Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E ite te mau Kerisetiano i te oaoa i roto i te taviniraa

E ite te mau Kerisetiano i te oaoa i roto i te taviniraa

E ite te mau Kerisetiano i te oaoa i roto i te taviniraa

“E mea maitai i te horoa ˈtu i te rave mai.”—OHIPA 20:35.

1. Eaha te haerea tano ore tei parare i teie mahana, e no te aha mea ino te reira?

 I TE roaraa o na tau ahuru matahiti hopea o te mau matahiti 1900, ua faaroo-pinepine-hia te parau ra “o vau.” Te auraa mau o teie parau, oia ïa “o vau na mua” e te faataa ra te reira i te hoê haerea miimii e te nounou atoa ma te ore e tâuˈa ia vetahi ê. E nehenehe e papu ia tatou e i teie matahiti 2000, aita roa ˈtu te parau ra “o vau” i ore. Ehia taime outou e faaroo ai i teie mau uiraa, “Eaha te apî e noaa mai ia ˈu?” aore ra, “Nafea vau e fanaˈo ai i te reira?” Eita teie haerea miimii e hopoi mai i te oaoa. E taa ê roa te reira i te manaˈo faufaa ta Iesu i horoa: “E mea maitai i te horoa ˈtu i te rave mai.”—Ohipa 20:35.

2. Nafea e itehia ˈi e e hopoi mai te horoaraa i te oaoa?

2 E parau mau anei e e hopoi mai te horoaraa i te oaoa rahi atu â i te raveraa mai? E. A feruri na i te Atua ra o Iehova. Tei ia ˈna ra “te tumu o te ora.” (Salamo 36:9) Te horoa maira oia i te mau mea atoa ta tatou e hinaaro ia oaoa e ia ruperupe tatou. O o ˈna mau â te Tumu o ‘te mau mea maitatai i hohia mai e te mau mea tia roa e maitai roa ˈi.’ (Iakobo 1:17) Te horoa tamau noa maira o Iehova, “te Atua oaoa.” (Timoteo 1, 1:11, MN) Mea here na ˈna ta ˈna mau taata i poiete, te horoa rahi ra hoi oia na ratou. (Ioane 3:16) A feruri atoa na i te hoê utuafare taata. Mai te peu e e metua outou, ua ite outou eaha te mau haapaeraa e titauhia, eaha te mau mea e horoahia no te aratai i te hoê tamarii. E e rave rahi matahiti o te mairi, eita te tamarii e ite i te mau haapaeraa ta outou e rave ra. No ˈna, mea tano iho â taua mau mea atoa ra. Ia ite râ outou i ta outou tamarii ia oraora maitai ei faahopearaa o ta outou horoaraa miimii ore, e oaoa ïa outou. No te aha? No te mea mea here na outou ia ˈna.

3. No te aha mea au maitai ia tavini ia Iehova e to tatou mau hoa faaroo?

3 Oia atoa, e tapao no te haamoriraa mau te horoaraa o te niuhia i nia i te here. I te mea te here ra tatou ia Iehova e to tatou mau hoa faaroo, mea au maitai ia tavini ia ratou, ia horoa ia tatou no ratou. (Mataio 22:37-39) Te feia atoa e haamori ma te mau hinaaro miimii, mea iti roa ïa to ratou oaoa. Area te feia e tavini ma te miimii ore, ma te anaanatae rahi aˈe i te mau mea ta ratou e nehenehe e horoa maoti râ i te mau mea ta ratou e manaˈo e fanaˈo, e ite mau ïa i te oaoa. E ite-maitai-hia teie parau mau ia hiˈopoa tatou nafea te tahi mau taˈo Bibilia, tei taaihia i ta tatou haamoriraa, e faaohipahia ˈi i roto i te mau Papai. E faahohonu tatou e toru o teie mau taˈo i roto i teie nei tumu parau e to muri iho.

Te taviniraa a Iesu i mua i te taata

4. Eaha te huru o te “taviniraa i mua i te taata” i roto i te Amuiraa faaroo Kerisetiano?

4 I roto i te reo Heleni tumu, o lei·tour·giʹa te hoê taˈo faufaa tei taaihia i te haamoriraa, e o tei hurihia ei “taviniraa i mua i te taata” i roto i te Traduction du monde nouveau. I roto i te Amuiraa faaroo Kerisetiano, ua horoa mai te parau ra lei·tour·giʹa i te taˈo ra “lituria.” * Teie râ, e ere te mau lituria faatia ture noa a te Amuiraa faaroo Kerisetiano i te hoê taviniraa maitai mau i mua i te taata.

5, 6. (a) Eaha te taviniraa i mua i te taata i ravehia na i Iseraela, e eaha te mau haamaitairaa? (b) Eaha te taviniraa faufaa roa ˈˈe i mua i te taata tei mono i tei ravehia na i Iseraela, e no te aha?

5 Ua faaohipa te aposetolo Paulo i te hoê taˈo Heleni tei taaihia i te lei·tour·giʹa no nia i te mau tahuˈa no Iseraela. Teie ta ˈna i parau: “E tia hoi te mau tahuˈa atoa i te tia-noa-raa i te mau mahana atoa i te haamoriraa [hoê huru o lei·tour·giʹa], e te pûpû-pinepine-raa i te mau tusia hoê â huru.” (Hebera 10:11) I rave na te mau tahuˈa ati Levi i te hoê haamoriraa aore ra taviniraa faufaa roa i mua i te taata i Iseraela. I haapii na ratou i te Ture a te Atua e i pûpû na i te mau tusia o tei tapoˈi i te mau hara a te nunaa. (Paraleipomeno 2, 15:3; Malaki 2:7) Ua pee anaˈe te mau tahuˈa e te nunaa i te Ture a Iehova, e tumu ïa to te nunaa e oaoa ˈi.—Deuteronomi 16:15.

6 E fanaˈoraa taa ê mau â te raveraa i te taviniraa i mua i te taata i raro aˈe i te Ture no te mau tahuˈa no Iseraela, ua ore râ te faufaaraa o ta ratou taviniraa i to Iseraela faarueraahia no to ˈna taivaraa. (Mataio 21:43) Ua faanaho Iehova i te tahi mea rahi atu â—te taviniraa i mua i te taata i ravehia e Iesu, te Tahuˈa Rahi. Teie ta tatou e taio nei no nia ia ˈna: “Area oia ra, no te mea e tia i te parahiraa e a muri noa ˈtu, e ore to ˈna toroa tahuˈa e riro ia vetahi ê. E teie nei, e tia maitai roa ˈtu ia ˈna ia faaora i te feia e na reira ˈtu ia ˈna ra i te haere i te Atua ra, e tia hoi oia i te oraraa e a muri noa ˈtu ei tia ia ratou.”—Hebera 7:24, 25.

7. No te aha te taviniraa a Iesu i mua i te taata e hopoi mai ai i te mau maitai faaauraa ore?

7 E ore roa ˈtu to Iesu toroa tahuˈa e riro ia vetahi ê. No reira, o o ˈna anaˈe te nehenehe e faaora roa i te taata. E rave oia i taua taviniraa faaauraa ore ra i mua i te taata, eiaha i roto i te hoê hiero hamanihia i te rima taata, i roto râ i te hiero no teie nei tau, oia te faanahoraa rahi a Iehova no nia i te haamoriraa tei haamata i te matahiti 29 T.T. I teie nei, te ohipa ra Iesu i roto i te Vahi Moˈa Roa o taua hiero ra, i nia i te raˈi. ‘E tavini oia i mua i te taata [lei·tour·gosʹ] no te vahi moˈa e no te sekene mau, ta Iehova i faatia, eiaha te taata.’ (Hebera 8:2, MN; 9:11, 12) Noa ˈtu te tiaraa teitei o Iesu, ‘e tavini noa oia i mua i te taata.’ Te faaohipa ra oia i to ˈna mana rahi no te horoa ˈtu, eiaha no te rave mai. E te oaoa ra oia i te reira. E tuhaa teie o ‘te [oaoa] i tuuhia i mua i ta ˈna aro’ e o tei faaitoito ia ˈna ia faaoromai i te roaraa o to ˈna oraraa i nia i te fenua.—Hebera 12:2; MN.

8. Nafea to Iesu raveraa i te hoê taviniraa i mua i te taata no te mono i te faufaa a te Ture?

8 E tuhaa ê atu â to te taviniraa a Iesu i mua i te taata. Ua papai Paulo e: “E toroa maitai roa tei noaa i to tatou tahuˈa rahi [o Iesu], mai ia ˈna atoa i riro ei arai i te faufaa maitai roa ra, o tei tatinanahia i te parau maitai rahi, i parauhia maira.” (Hebera 8:6) O Mose te arai i te faufaa o tei riro ei niu o te taairaa o Iseraela e o Iehova. (Exodo 19:4, 5) O Iesu te arai i te hoê faufaa apî, maoti te reira i fa mai ai te hoê nunaa apî, ‘te Iseraela o te Atua,’ oia hoi te mau Kerisetiano faatavaihia i te varua no roto mai i te mau nunaa e rave rahi. (Galatia 6:16; Hebera 8:8, 13; Apokalupo 5:9, 10) E taviniraa maitai roa i mua i te taata teie! Auê tatou i te oaoa i te iteraa no nia ia Iesu, te hoê tavini i mua i te taata na roto ia ˈna tatou e nehenehe ai e haamori ia Iehova ma te au!—Ioane 14:6.

Te rave atoa ra te mau Kerisetiano i te hoê taviniraa i mua i te taata

9, 10. Eaha te tahi mau huru taviniraa i mua i te taata tei ravehia e te mau Kerisetiano?

9 Aita hoê aˈe taata e rave ra i te hoê taviniraa hanahana i mua i te taata mai ta Iesu. Ia noaa râ i te mau Kerisetiano faatavaihia ta ratou utua maitai i nia i te raˈi, i pihai iho ïa ratou ia Iesu e parahi ai e e rave atoa ˈi i ta ˈna taviniraa i mua i te taata ei arii e ei tahuˈa i nia i te raˈi. (Apokalupo 20:6; 22:1-5) Tera râ, te rave ra te mau Kerisetiano i te fenua nei i te hoê taviniraa i mua i te taata, e te ite ra ratou i te oaoa rahi. Ei hiˈoraa, a erehia ˈi te maa i Palesetina, ua afai te aposetolo Paulo i te mau ô a te mau taeae no Europa no te tauturu i te tamǎrû i te fifi o te mau Kerisetiano ati Iuda i Iudea. E taviniraa i mua i te taata tera. (Roma 15:27; Korinetia 2, 9:12) I teie mahana, te oaoa nei te mau Kerisetiano i te rave i te hoê â taviniraa, ma te tauturu oioi atu ia faaruru to ratou mau taeae i te mauiui rahi, te mau ati natura, aore ra te tahi atu â mau ati.—Maseli 14:21.

10 Ua faaite Paulo i te tahi atu â taviniraa i mua i te taata i to ˈna papairaa e: “E ia manii noa ˈtu to ˈu nei toto i nia iho i te tusia e te haapaoraa o to outou faaroo, e oaoa ïa vau, o tatou atoa te oaoa i reira.” (Philipi 2:17) Ua riro te haaraa rahi a Paulo no to Philipi ei taviniraa i mua i te taata ta ˈna i rave ma te here e te haapao maitai. Te ravehia ra te hoê â taviniraa i mua i te taata i teie mahana, na te mau Kerisetiano faatavaihia iho â râ, o te haa ra ei “tavini haapao maitai e te paari,” ma te horoa i te maa pae varua i te hora mau. (Mataio 24:45-47) Hau atu â, ei pǔpǔ, e “autahuˈa moˈa” ratou, tei faauehia e “hopoi i te tusia varua e au i te Atua ia Iesu Mesia ra,” e e ‘faaite hua i to ˈna maitai, tei parau ia ratou i to roto i te pouri, ia tae i to ˈna ra maramarama umerehia.’ (Petero 1, 2:5, 9) Mai ia Paulo, te oaoa ra ratou i teie mau fanaˈoraa taa ê i te taime a ‘manii ai ratou ia ratou iho’ i roto i te amoraa i ta ratou mau hopoia. E te apiti atoa maira to ratou mau hoa o te mau “mamoe ê atu” ia ratou ma te turu ia ratou i roto i te ohipa faaiteraa i te taata no nia ia Iehova e ta ˈna mau opuaraa. * (Ioane 10:16; Mataio 24:14) Auê ïa taviniraa faahiahia e te oaoa i mua i te taata e!—Salamo 107:21, 22.

A pûpû i te hoê taviniraa moˈa

11. Nafea te peropheta vahine ra o Ana i riro ai ei hiˈoraa maitai no te mau Kerisetiano atoa?

11 Te tahi atu taˈo Heleni tei taaihia i ta tatou haamoriraa, o la·treiʹa ïa, tei hurihia ei “taviniraa moˈa” i roto i te Traduction du monde nouveau. Ua taaihia te taviniraa moˈa i te mau ohipa haamoriraa. Ei hiˈoraa, te parauhia ra e “aore roa” te peropheta vahine ivi ra o Ana, e 84 matahiti, “i faarue i te hiero, e tia râ i te haamoriraa [aore ra pûpûraa i te hoê taviniraa moˈa, e taˈo Heleni teie tei taaihia i te taˈo la·treiʹa] i te Atua ma te pure e te haapaeraa maa i te rui e te ao.” (Luka 2:36, 37) Ua haamori Ana ia Iehova ma te tuutuu ore. E hiˈoraa maitai oia no tatou paatoa—te feia apî e te ruhiruhia, te mau tane e te mau vahine. Mai ia Ana tei pure ia Iehova ma te haavare ore e tei haamori tamau ia ˈna i te hiero, ua taaihia ta tatou taviniraa moˈa i te pure e te haereraa i te mau putuputuraa.—Roma 12:12; Hebera 10:24, 25.

12. Eaha te hoê ohipa rahi o ta tatou taviniraa moˈa, e nafea te reira e riro atoa ˈi ei taviniraa i mua i te taata?

12 Ua faaite te aposetolo Paulo i te hoê ohipa rahi o ta tatou taviniraa moˈa i to ˈna papairaa e: “O te Atua hoi ta ˈu e faaroo ma tau varua atoa, i te evanelia o ta ˈna Tamaiti, to ˈu ïa ite, e aita vau e faaea i te faahiti ia outou.” (Roma 1:9) Oia, e ere noa te pororaa i te parau apî maitai i te hoê taviniraa i mua i te feia e faaroo ra i te reira, e ohipa haamoriraa atoa râ i te Atua ra o Iehova. Ia itea mai ia tatou te hoê tariˈa faaroo aore ra eita, e taviniraa moˈa te ohipa pororaa e pûpûhia ra ia Iehova. Papu maitai, te hopoi maira ta tatou mau tutavaraa e faaite ia vetahi ê i te mau huru maitatai e te mau opuaraa o te haamaitai a to tatou Metua here i te raˈi, i te oaoa rahi.—Salamo 71:23.

Ihea tatou e pûpû ai i te hoê taviniraa moˈa?

13. Eaha te tiaturiraa no te feia e pûpû ra i te hoê taviniraa moˈa i roto i te aua i roto mai o te hiero pae varua o Iehova, e o vai ma te oaoa ra e o ratou?

13 Teie ta Paulo i papai atu i te mau Kerisetiano faatavaihia: “I te mea hoi e e noaa ia tatou te hoê basileia o te ore e aueue e tia ˈi, e tapea maite ïa tatou i te maitai rahi, e nehenehe ai tatou e pûpû i te Atua i te hoê taviniraa moˈa ma te auhia mai, ma te mǎtaˈu i te Atua e te tura.” (Hebera 12:28, MN) Ma te tiaturiraa papu e fanaˈo i te Basileia, aita te faaroo o te feia faatavaihia e aueue ra a haamori ai ratou i Tei Teitei ra. E nehenehe noa ratou e pûpû i te hoê taviniraa moˈa ia ˈna i roto i te vahi Moˈa e te aua i roto mai o te hiero pae varua o Iehova, e te tiai ru nei ratou i te taime e tavini ai ratou e o Iesu i roto i te vahi Moˈa Roa, te raˈi iho. Te oaoa nei to ratou mau hoa, te pǔpǔ o te mau mamoe ê atu, e o ratou i to ratou tiaturiraa faahiahia.—Hebera 6:19, 20; 10:19-22.

14. Nafea te feia rahi roa e faufaahia ˈi i te taviniraa a Iesu i mua i te taata?

14 Eaha ïa no te mau mamoe ê atu? Mai ta te aposetolo Ioane i faaite atea, e feia rahi roa tei fa mai i teie anotau hopea e “ua horoi i to ratou ahu, e ua teatea, i te toto o te Arenio ra.” (Apokalupo 7:14) Te auraa ra, te faahotu ra ratou, mai to ratou mau hoa haamori faatavaihia, i te faaroo i te taviniraa a Iesu i mua i te taata, ta ˈna pûpûraa i to ˈna ora taata tia roa no te huitaata. E faufaa-atoa-hia te mau mamoe ê atu i te taviniraa a Iesu i mua i te taata na roto i te ‘haapao-tamau-maite-raa i ta Iehova faufaa.’ (Isaia 56:6) Aita ratou i roto i te faufaa apî, te haapao tamau maite ra râ ratou i te reira na roto i te auraroraa i te mau ture tei taaihia i te reira e te turu ra i te mau faanahoraa i ravehia maoti te reira. Te apiti atu ra ratou i te Iseraela o te Atua, ma te tamaa i te hoê â airaa maa pae varua e ma te ohipa e to ˈna mau melo, ma te arue i te Atua i mua i te taata e ma te pûpû i te mau tusia pae varua ta ˈna e au.—Hebera 13:15.

15. Ihea te feia rahi roa e pûpû ai i te hoê taviniraa moˈa, e eaha to ratou huru i mua i teie haamaitairaa?

15 No reira e itehia ˈi te feia rahi roa e ‘tia noa ra i mua i te terono, e i mua i te Arenio, ma te ahu teatea.’ Hau atu â, to ‘mua ratou i te terono o te Atua, e te haamori ra ratou ia ˈna i te rui e te ao i roto i to ˈna ra hiero; e na tei parahi i nia iho i te terono ra e parahi i roto ia ratou.’ (Apokalupo 7:9, 15) I Iseraela, i haamori na te mau peroseluto i roto i te aua i rapaeau mai o te hiero a Solomona. Oia atoa, te haamori ra te feia rahi roa ia Iehova i roto i te aua i rapaeau mai o to ˈna hiero pae varua. Te oaoa ra ratou i te taviniraa i reira. (Salamo 122:1) I muri aˈe atoa e fanaˈo ai te hopea o to ratou mau hoa faatavaihia i ta ˈna tufaa i te raˈi, e tamau noa ratou i te pûpû i te hoê taviniraa moˈa ia Iehova ei nunaa no ˈna.—Apokalupo 21:3.

Te taviniraa moˈa o te ore e auhia

16. Eaha te mau faaararaa e horoahia ra no nia i te taviniraa moˈa?

16 I te tau o Iseraela i tahito ra, mea titauhia ia pûpû i te hoê taviniraa moˈa ia au i te mau ture a Iehova. (Exodo 30:9; Levitiko 10:1, 2) I teie mahana atoa, te vai ra te tahi mau titauraa e haapao ia mauruuru Iehova i ta tatou taviniraa moˈa. No reira Paulo i papai atu ai i to Kolosa e: ‘I ore atoa ˈi matou i faaea i te pure ia outou e te ani atu e ia faaîhia mai outou i te ite [mau] i to ˈna ra hinaaro, i te paari i te mau mea atoa, e te [maramarama pae] varua ra: ia au to outou haerea [ia Iehova] i te mau mea atoa e mauruuru ai ra, ia tupu te mau ohipa maitatai ia outou, e ia rahi hoi to outou ite [mau] i te Atua.’ (Kolosa 1:9, 10; MN) E ere na tatou e faataa nafea ia haamori ma te tano i te Atua. Mea faufaa roa te ite mau i te mau Papai, te maramarama pae varua, e te paari o te Atua. Aita anaˈe, e nehenehe e tupu mai te mau faahopearaa peapea roa.

17. (a) Nafea te taviniraa moˈa i piˈo ai i te tau o Mose? (b) Nafea te taviniraa moˈa e nehenehe ai e pûpûhia ma te tano ore i teie mahana?

17 A haamanaˈo na i te mau Iseraela i te tau o Mose. Te taio nei tatou e: “Fariu ê atura te Atua, faarue maira ia ratou ia haamori noa na i to te raˈi.” (Ohipa 7:42) I ite mata na taua mau Iseraela ra i te mau ohipa semeio ta Iehova i rave no ratou. Ua fariu râ ratou i nia i te tahi atu â mau atua ma te manaˈo e e maitaihia ratou. Aita ratou i tapea i to ratou haapao maitai, e mea titauhia hoi te reira ia mauruuru te Atua i ta tatou taviniraa moˈa. (Salamo 18:25) Parau mau, i teie mahana, mea iti o te faarue ia Iehova no te haamori i te mau fetia aore ra te mau kafa auro, te vai ra râ te tahi atu â mau huru haamoriraa idolo. Ua faaara Iesu no nia i te taviniraa i te “Mamona,” e ua parau Paulo e e haamoriraa idolo te nounou taoˈa. (Mataio 6:24; Kolosa 3:5) Te faaiteite ra Satani ia ˈna mai te hoê atua. (Korinetia 2, 4:4) Ua rahi roa teie huru haamoriraa idolo e e marei te reira. A feruri na, ei hiˈoraa, i te hoê taata o te parau ra e te pee ra oia ia Iesu, ta ˈna râ fa mau i roto i te oraraa, te riroraa mai ïa ei taata taoˈa aore ra e tiaturi noa oia ia ˈna iho e i to ˈna iho mau manaˈo. O vai mau ta ˈna e tavini ra? Mea ê anei ïa o ˈna i te mau ati Iuda o te tau o Isaia o tei tǎpǔ ma te iˈoa o Iehova e o tei parau râ e na te mau idolo viivii i rave i ta ˈna mau ohipa rarahi?—Isaia 48:1, 5.

18. Nafea te taviniraa moˈa i ravehia ˈi ma te hape i mutaa ihora e i teie mahana?

18 Ua faaara atoa Iesu e: “Te fatata mai nei hoi te hora e manaˈo ai te taata e taparahi ia outou na e ua haamori oia i te Atua.” (Ioane 16:2) Aita e feaaraa e ua manaˈo o Saulo, tei riro mai te aposetolo Paulo, e te tavini ra oia i te Atua i to ˈna ‘mauruururaa i te taparahiraahia o Setephano’ e to ˈna horoaraa i te mau “parau haamǎtaˈu e te taparahi i te mau pǐpǐ a te Fatu.” (Ohipa 8:1; 9:1) I teie mahana, te parau atoa ra te tahi mau taata o tei rave i te ohipa tamâraa e haapoheraa i te mau opu fetii, e te haamori ra ratou i te Atua. Mea rahi o te parau ra e te haamori ra ratou i te Atua, tera râ, te haamori mau ra ratou i te mau atua o te here aiˈa, te here opu fetii, te taoˈa, oia iho, aore ra te tahi atu â atua.

19. (a) Eaha to tatou manaˈo i ta tatou taviniraa moˈa? (b) Eaha te taviniraa moˈa o te faaoaoa ia tatou?

19 Ua parau Iesu e: “O to Atua o Iehova ta oe e haamori, e [ia ˈna anaˈe e pûpû ai oe i te hoê taviniraa moˈa].” (Mataio 4:10; MN) Te paraparau ra oia ia Satani, mea faufaa roa râ ia faaroo tatou paatoa i ta ˈna mau parau! E fanaˈoraa taa ê teitei e te faahiahia roa te pûpûraa i te hoê taviniraa moˈa i te Arii e Fatu o te ao taatoa. E eaha te nehenehe e parauhia no nia i te raveraa i te hoê taviniraa i mua i te taata tei taaihia i ta tatou haamoriraa? E ohipa rearea te raveraa i te reira no to tatou taata-tupu, e hopoi mai te reira i te oaoa rahi. (Salamo 41:1, 2; 59:16) Tera râ, e hopoi mai teie taviniraa i te oaoa mau ia pûpû-noa-hia te reira ma te aau atoa e ma te tano. O vai ma te haamori mau ra i te Atua ma te tano? Ta vai ma taviniraa moˈa e fariihia e Iehova? E nehenehe tatou e pahono i teie nau uiraa ia hiˈopoa tatou i te toru o te taˈo Bibilia tei taaihia i ta tatou haamoriraa. E na reira tatou i roto i te tumu parau i muri nei.

[Nota i raro i te api]

^ I te rahiraa o te taime, e mau pureraa aore ra mau peu haamoriraa taa ê te mau lituria a te Amuiraa faaroo Kerisetiano, mai te Euhari i roto i te Ekalesia Katolika.

^ I roto i te Ohipa 13:2 (MN), te parauhia ra no nia i te mau peropheta e te mau orometua i Anetiohia o te ‘haamori ra ia Iehova i mua i te taata’ (e huriraa teie no te hoê taˈo Heleni tei taaihia i te lei·tour·giʹa). Te auraa paha o teie haamoriraa i mua i te taata, te pororaa ïa i te taata.

Nafea outou e pahono ai?

• Eaha te taviniraa rahi i mua i te taata ta Iesu i rave?

• Eaha te taviniraa i mua i te taata ta te mau Kerisetiano e rave ra?

• Eaha te taviniraa moˈa Kerisetiano, e ihea te reira e ravehia ˈi?

• Eaha te tia ia tatou ia titau e mauruuru ai te Atua i ta tatou taviniraa moˈa?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 10]

E ite te mau metua i te oaoa rahi i roto i te horoaraa

[Hohoˈa i te mau api 12, 13]

E pûpû te mau Kerisetiano i te hoê taviniraa i mua i te taata ia tauturu ratou ia vetahi ê e ia poro ratou i te parau apî maitai

[Hohoˈa i te api 14]

E hinaaro tatou i te ite mau e te maramarama e papu ai ia tatou e e farii te Atua i ta tatou taviniraa moˈa