Eaha to roto?

Tapura tumu parau

“Ia noaa te faaroo o te ore e paruparu atu”!

“Ia noaa te faaroo o te ore e paruparu atu”!

Aamu

“Ia noaa te faaroo o te ore e paruparu atu”!

FAATIAHIA E HERBERT MÜLLER

Tau avaˈe i muri aˈe i to te nuu a Hitler tomoraa i te mau Pays-Bas, ua opanihia te mau Ite no Iehova. Aita i maoro, to nia to ˈu iˈoa i te tabula o te mau taata ta te mau Nazi e hinaaro rahi roa ˈˈe ra, e ua aˈuaˈuhia vau mai te hoê animala.

I TE hoê taime, ua rohirohi roa vau i te tapuniraa e te hororaa i parau ai au i ta ˈu vahine e mea maitai aˈe paha ia haruhia vau e te nuu. I reira te mau parau o te hoê himene i te putaraa mai i roto i to ˈu feruriraa: “Ia noaa te faaroo o te ore e paruparu atu, noa ˈtu e e arohia e te mau enemi atoa.” * Ua faaapî te feruriraa i taua himene ra i to ˈu puai e ua haamanaˈo mai i to ˈu mau metua i Helemani e i te mahana i himene ai to ˈu mau hoa i teie himene no to ˈu revaraa. E nehenehe anei au e faatia ˈtu i te tahi o teie mau haamanaˈoraa?

Te hiˈoraa o to ˈu mau metua

I to ˈu fanauraahia i te matahiti 1913 i te oire o Copitz, i Helemani, e melo to ˈu mau metua no te Ekalesia Evanelia. * E hitu matahiti i muri aˈe, i te matahiti 1920, ua faarue o papa i te ekalesia. I te 6 no Eperera, ua ani oia i te hoê Kirchenaustrittsbescheinigung (Parau faarueraa i te Ekalesia). Ua faaî te haapao buka tivila i te hoê parau. Hoê râ hebedoma i muri aˈe, ua hoˈi faahou o papa i te piha ohipa no te faataa e aita i tuuhia te iˈoa o ta ˈna tamahine i nia i te parau. Ua faaî te haapao buka i te piti o te parau o te haapapu e e au atoa te parau faarueraa i te ekalesia ia Martha Margaretha Müller. I taua taime ra, hoê matahiti e te afa to to ˈu tuahine o Margaretha. No nia anaˈe i te taviniraa ia Iehova, eita o papa e feaapiti!

I taua noâ matahiti ra, ua bapetizohia to ˈu mau metua e te Feia haapii Bibilia, mai tei matauhia te mau Ite no Iehova i taua taime ra. Ua aratai o papa ia matou te mau tamarii ma te etaeta, no to ˈna râ taiva ore ia Iehova i ohie ai ia matou e farii i ta ˈna huru faatereraa. Ua turai atoa te taiva ore i to ˈu mau metua ia rave i te mau faatanoraa. Ei hiˈoraa, te vai ra te hoê tau aita matou i faatiahia e hauti i rapae i te Sabati. I te hoê râ Sabati no 1925, ua parau mai to matou mau metua e e haere matou i rapae e ori rii. Ua rave matou i te tahi maa amuamu rii e ua fanaˈo matou i te hoê taime au mau—auê ïa tauiraa i te faaea-noa-raa i te fare i te mahana taatoa! Ua parau o papa e ua haapii oia i te tahi mau manaˈo i te hoê tairururaa hopea nei tei faatitiaifaro i to ˈna manaˈo i te mau ohipa i te Sabati. I te tahi atu mau taime, ua faaite atoa oia i taua aau tae ra e faatano.

Noa ˈtu e mea maˈimaˈi to ˈu mau metua, aita raua i faaea i te ohipa pororaa. No te opere i te api parau ra Acte d’accusation contre le clergé, ei hiˈoraa, ua tauma matou i nia i te hoê pereoo auahi i te hoê ahiahi e te toea o te amuiraa e ua tere atu matou i te oire o Ratisbonne, fatata e 300 kilometera i te atea ia Dresde. I te poipoi aˈe, ua opere matou i te mau api parau na te oire atoa, e i te otiraa, ua hoˈi matou na nia i te pereoo auahi. I te taime i tae ai matou i te fare, fatata e 24 hora tei mairi.

Te faarueraa i te fare

Ua tauturu atoa mai to ˈu amuiraa ˈtu e te Jugendgruppe (Pǔpǔ feia apî) o ta matou amuiraa ia tupu maitai au i te pae varua. I te mau hebedoma atoa, e farerei te feia apî mai te 14 matahiti e i nia ˈtu i te tahi mau taeae paari aˈe o te amuiraa. E hauti matou e e faataˈi i te upaupa, e haapii i te Bibilia, e e paraparau no nia i te poieteraa e te ihi. I te matahiti 1932 râ, i te 19raa o to ˈu matahiti, ua hope to ˈu amuiraa ˈtu e te pǔpǔ.

I te avaˈe Eperera o taua matahiti ra, ua tae mai ta Papa rata na te amaa a te Taiete Watch Tower i Magdebourg. Te imi ra te Taiete i te hoê taata o te ite i te faahoro i te pereoo e o te hinaaro e riro ei pionie. Ua ite au e te hinaaro ra to ˈu mau metua ia riro vau ei pionie, te manaˈo ra râ vau e eita e maraa ia ˈu. I te mea e mea veve to ˈu mau metua, ua haamata vau i te tataî i te mau pereoo taataahi e te mau matini nira ahu, e te mau matini patapata atoa, e te tahi atu mau tauihaa piha ohipa i te 14raa o to ˈu matahiti. Nafea vau e nehenehe ai e faarue i to ˈu utuafare? Te hinaaro ra ratou i ta ˈu tauturu. Hau atu â, aita aˈenei au i bapetizohia. Ua parahi o Papa i pihai iho ia ˈu e ua ui mai i te tahi mau uiraa no te hiˈo e ua taa anei ia ˈu eaha te auraa o te bapetizoraa. I te papuraa ia ˈna maoti ta ˈu mau pahonoraa e ua navai to ˈu haereraa i mua no te rave i te bapetizoraa, ua parau oia e: “Mea maitai ia pûpû oe ia oe iho no teie tuhaa taviniraa.” Ua na reira vau.

Hoê hebedoma i muri aˈe, ua tae mai ta ˈu titauraa e haere atu i Magdebourg. I to ˈu faaararaa i to ˈu mau hoa o te Pǔpǔ feia apî, ua hinaaro ratou e aroha mai ia ˈu e te hoê himene oaoa. Ua maere ratou i te himene ta ˈu i maiti no te mea ia ratou, e himene tura roa tera. Noa ˈtu, ua rave mai te tahi i te violon, te mandoline, e te tita e ua himene paatoa anaˈe: “Ia noaa te faaroo o te ore e paruparu atu, noa ˈtu e e arohia e te mau enemi atoa; o te ore e aueue i mua i te mau ati atoa o te fenua nei.” I taua mahana ra, aita vau i ite ehia pinepineraa e haapuai mai ai taua mau parau ra ia ˈu i te roaraa o te mau matahiti i muri mai.

Te hoê haamataraa arepurepu

I muri aˈe i to te mau taeae no Magdebourg tamataraa i to ˈu aravihi i te faahoro i te pereoo, ua horoa mai ratou i te hoê pereoo na ˈu e na te tahi atu mau pionie e maha, e ua fano atura matou i te Schneifel, te hoê tuhaa fenua i pihai ia Beletita. Ua itea oioi mai ia matou e mea faufaa roa to matou pereoo. Ua riri te Ekalesia Katolika no taua vahi ra i to matou taeraa mai, e e pinepine te feia no te oire iti i te tiai mai no te tiahi ia matou ma te faaitoitohia e te mau perepitero. E rave rahi taime to te pereoo tautururaa mai ia matou ia reva hou ratou e aro mai ai e te toˈi e te patia aihere.

I muri aˈe i te oroa Haamanaˈoraa no 1933, ua faaite mai te tiaau tuhaa fenua o Paul Grossmann e ua opanihia te ohipa a te Taiete i Helemani. I muri iti noa ˈˈe, ua ani mai te amaa ia ˈu e haere i Magdebourg na nia i te pereoo e tii i te mau papai, e hopoi atu i te tuhaa fenua o Saxe, fatata 100 kilometera i te atea ia Magdebourg. I te taime râ i tae atu ai au i Magdebourg, ua opani aˈena te Gestapo (te mutoi huna Nazi) i te amaa a te Taiete. Ua vaiiho vau i te pereoo i te hoê taeae ra i Leipzig e ua hoˈi au i te fare—aita râ i maoro.

Ua titau mai te amaa a te Taiete i Helevetia e haamata i te tavini ei pionie i te mau Pays-Bas. Ua faanaho vau e reva i roto hoê aore ra e piti hebedoma. Ua faaitoito mai râ o Papa e reva oioi noa. Ua pee au i to ˈna manaˈo, e i roto noa tau hora, te faarue aˈera vau i te fare. I te poipoi aˈe, ua haere mai te mau mutoi i te fare o to ˈu papa e tapea ia ˈu ma te pariraa e ua faarue au i te tau faehau. Ua maoro roa ratou.

Te haamataraa i te mau Pays-Bas

I te 15 no Atete 1933, ua tae atu vau i te hoê fare pionie i Heemstede, te hoê oire 25 kilometera i te atea ia Amsterdam. I te poipoi aˈe, ua haere au e poro ma te ore roa ˈtu e ite i te parau Holane. Ma te hoê api parau no te pororaa, e tumu parau tauaparauraa tei neneihia i nia iho, ua haamata aˈera vau. Auê ïa faaitoitoraa i to te hoê vahine Katolika fariiraa i te buka Réconciliation! I taua noâ mahana ra, ua opere atoa vau e 27 buka rairai. I te hopea o taua mahana ra, ua oaoa roa vau i te neheneheraa e poro faahou i roto i te tiamâraa.

I taua mau mahana ra, aita ˈtu e moni e noaa i te mau pionie maori râ te mau ô e horoahia mai ia pûpûhia te mau papai. E ravehia taua moni ra no te hoo mai i te maa e te tahi atu mau mea hinaarohia. Ia toe mai maa moni rii i te hopea avaˈe, e vahihia na roto i te mau pionie no te tahi mau haamâuˈaraa na matou iho. Mea iti ta matou i te pae materia, ua horoa maitai mai râ Iehova, inaha i te matahiti 1934 ra, ua nehenehe au e haere i te hoê tairururaa i Helevetia.

Te hoê hoa haapao maitai

I te tairururaa, ua ite au ia Erika Finke, 18 matahiti. Ua matau vau ia ˈna a faaea noâ ˈi au i te fare. E hoa oia no to ˈu tuahine, o Margaretha, e ua putapû noa vau no to Erika tiaraa aueue ore i te pae o te parau mau. Aita i maoro i muri aˈe i to ˈna bapetizoraahia i te matahiti 1932, ua faaara te hoê taata i te Gestapo e ua patoi o Erika i te parau e “Heil Hitler!” Ua tapapa mai te Gestapo ia ˈna e ua hinaaro ratou e ite no te aha oia i patoi ai. Ua taio atu o Erika i te Ohipa 17:3 i te taata toroa i te aua mutoi e ua faataa ˈtu e hoê noa taata ta te Atua i haamau ei Faaora, o Iesu Mesia. “Te vai ra ˈtu â anei o te tiaturi mai ia oe?” ta te taata toroa ïa i titorotoro atu. Aita roa ˈtu o Erika i horoa i te hoê noa ˈˈe iˈoa. I to te mutoi haamǎtaˈuraa ˈtu e tapea ia ˈna, ua parau atu o Erika e mea au aˈe na ˈna e pohe i te faaite i te mau iˈoa. Ua tiatonu atu oia i nia ia ˈna e ua tuô atura e: “Haere i rapae. A hoˈi i te fare. Heil Hitler!”

I muri aˈe i te tairururaa, ua hoˈi au i te mau Pays-Bas, area o Erika ra, ua faaea ïa i Helevetia. Te taa ra râ ia mâua e piti atoa ra e ua rahi mai to mâua auhoaraa. A faaea noa ˈi oia i Helevetia, ua faaroo o Erika e te imi ra te Gestapo ia ˈna i te fare. Ua faaoti oia e faaea e e tavini ei pionie i Helevetia. Tau avaˈe i muri aˈe, ua ani te Taiete ia ˈna e haere i Paniora. Ua tavini oia ei pionie i Madrid, e i Bilbao, e i muri aˈe i Saint-Sébastien, i reira te hamani-ino-raa opuahia e te pǔpǔ ekalesiatiko i te aratairaa ia ˈna e to ˈna hoa pionie i roto i te fare tapearaa. I te matahiti 1935, ua faauehia raua e faarue ia Paniora. Ua haere mai o Erika i te mau Pays-Bas, e i taua noâ matahiti ra, ua faaipoipo mâua.

Mau ata o te tamaˈi i te iriatai

I muri aˈe i to mâua faaipoiporaa, ua tavini mâua ei pionie i Heemstede, e i muri aˈe â, ua haere atu mâua i te oire o Rotterdam. I reira to mâua fanauraa i to mâua tamaiti o Wolfgang i te matahiti 1937. Hoê matahiti i muri aˈe, ua haere matou i te oire o Groningue, i te pae apatoerau o te mau Pays-Bas, hoê â to matou faaearaa e te mau pionie Helemani o Ferdinand e o Helga Holtorf e to raua tamahine. I te avaˈe Tiurai 1938, ua faaite mai te Taiete e ua nenei te faatereraa a te mau Pays-Bas i te hoê faaararaa e eita te mau Ite tiaraa Helemani e faatia-faahou-hia e poro. I taua atoa area taime ra, ua nominohia vau ei tavini tuhaa fenua (tiaau haaati), e ua haere atu to ˈu utuafare i nia i te Lichtdrager (Porteur de lumière), te poti a te Taiete tei faarirohia ei nohoraa e ei pu na te mau pionie e poro ra i te pae apatoerau o te mau Pays-Bas. I te rahiraa o te taime, e atea ê au i to ˈu utuafare, a haere ai na nia i te pereoo taataahi i tera e tera amuiraa e faaitoito i te mau taeae e tamau i te poro. Ua na reira mau â te mau taeae. Ua faarahi atoa te vetahi i ta ratou ohipa. Ua riro o Wim Kettelari ei hiˈoraa maitai.

I to ˈu farereiraa ia Wim, e taurearea oia tei farii i te parau mau, o te rave rahi ra râ i te ohipa i te hoê fare faaapu. “Mai te peu e e hinaaro oe ia rahi to oe taime no te tavini ia Iehova,” o ta ˈu ïa i aˈo atu ia ˈna, “mea au aˈe e imi oe i te tahi atu ohipa.” Ua na reira oia. I muri aˈe, i to ˈu farerei-faahou-raa ia ˈna, ua faaitoito vau ia ˈna e riro ei pionie. “E tia hoi ia ˈu ia rave i te ohipa no te tamaa,” o ta ˈna ïa i pahono mai. “E tamaa iho â oe,” o ta ˈu ïa i haapapu atu. “E haapao mai Iehova ia oe.” Ua haamata aˈera o Wim i te tavini ei pionie. I muri aˈe, i te roaraa o te Piti o te Tamaˈi Rahi, ua tavini oia ei tiaau ratere. I teie mahana, i te 80 e tiahaparaa o to ˈna matahiti, e Ite itoito noâ o Wim. Ua tiai mau â Iehova ia ˈna.

Opanihia e paimihia

I te avaˈe Me 1940, fatata hoê matahiti i muri aˈe i te fanauraa o te piti o to mâua tamarii, o Reina, ua tuu te nuu o te mau Pays-Bas e ua tomo aˈera te mau Nazi i te fenua. I te avaˈe Tiurai, ua haru te Gestapo i te piha ohipa e te fare neneiraa a te Taiete. I te matahiti i muri mai, ua tapea-haere-noa-hia te mau Ite, e ua haruhia vau. I te mea e e Ite au e e Helemani faito matahiti e au no te tau faehau, e ere i te mea fifi ia feruri eaha ta te Gestapo e rave i nia ia ˈu. Ua tamata vau i te farii i te manaˈo e eita vau e ite faahou i to ˈu utuafare.

E i te avaˈe Me 1941, ua tuu te Gestapo ia ˈu i rapae i te fare tapearaa e ua faaue mai e haere e tapao i to ˈu iˈoa no te tau faehau. Aita ta ˈu i nehenehe e tiaturi. I taua iho mahana ra, ua rave huna vau i te ohipa, e i taua iho avaˈe ra, tei roto faahou â vau i te ohipa haaati. Ua tuu te Gestapo ia ˈu i nia i te tabula o te feia paimi-rahi-roa ˈˈe-hia.

Nafea to ˈu utuafare i te faarururaa

Ua haere ta ˈu vahine e to ˈu mau tamarii i te oire rii o Vorden i te pae hitia o te râ o te fenua. No te faaiti roa râ i te fifi no ratou, mea titauhia ia taotia roa vau i to ˈu mau tere i te fare. (Mataio 10:16) No te panoonoo ore, eita te mau taeae e faahiti i to ˈu iˈoa mau, i to ˈu noa iˈoa pii o Duitse Jan (Ioane Helemani). Tae noa ˈtu to ˈu tamaiti e maha matahiti, o Wolfgang, eita atoa oia e faatiahia e paraparau no nia ia “Papa,” no nia noa râ ia “Ome Jan” (Tonton Ioane). No ˈna, mea fifi roa te reira i te pae manaˈo horuhoru.

A horo haere noa ˈi au, ua haapao o Erika i te mau tamarii e ua tamau noa oia i te poro. I te 2raa o te matahiti o Reina, ua tuu o Erika ia ˈna i nia i te vairaa tauihaa o te pereoo taataahi e ua hopoi oia ia ˈna i roto i te pororaa i te mataeinaa. Noa ˈtu e mea fifi te maa ia noaa mai, aita o Erika i ere rahi roa aˈenei i te maa no te utuafare. (Mataio 6:33) Ua horoa te hoê taata faaapu Katolika i te umara putete na ˈna, ua tataî aˈena hoi au i ta ˈna matini nira ahu. Ua horoa atoa ˈtu oia i ta ˈu mau poroi ia Erika ra. I te hoê mahana, ua aufau oia hoê gulden no te hoê taoˈa i roto i te hoê fare toa. Ua horoa noa te fatu fare toa o te ite e te ora noa ra oia ma te huna e eita ta ˈna tareta maa e noaa, i te taoˈa na ˈna e e piti atoa gulden. Ua tauturu taua mau faaiteraa aroha ra ia ˈna ia ora mai.—Hebera 13:5.

Te haaraa i pihai iho i te mau taeae itoito

I taua area taime ra, ua tamau vau i te haere e hiˈo i te mau amuiraa—noa ˈtu e ua farerei noa vau i te mau taeae haapao amuiraa. No te mea te aˈuaˈu noa ra te Gestapo ia ˈu, tau hora noa ta ˈu e nehenehe e faaea i te hoê vahi. Aita te rahiraa o te mau taeae e tuahine i faatiahia e farerei ia ˈu. Ua ite noa ratou i te mau Ite no ta ratou pǔpǔ iti haapiiraa Bibilia. Ei faahopearaa, ua itea mai i na tuahine pae tino e noho ra i te mau vahi taa ê o te hoê â oire e ua riro raua ei Ite i te tau tamaˈi i muri aˈe noa i te Piti o te Tamaˈi Rahi.

Te tahi atu â o ta ˈu mau ohipa, te imiraa ïa i te mau vahi hunaraa no te mau papai a te Taiete. E huna atoa matou i te papie, i te mau matini nenei hohoˈa, e te mau matini patapata no te faarahi i te mau hohoˈa o Te Pare Tiairaa, mai te peu e e hinaarohia. I te tahi mau taime, ua titauhia ia faahoro matou i te mau buka i neneihia e te Taiete mai te hoê vahi hunaraa i te tahi atu. Te haamanaˈo ra vau i to ˈu tariraa i te hoê taime e 30 afata î i te mau papai a tamata noa ˈi i te ore e huti i te ara-maite-raa—e ohipa huru ê mau ïa!

Hau atu â, ua faanaho matou i te faautaraa maa mai te tahi mau fare faaapu i te mau Pays-Bas hitia o te râ ˈtu e i te mau oire no tooa o te râ, noa ˈtu e ua opanihia te reira. E faatomo matou i te maa i nia i te hoê pereoo puaahorofenua e fano atu ai i tooa o te râ. Ia tapae matou i te hoê anavai, eita ta matou e nehenehe e rave i te hoê noa ˈˈe eˈaturu no te mea te tiaihia ra e te mau faehau. E faauta ˈtu ïa matou i te maa i nia i te mau poti nainai i te tahi pae mai o te anavai, a tuu faahou atu ai i nia i te tahi atu pereoo. Ia tapae matou i te oire i riro ei tapao na matou, e tiai matou ia pouri, e oomo matou i te mau totini i nia i te avae o te mau puaahorofenua, a haere mǎrû noa ˈtu ai i te vahi haaputuraa maa huna a te amuiraa. Mai reira ˈtu, e operehia te maa na te mau taeae veve.

Mai te peu e e ite te nuu Helemani i teie vahi haaputuraa maa, e nehenehe te hoê e haapohehia. Noa ˈtu râ, ua ineine noa te tahi mau taeae i te tauturu. Ua vaiiho te utuafare Bloemink no te oire o Amersfoort, ei hiˈoraa, i to ratou vahi faafaaearaa ei vahi haaputuraa maa, noa ˈtu e aita to ratou fare i atea roa i te hoê pu faehau Helemani! Ua faaû te tahi mau Ite itoito i te ati no to ratou mau taeae.

Ua tauturu Iehova ia mâua ta ˈu vahine ia vai taiva ore noa i te roaraa o te mau matahiti opaniraa. I te avaˈe Me 1945, ua pau te nuu Helemani, e ua hope aˈera to ˈu oraraa horo ê noa. Ua ani mai te Taiete e tamau i te tavini ei tiaau ratere e ia ineine mai te tahi atu mau taeae. I te matahiti 1947, ua rave o Bertus van der Bil i ta ˈu ohipa. * I taua taime ra, ua fanauhia te toru o to mâua tamarii, e ua faaea matou i te pae hitia o te râ o te fenua.

Te peapea e te oaoa

I muri aˈe i te tamaˈi, ua faaroo vau e fatata hoê matahiti i muri aˈe i to ˈu faarueraa i te fare no te haere i te mau Pays-Bas, ua tapeahia Papa i te fare tapearaa. E piti taime to ˈna tuuraahia no to ˈna huru maˈimaˈi, i te mau taime atoa râ, ua tapea-faahou-hia oia. I te avaˈe Febuare 1938, ua hopoihia oia i te aua faatîtîraa no Buchenwald e i muri iho no Dachau. I reira, i te 14 no Me 1942, ua faarue to ˈu papa. Ua vai aueue ore e te taiva ore oia e tae noa ˈtu i te hopea.

Ua hopoi-atoa-hia o Mama i te aua no Dachau. Ua faaea noa oia i reira e ia faaorahia oia i te matahiti 1945. I te mea e maoti te hiˈoraa aueue ore o to ˈu na metua i fanaˈo ai au i te mau haamaitairaa pae varua, e fanaˈoraa taa ê te fariiraa ia Mama ia faaea ia matou ra i te matahiti 1954. Ua haere atoa mai to ˈu tuahine o Margaretha tei tavini ei pionie i Helemani Hitia o te râ communiste mai te matahiti 1945 mai â. Noa ˈtu e mea maˈimaˈi o mama e aita oia i paraparau i te reo Holane, ua tamau oia i te rave i te taviniraa e tae roa i te hopea o to ˈna oraraa haapao maitai i te fenua nei i te avaˈe Atopa 1957.

Ua riro te tairururaa no 1955 i Nuremberg, i Helemani, ei mea taa ê. I to matou tapaeraa i ǒ, ua faaite te tahi mau taeae no Dresde mai ia Erika e tei te tairururaa atoa to ˈna mama. I te mea e tei raro aˈe o Dresde i te faatereraa a Helemani Hitia o te râ, aita o Erika i ite i to ˈna mama a 21 matahiti i teie nei. Ua faanahohia te hoê farereiraa e ua tauahi ihora te mama e te tamahine. E farereiraa oaoa mau te reira!

Ia maoro rii, ua rahi mai to matou utuafare e vau tamarii. Ma te peapea, ua ere mâua hoê o to mâua mau tamaiti i roto i te hoê ati purumu. Teie râ, mea oaoa roa te iteraa i te toea o to mâua mau tamarii ia tavini ia Iehova. Te oaoa nei mâua e tei roto to mâua tamaiti o Wolfgang e ta ˈna vahine i te ohipa haaati e te tavini atoa ra to raua tamaiti ei tiaau haaati.

Te mauruuru nei au i te iteraa i te haereraa te ohipa a Iehova i mua i te mau Pays-Bas. I to ˈu haamataraa i te tavini ei pionie i ǒ nei i te matahiti 1933, fatata hoê hanere Ite e vai ra. I teie mahana, ua hau atu i te 30 000. Noa ˈtu e te paruparu atura to mâua tino, te hinaaro noa râ o Erika e o vau e ora ia au i te mau parau o te himene o taua mau mahana i mairi ra: “Ia noaa te faaroo o te ore e paruparu atu.”

[Nota i raro i te api]

^ Himene 194.—Cantiques de louanges à Jéhovah, 1928 all.

^ Tei te pae anavai o Elbe te oire o Copitz, parauhia i teie nei o Pirna, 18 kilometera i te atea i te oire o Dresde.

^ A hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 1 no Tenuare 1998 no te aamu o Taeae Van der Bil, “Aita ˈtu e mea maitai aˈe i te parau mau.”

[Hohoˈa i te api 23]

Te “Jugendgruppe” i te hoê taime faafaaearaa i muri aˈe i te pororaa

[Hohoˈa i te api 24]

Ua poro matou te tahi mau hoa pionie i te tuhaa fenua o Schneifel. E 20 matahiti to ˈu

[Hohoˈa i te api 25]

E o Erika e o Wolfgang i te matahiti 1940

[Hohoˈa i te api 26]

Mai te pae aui e tae atu i te pae atau: To ˈu mootua o Jonathan e ta ˈna vahine, o Mirjam, o Erika, o vau, to ˈu tamaiti o Wolfgang e ta ˈna vahine, o Julia

[Hohoˈa i te api 26]

Ua peni te hoê taeae i roto i te fare tapearaa e to ˈu papa i teie hohoˈa to ˈna i te matahiti 1941