Eaha to roto?

Tapura tumu parau

No te aha e au ai ia pure outou?

No te aha e au ai ia pure outou?

No te aha e au ai ia pure outou?

“TE ANI ra hoi outou, e aore a outou i noaa, no te mea te hapa na ta outou aniraa . . . E haafatata ˈtu i te Atua, e na ˈna e haafatata mai ia outou na.” (Iakobo 4:3, 8) E turai paha teie mau parau a te pǐpǐ a Iesu ra o Iakobo ia hiˈopoa i te mau tumu e pure ai tatou.

E ere noa te pure i te hoê ravea no te faaite i te Atua eaha ta tatou e hinaaro ra. I roto i ta ˈna Aˈoraa tuiroo i nia i te mouˈa, ua parau Iesu e: “Ua ite hoi to outou Metua i te mau mea e au ia outou; hou outou i ani atu ai ia ˈna.” Ua parau atoa râ Iesu e: “[A tamau i te] ani, e horoahia mai ta outou.” (Mataio 6:8; 7:7; MN) E hinaaro mau Iehova ia faaite atu tatou eaha ta tatou e manaˈo ra e e hinaaro tatou. E hau atu â râ tei taaihia i te pure i te reira.

Eita te mau hoa mau e paraparau i te taime noa e hinaaro ai ratou i te hoê mea. E tâuˈa te tahi i te tahi, e e rahi noa ˈtu â to ratou auhoaraa ia faaite ratou i to ratou mau manaˈo hohonu. Oia atoa, e fa rahi atu â to te pure i te ani-noa-raa i te mau mea e hinaarohia. E titau te reira i te taime no te haapaari i te mau taairaa e o Iehova na roto i te faaiteraa i to tatou paieti haavare ore ia ˈna.

Oia, ua horoa mai te Atua i te fanaˈoraa taa ê o te pure ia nehenehe tatou e haafatata ˈtu ia ˈna. E tupu noa te reira ia faaite tatou i to tatou iho mau manaˈo hohonu i te Atua maoti i te faahiti i te mau pure tamau-aau-hia. Mea au mau ia paraparau atu ia Iehova na roto i te pure! Hau atu â, te parau ra te hoê maseli Bibilia e: “O te pure . . . o te feia piˈo ore ra, e mea au ïa na ˈna.”—Maseli 15:8.

“E mea maitai . . . ia ˈu ia haafatata ˈtu i te Atua,” o ta te papai salamo o Asapha ïa i himene. (Salamo 73:28) No te haafatata ˈtu râ i te Atua, e tia ia tatou ia rave hau atu â i te pure-noa-raa. A tapao na nafea te aamu i muri nei e faaite ai i te reira:

“Ua parau maira ia ˈna te hoê pǐpǐ na [Iesu], E te Fatu, a haapii mai ia matou i te pure.” Ei pahonoraa ua parau Iesu e: “E na ô outou ia pure, E to matou Metua i te ao ra, ia raa to oe iˈoa. Ia tae to oe ra basileia.” (Luka 11:1, 2) E auraa anei ia pure tatou mai teie aita anaˈe tatou i haapii na mua o vai to te Atua iˈoa e nafea te reira e faaraahia ˈi? E nehenehe anei tatou e pure ia au i teie mau parau a Iesu aita anaˈe i taa ia tatou eaha te Basileia o te Atua? E noaa te maramarama i teie mau mea ia hiˈopoa maitai tatou i te Bibilia. E tauturu mai te ite e noaa mai ia ite tatou i te Atua e ia taa ia tatou to ˈna mau eˈa. Hau atu â, ia matau ia tatou te Atua ra o Iehova, e fatata ˈtu â tatou ia ˈna e e here atu â tatou ia ˈna. I reira ˈtu ai te reira e tauturu mai ai ia paraparau atu ia ˈna ma te mǎtaˈu ore atu â na roto i te pure.

E nehenehe te pure e faatitiaifaro i te mau fifi

E tauturu mai te faatupuraa i te mau taairaa piri e o Iehova ia faatitiaifaro i te mau fifi. A tapao na mea nafea te reira i te iteraahia i roto i te mau tupuraa taitahi i muri nei. Te faaite ra te reira e ua noaa i te feia e pure ra i te haapaari i to ratou taairaa e o Iehova.

I Beresilia, ua pure te hoê vahine o Maria te iˈoa i te Atua no te ani i te tauturu. Ua hinaaro oia e orure i te hau i te mau haerea o te totaiete i te hoê pae no te huru haavarevare ta ˈna i ite i roto i te totaiete. Ua faarue roa atoa o Maria i ta ˈna tane, ta ˈna mau tamarii, e to ˈna fare. Ua haamata atoa oia i te rave i te raau taero. I te oreraa oia i ite mai i te oaoa, ua haamahora oia i to ˈna mafatu i mua i te Atua e ua pure aˈera no te ani i te tauturu.

Aita i maoro, te haere maira e piti Ite no Iehova tei vaiiho mai na Maria i te hoê numera o Te Pare Tiairaa te vai ra te tumu parau no nia i te faufaaraa e farii i te aratairaa a te Atua i roto. Ua putapû to ˈna mafatu i te reira, e ua haamata oia i te haapii i te Bibilia e te mau Ite i taua iho mahana ra. I te pae hopea, ua aratai te reira i te maitai-faahou-raa mai o to ˈna oraraa utuafare. A haapii ai oia no nia ia Iehova, ua hinaaro oia e faaite i to ˈna here ia ˈna. “Ua faatupu vau i te mau tauiraa ia maitai aˈe au,” o ta Maria ïa i parau. “Ua patoi na mua ta ˈu tane e to ˈu utuafare i ta ˈu haapiiraa Bibilia. A ite ai râ ratou i te mau tauiraa ta ˈu e rave ra, ua haamata ihora ratou i te faaitoito mai ia ˈu.” I muri aˈe, ua pûpû o Maria i to ˈna ora na Te faaroo i te pure no te tavini ia ˈna.

Noa ˈtu e e vahine haviti ta José e mea tere maitai ta ˈna ohipa i Bolivie, aita oia e oaoa ra. No te hoê hape i te pae taatiraa, ua faarue ta ˈna vahine ia ˈna. Ua inu hua aˈera oia e ua manaˈo e mea faufaa ore oia. Te na ô ra José e: “Ua haamata aˈera vau i te pure ma to ˈu mafatu atoa, a ani ai eaha ta ˈu e rave e oaoa ˈi te Atua. Aita i maoro, ua haere mai te mau Ite no Iehova i ta ˈu vahi tapihooraa e pûpû mai i te haapiiraa Bibilia tamoni ore i te fare, ua faareva râ vau ia ratou. E toru taime te reira i te tupuraa. I te mau taime atoa e pure ai au e ani i te tauturu, e tae mai ratou. I te pae hopea, ua faaoti au e e faaroo vau ia hoˈi faahou mai ratou. Ua taio vau i te Bibilia taatoa e mea rahi ta ˈu mau uiraa, e pahonoraa râ ta ratou i te mau taime atoa o te faaoaoa ia ˈu. Ua horoa mai te haapiiraa no nia ia Iehova i te hoê tapao apî i roto i te oraraa, e e mau hiˈoraa faaitoito mau to ˈu mau hoa no roto i te mau Ite! Ua faarue au i to ˈu hoa vahine e to ˈu mau hoa inuraa. Aita i maoro, ua hoˈi faahou vau e ta ˈu vahine e ta ˈu mau tamarii. Ua bapetizohia vau i te omuaraa o 1999.”

I Italia, te fifihia ra te faaipoiporaa o Tamara, no reira oia i pure ai e ani i te paari. Ua faatupu oia i te hoê haerea tatamaˈi, no te mea ua taparahihia e ua aˈuaˈuhia oia e to ˈna utuafare i te 14raa o to ˈna matahiti. Te na ô ra Tamara e: “Ua itea mai ia ˈu te hoê Bibilia e ua haamata aˈera vau i te taio. I te hoê ahiahi, ua taio vau e ‘te itearaa mai i te paari, e au ïa i te itearaa mai i te mau taoˈa huna.’ Ua pure au ia noaa mai taua paari ra. (Maseli 2:1-6) I te poipoi aˈe, ua haere mai te mau Ite no Iehova. Ua haamata aˈera vau i te haapii i te Bibilia e o ratou, ua maoro rii râ vau i te faaohiparaa i ta ˈu e haapii ra. I te pae hopea, ua faaoti au e pee i te huru oraraa Kerisetiano e ua bapetizohia vau. I teie nei, e ta ˈu tane atoa, e tauturu vau ia vetahi ê ia fanaˈo i te paari o te Atua.”

No roto o Beatriz i te pǔpǔ taata tiaraa teitei no Caracas, i Venezuela. Teie râ, ua faataa oia i ta ˈna tane e ua hepohepo roa oia. No to ˈna peapea, e mau hora ta ˈna i rave no te pure i te hoê mahana. I te poipoi aˈe, ua taˈi aˈera te oe o te opani. Ma te iria, ua hiˈo oia na roto i te apoo o te opani e ua ite oia e piti taata e ta raua pute. Ua haavarevare oia e aita oia i te fare, hou râ na taata faaipoipo a faarue ai, ua patia ˈtu raua i te hoê api parau i raro aˈe i te opani. Te na ô ra te reira e: “A haapii i ta outou Bibilia.” Ua taaihia anei to raua tere i ta ˈna mau pure no inapo? Ua pii atu oia ia raua e hoˈi mai. Aita i maoro, te haapii ra oia i te Bibilia e ua bapetizohia ˈtura i muri aˈe. I te pae hopea, ua oaoa o Beatriz e te haapii ra oia i teie nei ia vetahi ê nafea ia ite mai i te oaoa.

Ua pure o Carmen no ta ˈna aroraa i roto i te veve. Hoê ahuru tamarii to ˈna e te hoê tane taero ava, o Rafael. “E imi au i te moni na roto i te papuˈaraa i te ahu,” o ta Carmen ïa i parau. Ua ino roa ˈtu râ te peu inuraa ava a Rafael. “I to mâua noa haamataraa i te haapii i te Bibilia e te mau Ite no Iehova to ta ˈu tane haamataraa i te taui. Ua haapii mâua no nia i te tǎpǔ a te Basileia—oia hoi fatata roa Iehova i te faaore i te ao o te veve e te hepohepo. I te pae hopea, ua pahonohia ta ˈu mau pure i te Atua!” Ua tauturu te haapiiraa i te mau eˈa o Iehova ia Rafael e faaea i te inu, e ua ahu oia i ‘te huru taata apî.’ (Ephesia 4:24) Ua nehenehe ia ˈna e to ˈna utuafare e haamaitai i to ratou oraraa. Te na ô ra Rafael e: “E ere paha matou i te mea taoˈa rahi, e aita to matou iho fare, te noaa ra râ ta matou mau mea hinaarohia no te ora, e te oaoa ra matou.”

Ia pahonohia te mau pure atoa

Ua noaa anei te maitai i teie mau taata i te pure? Oia mau! E ua tapao anei outou e i roto i te rahiraa o te mau tupuraa, ua pahonohia ta ratou mau pure i to te hoê taata no te amuiraa Kerisetiano tautururaa ia ratou ia haafatata ˈtu i te Atua ra o Iehova na roto i te haapiiraa i te Bibilia?—Ohipa 9:11.

No reira, e tumu maitai ta tatou e pure ai. Fatata roa i teie nei, e pahonohia te pure ra ia tae mai te Basileia o te Atua e ia haapaohia to ˈna hinaaro i te fenua nei. (Mataio 6:10) Ia oti i te Atua i te tamâ i to tatou palaneta i te feia e patoi ra ia ˈna, ‘e î te fenua i te ite ia Iehova.’ (Isaia 11:9) I reira te feia atoa e here ia Iehova e fanaˈo ai i “te tiamâ maitai o te tamarii a te Atua ra”—e e pahono-mau-hia ˈi ta ratou mau pure.—Roma 8:18-21.

[Hohoˈa i te api 7]

Ua ite anei outou no te aha e au ai ia pure tatou?