve ia tuu atu e piti na lepeta rii mea iti roa te faufaa. Ua parau oia e: “E rahi ta teie nei vahine ivi taoˈa ore i tuu i roto i ta ratou atoa ra. . . . Ua hope roa a ˈna pue taoˈa rii i te tuuhia e ana i roto.”—Luka 21:1-4; Mareko 12:41-44.

Ua au maite te mau parau a Paulo i to Korinetia i teie manaˈo o Iesu. No nia i te horoaraa i te mau ô no te tauturu i te mau hoa faaroo veve, ua na ô Paulo e: “Te vai ra hoi te tia i te aau, e fariihia ïa i ta te taata i noaa eiaha i tei ore i noaa ia ˈna ra.” (Korinetia 2, 8:12) Oia, e ere te mau ô i te hoê ohipa tataˈuraa aore ra faaauraa te tahi i te tahi. E horoa te hoê taata ia au i ta ˈna mau ravea, e e oaoa Iehova i te huru feruriraa horoa rahi.

Noa ˈtu e aita e taata e nehenehe e faataoˈa rahi ia Iehova, na ˈna hoi te mau mea atoa, ua riro te horoaraa ô ei fanaˈoraa taa ê o te horoa i te ravea na te feia haamori e faaite i to ratou here ia ˈna. (Paraleipomeno 1, 29:14-17) Ia horoahia te mau ô, eiaha no te faaiteite aore ra no te tahi atu mau tumu miimii, ma te huru feruriraa tano râ e no te faahaere i te haamoriraa mau i mua, e hopoi mai ïa i te oaoa e te haamaitairaa a te Atua. (Mataio 6:1-4) Ua parau Iesu e: “E mea maitai i te horoa ˈtu i te rave mai.” (Ohipa 20:35) E nehenehe tatou e ite atoa i taua oaoa ra na roto i te horoaraa i to tatou puai i roto i te taviniraa ia Iehova e te tuuraa i te tahi maa faufaa materia ta tatou i te hiti no te turu i te haamoriraa mau e te tauturu i tei veve.—Korinetia 1, 16:1, 2.

Te ineineraa i te horoa i teie mahana

I teie mahana, te oaoa ra te mau Ite no Iehova i te iteraa i te haereraa i mua o te pororaa i “te evanelia o te basileia” na te ao atoa. (Mataio 24:14) I te roaraa o na 10 matahiti hopea o te senekele 20, ua hau atu i te 3 000 000 taata tei bapetizohia ei faataiperaa i to ratou pûpûraa na te Atua ra o Iehova, e fatata e 30 000 amuiraa apî tei haamauhia. Oia, ua haamauhia hoê amuiraa a te mau Ite no Iehova i nia i te toru i roto i na 10 matahiti i mairi aˈenei! Ua noaa te rahiraa o teie maraaraa maoti te tutavaraa a te mau tane e vahine Kerisetiano aau rotahi o te horoa i to ratou taime e to ratou ito no te haere e farerei i to ratou taata-tupu e e faaite ia ratou i te mau opuaraa a Iehova. Ua noaa te tahi pae o te maraaraa maoti te ohipa a te mau mitionare, o te faarue i to ratou fare e te tere atu i te mau fenua atea no te tauturu i roto i te ohipa pororaa i te Basileia. No te maraaraa, ua faanahohia te mau tuhaa haaati apî, o te titau ïa ia nominohia te mau tiaau haaati apî. Hau atu â, ua hinaarohia e rave rahi atu â Bibilia no te pororaa e te haapiiraa taitahi. Ua hinaarohia te mau papai hau. E i roto i te tahi fenua i muri aˈe i te tahi, ua titauhia ia faaaanohia te mau fare o te tahi mau amaa aore ra ia monohia ei te mea aano aˈe. Ua turuhia teie mau hinaaro atoa e te mau ô horoa noa a te nunaa o Iehova.

Te hoê hinaaro i te mau Piha a te Basileia

Te hoê hinaaro rahi i ite-maitai-hia i te maraaraa te numera o te mau Ite no Iehova, o te mau Piha a te Basileia ïa. Ua faaite te hoê hiˈopoaraa i ravehia i te omuaraa o te matahiti 2000 e te hinaarohia ra hau atu i te 11 000 Piha a te Basileia i te mau fenua e haere ra i mua aita i navai ta ratou moni. A rave na i te Angola. Noa ˈtu te mau matahiti tamaˈi tivila, te ite ra taua fenua ra i te hoê faito au o te maraaraa i te matahiti o te numera o te feia poro i te Basileia fatata 10 %. Te putuputu nei râ te rahiraa o na 675 amuiraa o teie fenua rahi roa ˈˈe no Afirika i rapaeau. E 22 noa Piha a te Basileia to teie fenua, e 12 noa o te reira e tapoˈi to nia iho.

Hoê â te huru tupuraa i te Repubilita Demotaratia no Congo. Noa ˈtu e fatata e 300 amuiraa to roto i te oire pu o Kinshasa, hoê ahuru noa Piha a te Basileia to reira. Na teie fenua atoa, te hinaaro-ru-hia ra hau atu i te 1 500 Piha a te Basileia. No te maraaraa oioi i te mau fenua no Europa Hitia o te râ, te faaite amui ra o Rusia e o Ukraine i te hinaaro i te mau hanere Piha a te Basileia. I Marite Latino, i Beresilia iho â râ e ite-maitai-hia ˈi te maraaraa rahi roa, te vai ra i reira hau atu i te afa mirioni Ite e te hoê hinaaro rahi i te mau Piha a te Basileia hau.

No te haapao i te mau hinaaro o te mau fenua mai teie, te haamau nei te mau Ite no Iehova i te hoê porotarama paturaa vitiviti i te mau Piha a te Basileia. E noaa te moni no te porotarama maoti te mau ô horoa maitai a te huitaeae o te ao atoa, ia nehenehe atoa te mau amuiraa veve roa ˈˈe e fanaˈo i te hoê vahi haamoriraa tano.

Mai i te tau o Iseraela i tahito ra, e rave rahi te ohipa e ravehia no te mea te “faatura” ra te mau Kerisetiano aau rotahi ‘ia Iehova i ta ratou ra mau taoˈa rarahi.’ (Maseli 3:9, 10) Te hinaaro nei te Tino Aratai a te mau Ite no Iehova e rave i teie taime maitai no te faaite i te mauruuru rahi i te feia atoa ua tae to ratou aau i te horoa noa. E e nehenehe tatou e tiaturi e e tamau noa te varua o Iehova i te haaputapû i te mafatu o to ˈna mau taata ia turu ratou i te mau hinaaro o te ohipa a te Basileia o te tamau noa i te maraa.

A tupu noa ˈi te maraaraa na te ao atoa, ia tamau noa tatou i te imi i te mau ravea no te faaite i to tatou oaoa e to tatou hinaaro mau e horoa i to tatou puai, to tatou taime e ta tatou mau faufaa. E ia itea mai ia tatou te oaoa mau e hopoihia mai e te manaˈo horoa.

[Tumu parau tarenihia i te api 29]

“A FAAOHIPA I TE REIRA MA TE PAARI!”

“Hoê ahuru matahiti to ˈu. Te hapono atu nei au i teie moni ia nehenehe outou e hoo mai i te papie aore ra i te tahi atu mau mea no te hamani i te mau buka.”—Cindy.

“Te hinaaro mau nei au e hapono atu i teie moni no te hamani i te mau buka hau na tatou. Ua haaputu vau i teie moni i to ˈu tautururaa ia Papa. No reira, a faaohipa i te reira ma te paari!”—Pam, 7 matahiti.

“Ua peapea vau no te mataˈi puai. Te tiaturi nei au e te maitai ra outou. O te taatoaraa teie o ta ˈu moni [e 2 dala Marite] no roto i ta ˈu vairaa moni.”—Allison, 4 matahiti.

“O Rudy to ˈu iˈoa, e 11 matahiti to ˈu. E 6 matahiti to to ˈu taeae Ralph. E e 2 matahiti e te afa to to ˈu tuahine o Judith. Ua haaputu matou i ta matou moni tamarii e toru avaˈe i te maoro no te tauturu i to matou mau taeae i [te hoê tuhaa fenua i vavahihia i te tamaˈi]. Ua noaa ia matou i te haaputu e 20 dala Marite ta matou e pahono atu nei.”

“Te peapea roa nei au no te mau taeae [i roohia i te hoê mataˈi puai]. Ua noaa ia ˈu 17 dala Marite i to ˈu raveraa i te ohipa e to ˈu papa. Aita vau e hapono atu nei i teie moni no te hoê ohipa taa ê maitai, no reira, e vaiiho vau e na outou e faaoti.”—Maclean, 8 matahiti.

[Tumu parau tarenihia i te api 31]

MAU Ô NO TE TURU I TE HAAMORIRAA MAU

Te vai ra i te mau ati Iseraela te fanaˈoraa taa ê e horoa i te mau ô no te faatia i te mau vahi e no te hamani i te mau tauihaa no te haamoriraa mau. Ua pûpû ratou i te mau taoˈa faatiaraa no te sekene e no to ˈna mau tauihaa (Exodo 25:1-9; 35:4-9), “e ô aau tae . . . na Iehova” o tei tia ia haafaaea, “e taoˈa rahi hoi tei noaa, e hope roa te mau ohipa atoa i te oti, e e toe â.”—Exodo 35:20-29; 36:3-7.

I te tau o te arii ra o Ioasa, ua tuuhia te hoê afata i te uputa o te fare o Iehova no te farii i te mau ô no te mau ohipa tataîraa rarahi o te hiero. Ua hopoi maira te feia rarahi e te nunaa ma te oaoa i “te taoˈa aufauhia ra,” maoti te reira i faaetaetahia ˈi te fare o te Atua e i hamanihia ˈi te mau taoˈa no te hiero.—Paraleipomeno 2, 24:4-14.

Ua horoa atoa te feia e ere i te ati Iseraela i te mau ô no te haamoriraa mau. I to Ezera e te toea ati Iuda faarueraa ia Babulonia no te hoˈi atu i Ierusalema i te matahiti 468 H.T.T., ua afai ratou i te ario, te auro e te mau taoˈa, te hoê ô no te fare o te Atua i horoahia mai e te arii Peresia ra o Aretehasaseta, to ˈna feia aˈo, to ˈna feia rarahi e te mau ati Iseraela no Babulonia.—Ezera 7:12-20; 8:24-30.

I roto i ta ratou taviniraa, ua farii o Iesu Mesia e ta ˈna mau aposetolo i te tauturu i te pae materia o tei pûpûhia mai na ratou ei ô. (Luka 8:1-3) Ua rohi taa ê te mau Kerisetiano no Makedonia e no Ahaia i te tauturu i to ratou mau taeae i vevehia; ua ‘oaoa hoi ratou i te tufa i ta ratou mau faufaa e o ratou, ma te hoê ô [eita e ore e e moni] no te feia veve i rotopu i te feia moˈa i vai na i Ierusalema.’—Roma 15:26.

E au ra e e rave rahi mau ati Iuda e mau peroseluto, o tei farii i te faaroo Kerisetiano i Ierusalema i reira hoi to ratou haereraa mai no te Penetekose o te matahiti 33, tei faaea mai maa taime iti no te faahohonu atu â i to ratou ite no nia i te faaroo. Ia ore te tahi ia ere, ua horoa ratou ma te aau tae i ta ratou mau faufaa ei ô; “ua amui-noa-hia na ratou atoa.” (Ohipa 4:32-37; a hiˈo atoa i te Ohipa 5:1-4.) I muri aˈe, ua rave te amuiraa no Ierusalema i te tufaraa maa i te mau mahana atoa na te mau vahine ivi veve. (Ohipa 6:1-3) Ua horoa o Paulo i te mau faaueraa no nia i te faaohiparaa i te moni i pûpûhia no te aupuru i te mau vahine ivi o tei titau mau i te tauturu.—Timoteo 1, 5:9, 10.

Oia atoa, te vai noa nei â i te mau Kerisetiano mau i teie mahana te fanaˈoraa taa ê e horoa i te mau ô no te turu i te haamoriraa a te Atua ra o Iehova. Te na reira nei ratou ma te aau tae, ia au i ta te aposetolo Paulo i papai: “E horoa te taata atoa i ta ˈna i opua i roto i to ˈna aau; eiaha ma te nounou, e mai te mea e no te titau: o te taata horoa noa hoi ma te oaoa ta te Atua e hinaaro.”—Korinetia 2, 9:7.