Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Nafea outou e faito ai i te manuïaraa?

Nafea outou e faito ai i te manuïaraa?

Nafea outou e faito ai i te manuïaraa?

TE FAATAA ra te hoê titionare i te manuïaraa mai “te noaaraa mai te faufaa, te farii maitai, aore ra te tiaraa teitei.” Tera noa anei to ˈna faataaraa? O te faufaa, te farii maitai, aore ra te tiaraa teitei noa anei te tapao o te manuïaraa? Na mua ˈˈe outou e pahono ai, a hiˈo na: Aita i noaa ta Iesu Mesia faufaa materia i te roaraa o to ˈna oraraa. Aita i noaa ia ˈna te farii maitai a te rahiraa o te taata; aita atoa oia i hiˈo-maitai-hia e te feia faahiahia o to ˈna ra tau. Tera râ, e taata Iesu o tei manuïa. No te aha?

I nia i te fenua, e taata “taoˈa” Iesu “i te Atua ra.” (Luka 12:21) I muri aˈe i to ˈna tia-faahou-raa, ua haamauruuru te Atua ia ˈna na roto i te faakoronaraa ia ˈna “i te teitei e te tura.” Ua faateitei Iehova i ta ˈna Tamaiti “e ua horoa hoi i te iˈoa i hau ê roa i te mau iˈoa atoa nei no ˈna.” (Hebera 2:9; Philipi 2:9) Ua faaoaoa te oraraa o Iesu i te aau o Iehova. (Maseli 27:11) Ua manuïa to ˈna oraraa i te fenua nei no te mea ua naea i te reira ta ˈna fa. Ua rave Iesu i te hinaaro o te Atua e ua faahanahana i to ˈNa iˈoa. Area te Atua ra, ua haamaitai ïa ia Iesu i te faufaa, te farii maitai, e te tiaraa teitei e ore roa ˈtu hoê aˈe aito aivanaa, politita, aore ra tuaro e fanaˈo. O Iesu mau â te taata manuïa roa ˈˈe i taahi aˈenei i nia i te fenua.

Ua taa i te mau metua Kerisetiano e ia pee ta ratou feia apî i te mau taahiraa avae o te Mesia, a taoˈahia ˈtu ai i te Atua mai ia Iesu, e ooti mai ïa ratou i te mau haamaitairaa rahi i teie nei e e fanaˈo i te mau haamauruururaa eita e nehenehe e ferurihia i roto i te ao apî e tae maira. Aita ˈtu e ravea maitai aˈe e pee ai te hoê taata apî i te mau taahiraa avae o te Mesia maoti râ ia rave oia i te ohipa ta Iesu i rave—te apitiraa i roto i te taviniraa taime taatoa ia nehenehe anaˈe.

I roto râ i te tahi mau nunaa, e ere i te peu matauhia ia rave te feia apî i te taviniraa taime taatoa. Ia oti te tau haapiiraa a te hoê tane apî, e nehenehe e manaˈohia e e noaa mai ta ˈna ohipa taime taatoa, e faaipoipo o ˈna, e e haapapu oia i to ˈna oraraa. I te tahi taime, eita te tahi feia apî i roto i taua huru oraraa ra e rave i te taviniraa taime taatoa, e ua hape ratou. (Maseli 3:27) No te aha? No te faaheporaa, e pee ratou i te mau ture i te pae taˈere tei parare roa. Tera ïa tei tupu i nia ia Robert. *

Ia û te taˈere e te manaˈo haava

Ua paari mai o Robert ei Ite no Iehova. I to ˈna taurearearaa, e ere to ˈna haerea e ta ˈna mau amuimuiraa i te mea maitai. Ua haapeapea to ˈna metua vahine no ˈna. No reira, ua ani oia i te hoê pionie, te hoê tavini taime taatoa a te mau Ite no Iehova, e faaitoito ia ˈna. Te faataa ra o Robert i te ohipa i tupu i muri iho.

“Ua mauruuru mau â vau i te anaanatae o te taeae pionie ia ˈu. No to ˈna hiˈoraa maitai, ua hinaaro vau e rave i te taviniraa pionie ei toroa no ˈu ia oti ta ˈu tau haapiiraa. Ua haapeapea faahou o Mama—e tumu ê râ ïa. Ua ite outou, i roto i to matou taˈere, mea tano roa no te hoê tamahine ia riro ei pionie i muri iti noa ˈˈe i ta ˈna tau haapiiraa, no te hoê râ tamaroa, e manaˈohia ïa e e imi na mua oia i te hoê oraraa navai, e i muri iho noa oia e nehenehe ai e feruri e riro ei pionie.

“Ua noaa mai ta ˈu iho e ua haamata vau i ta ˈu iho taiete. Aita i maoro, ua horoa roa vau ia ˈu iho no te taiete e ua haere noa i te mau putuputuraa e i te pororaa ei peu matau noa. Ua haapeapea to ˈu manaˈo haava ia ˈu—ua ite au e e nehenehe ta ˈu e tavini hau atu â ia Iehova. Tera râ, e aroraa mau ia matara mai te mau mea ta vetahi ê i titau ia ˈu, ua oaoa râ vau i te na reiraraa. Mea faaipoipo vau i teie nei, e ua tavini mâua ta ˈu vahine ei pionie i na matahiti e piti i mairi aˈenei. Aita i maoro aˈenei, ua nominohia vau ei tavini tauturu i roto i te amuiraa. E nehenehe ta ˈu e parau ma te haavare ore e te ite ra vau i te oaoa mau i te taviniraa ia Iehova ma to ˈu aau atoa, ma ta ˈu mau ravea atoa.”

Ua faaitoito noa teie vea i te feia apî ia haapii i te hoê toroa aore ra ia haamaitai i te tahi mau huru aravihi faufaa—a haere noa ˈi ratou i te haapiiraa, ia nehenehe anaˈe. No te aha? No te riro mai anei ei taata moni? Eita. Te tumu matamua, oia hoi ia noaa ia ratou i te haapao ia ratou iho ma te au ei taata paari e i te tavini ia Iehova ia au i tei maraa ia ratou, i roto iho â râ i te taviniraa taime taatoa. E pinepine râ, a titau rahi ai te mau tane e te mau vahine apî i te hoê toroa i roto i te ao, ua iti mai te faufaaraa o te taviniraa. Eita vetahi pae e manaˈo noa ˈˈe e rave i te taviniraa taime taatoa. No te aha e ore ai?

Na te mau tatararaa a Robert e faataa rii mai. I muri aˈe i to ˈna haapiiraa i to ˈna toroa, ua haamata o Robert i te hoê taiete. Aita i maoro, tei roto oia i te hoê faaohuraa taipe haumani o te ore e aratai ia ˈna i te hoê vahi. Ta ˈna fa, e fanaˈo ïa i te hoê oraraa fifi ore. Ua naea roa anei râ i te mau huru taata atoa i rapaeau aore ra i roto i te amuiraa Kerisetiano taua tapao ra? E tia i te mau Kerisetiano ia tutava i te riro ei taata haapao maitai i te pae moni, i te haapao maite i ta ratou mau hopoia i te pae moni; e tia atoa râ ia taa ia ratou e i teie nei tau papu ore, mea iti tei tae i nia i te hoê faito e nehenehe mau ai ratou e parau e mea fifi ore to ratou oraraa. No reira te tǎpǔ a Iesu i roto i te Mataio 6:33 e riro ai ei tamahanahanaraa rahi no te mau Kerisetiano.

Te oaoa ra Robert e ua faaoti oia e pee i te mau hinaaro o to ˈna aau, eiaha râ te mau faaueraa a to ˈna taˈere. I teie mahana, e toroa to ˈna i roto i te taviniraa taime taatoa. Oia, e toroa tura mau te taviniraa taime taatoa. Te ite ra Robert i te hau no te mea te tavini ra oia ia Iehova, mai ta ˈna i parau, ‘ma ta ˈna mau ravea atoa.’

A faaohipa hope roa i to outou aravihi

Mea rahi te feia aravihi i rotopu i te mau Ite no Iehova. Mea maramarama roa te vetahi; mea ite roa vetahi ê atu i te rave i te mau ohipa rima. No ǒ mai teie mau ô atoa ia Iehova ra, o te horoa ra “i te ora, e te aho, e te mau mea atoa, i te mau mea atoa nei.” (Ohipa 17:25) Aita anaˈe e ora, e faufaa ore ïa teie mau ô.

Mea tano noa ïa ia faaohipa tatou i to tatou oraraa pûpûhia i roto i te taviniraa a Iehova. Tera ta te hoê taata apî aravihi i faaoti e rave. I ora na oia i te senekele matamua T.T. Ei melo o te hoê utuafare faahiahia, ua paari mai oia i te oire matau-maitai-hia o Tareso i Kilikia. Noa ˈtu e e ati Iuda tumu oia, ua noaa mai ia ˈna te tiaraa tino huiraatira Roma mai to ˈna metua tane mai. Maoti te reira i fanaˈo ai oia i te mau tiaraa e fanaˈoraa taa ê e rave rahi. I to ˈna paariraa mai, ua haapii oia i te Ture e te hoê o te “mau orometua” maitai roa ˈˈe o taua tau ra—o Gamaliela. E au ra e aita i maoro, ua noaa mai ia ˈna ‘te faufaa, te farii maitai, e te tiaraa teitei.’—Ohipa 21:39; 22:3, 27, 28.

O vai teie taata apî? O Saulo to ˈna iˈoa. Ua riro mai râ o Saulo ei Kerisetiano e i te pae hopea te aposetolo Paulo. Ua vaiiho oia i to ˈna mau hinaaro matamua i te hiti e ua pûpû i to ˈna oraraa taatoa no te tavini ia Iehova ei Kerisetiano. Ua matauhia o Paulo, eiaha ei haapii ture tuiroo, ei taata poro itoito râ i te parau apî maitai. I muri aˈe i to ˈna taviniraa ei mitionare fatata e 30 matahiti i te maoro, ua papai Paulo i te hoê rata i te mau hoa i Philipi. I roto, ua haamanaˈo atu oia i te tahi o ta ˈna mau ohipa i rave i mutaa iho hou a riro ai ei Kerisetiano, e ua parau oia i muri iho e: “E faarue ai au i te mau mea atoa ra, e e aua ïa ia ˈu, ia noaa ia ˈu te Mesia.” (Philipi 3:8) Aita Paulo i tatarahapa i ta ˈna huru faaohiparaa i to ˈna oraraa!

Eaha ïa no nia i te faaineineraa ta Paulo i fanaˈo mai ia Gamaliela ra? Ua faufaahia anei oia i te reira? E! E rave rahi taime to ˈna patururaa i “te faatiaraa e te haapapuraa i te parau apî maitai i mua i te ture.” Te ohipa matamua râ a Paulo, o te pororaa ïa i te parau apî maitai—o te hoê mea teie eita roa ˈtu ta ˈna e nehenehe e haapii i roto i ta ˈna tau haapiiraa na mua ˈtu.—Philipi 1:7, MN; Ohipa 26:24, 25.

I teie mahana atoa, ua nehenehe te vetahi e faaohipa i to ratou mau ô e aravihi e te mau mea atoa ta ratou i haapii no te turu i te mau faufaa a te Basileia. Ei hiˈoraa, e parau tuite ta Amy no te tapihooraa e te tahi no te ture. E ohipa aufau-maitai-hia ta ˈna na mua ˈˈe i roto i te hoê piha ohipa a te paruru, i teie râ mahana, e tavini tauturu aufau-ore-hia oia i roto i te hoê amaa a te Taiete Watch Tower. Teie ta Amy e faataa ra no nia i to ˈna oraraa i teie nei: “Te tiaturi nei au e ua rave au i te maitiraa maitai roa ˈˈe i roto i to ˈu oraraa. . . . Aita vau e hinaaro ra e taui i te parahiraa e to ˈu mau hoa haapiiraa tuatoru. Te oaoa nei au i te eˈa ta ˈu i maiti. Ua noaa ia ˈu te mau mea atoa ta ˈu e hinaaro—te hoê oraraa mauruuru e te oaoa e te hoê toroa au roa e te anaanatae.”

Ua maiti o Amy i te hoê eˈa o tei horoa mai i te hau o te feruriraa, te oaoa e te haamaitairaa a Iehova. Papu maitai e aita ˈtu mea ta te mau metua Kerisetiano e hinaaro no ta ratou mau tamarii!

Te manuïaraa i roto i te taviniraa Kerisetiano

Parau mau, mea faufaa roa ia tapea i te hoê manaˈo e tano i te manuïaraa i roto i te taviniraa Kerisetiano iho. E ere i te mea fifi ia manaˈo e ua manuïa tatou ia poro maitai tatou i roto i te aua taviniraa, ma te vaiiho i te mau papai Bibilia aore ra ma te faaô i te mau fatu fare i roto i te mau aparauraa Bibilia anaanatae. Ia varavara râ tatou i te farerei i te hoê tariˈa faaroo, e riro paha tatou i te parau e te mâuˈa ra to tatou taime. A haamanaˈo râ e te hoê o te mau faataaraa o te manuïaraa o ‘te noaaraa mai ïa te farii maitai.’ Ta vai farii maitai ta tatou e hinaaro e fanaˈo? Ta Iehova iho â ïa. E nehenehe tatou e fanaˈo i te reira ia faaroo mai te taata i ta tatou poroi aore ra eita. Ua horoa Iesu i te hoê haapiiraa puai i roto i teie tuhaa na ta ˈna mau pǐpǐ.

Te haamanaˈo ra outou e ua tono Iesu i na 70 taata poro i te Basileia “i te mau oire e te mau vahi atoa ta ˈna i opua ra e e haere atoa oia i reira.” (Luka 10:1) E tia ia poro ratou i te mau oire e te mau oire iti ma te ore e apeehia e Iesu. A tahi ra ratou e na reira ˈi. No reira Iesu i horoa ˈi i te tahi mau faaueraa taa maitai na ratou hou oia a tono ai ia ratou. Ia farerei ratou i “te hoê [hoa] no te hau,” e tia ia faaite ratou i te Basileia ia ˈna. Ia patoihia râ ratou, ia haere noa ïa ratou na to ratou eˈa, ma te ore e haapeapea. Ua faataa Iesu e o tei patoi i te faaroo ia ratou, te faarue mau ra ïa ratou ia Iehova iho.—Luka 10:4-7, 16; MN.

A rave faahope ai na tino 70 i ta ratou ohipa pororaa, ua hoˈi ratou ia Iesu ra ‘ma te oaoa, a na ô atu ai, E te Fatu, ua vî atoa te mau demoni ia matou i to iˈoa na.’ (Luka 10:17) Eita e ore e ua oaoa roa taua mau taata tia ore ra i te tiavaruraa i te mau varua puai! Tera râ, ua faaara Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ tei tae te aau e: “Eiaha . . . e oaoa i te mea ua vî te mau varua ino ia outou; e oaoa râ i to outou iˈoa i papaihia i nia i te raˈi ra.” (Luka 10:20) Eita na tino 70 e fanaˈo noa i te puai e tiavaru i te mau demoni, eita atoa ratou e ite noa i te mau faahopearaa maitatai i roto i te taviniraa. Ia ore râ ratou e taiva, e fanaˈo noa ïa ratou i te farii maitai a Iehova.

Te mauruuru ra anei outou i te mau tavini taime taatoa?

Teie ta te hoê taata apî i parau i te hoê taime i te hoê matahiapo Kerisetiano e: “Ia noaa mai ta ˈu parau tuite i te haapiiraa teitei, e imi au i te hoê ohipa. Ia ore e itea mai ia ˈu te hoê ohipa, e feruri ïa vau i te rave i te hoê huru taviniraa taime taatoa.” E ere râ te reira te manaˈo o te rahiraa i rave i te taviniraa pionie. No te riro ei pionie, ua haapae vetahi pae i te tahi mau taime maitatai no te titau i te mau toroa aufau-maitai-hia. Ua patoi vetahi ê atu i te tahi mau ravea haapiiraa anaanatae. Mai te aposetolo Paulo, ua rave ratou i te tahi mau haapaeraa, tera râ, mai ia Paul, Robert, e Amy, aita ratou e tatarahapa ra i ta ratou mau maitiraa. Te mauruuru nei ratou i ta ratou fanaˈoraa taa ê e faaohipa i to ratou mau ô no te arue ia Iehova, e au hoi ia ˈna te faito rahi roa ˈˈe o ta ratou e nehenehe e horoa.

No te mau tumu rau, mea rahi te mau Ite no Iehova haapao maitai o te ore e nehenehe e riro ei pionie. Peneiaˈe e mau hopoia Bibilia ta ratou. Ia tavini râ ratou i te Atua ma to ratou ‘aau, [nephe], e manaˈo atoa,’ te mauruuru ra ïa Iehova ia ratou. (Mataio 22:37; MN) Noa ˈtu e eita ratou e nehenehe e riro ei pionie, te taa ra ia ratou e ua maiti te mau pionie i te hoê toroa maitai.

Ua papai te aposetolo Paulo e: “Eiaha e faaau atu i teie nei ao.” (Roma 12:2) Ia au i te aˈoraa a Paulo, eiaha tatou e vaiiho e na te mau ture i te pae taˈere aore ra a teie faanahoraa e aratai i to tatou huru feruriraa. Ia nehenehe outou e riro ei pionie aore ra eita, a faariro i te taviniraa a Iehova ei tuhaa faufaa i roto i to outou oraraa. E manuïa outou a fanaˈo noa ˈi outou i te farii maitai a Iehova.

[Nota i raro i te api]

^ Ua tauihia te mau iˈoa.

[Hohoˈa i te api 19]

Eiaha outou e mau roa ˈtu i roto i te hoê faaohuraa taipe haumani o te ore e aratai ia outou i te hoê vahi