Eaha to roto?

Tapura tumu parau

O vai te mau tavini a te Atua i teie mahana?

O vai te mau tavini a te Atua i teie mahana?

O vai te mau tavini a te Atua i teie mahana?

‘No ǒ mai i te Atua ra to matou tia; o tei faariro atoa ia matou ei [tavini i ineine maitai no] te faufaa apî.’—KORINETIA 2, 3:5, 6; MN.

1, 2. Eaha te hopoia a te mau Kerisetiano atoa no te senekele matamua, nafea râ te mau mea i taui ai?

 I TE senekele matamua o to Tatou Tau, e hopoia faufaa ta te mau Kerisetiano atoa—e poro i te parau apî maitai. Mea faatavaihia anaˈe ratou e e mau tavini no te faufaa apî. E mau hopoia hau ta te tahi, mai te horoaraa i te haapiiraa i roto i te amuiraa. (Korinetia 1, 12:27-29; Ephesia 4:11) E mau hopoia teimaha ta te mau metua i roto i te utuafare. (Kolosa 3:18-21) Tera râ, ua rave ratou paatoa i te ohipa faufaa roa o te pororaa. I roto i te reo Heleni tumu o te mau Papai Kerisetiano, e di·a·ko·niʹa—e ohipa, aore ra e taviniraa—teie hopoia.—Kolosa 4:17.

2 A mairi ai te tau, ua taui te mau mea. Ua fa mai te hoê pǔpǔ taata, tei matauhia mai te pǔpǔ ekalesiatiko, o ratou anaˈe te nehenehe e poro. (Ohipa 20:30) E tuhaa iti te pǔpǔ ekalesiatiko o te feia e parau ra e e Kerisetiano ratou. E parauhia te rahiraa o te taata e feia raita. Ua haapiihia te feia raita e e hopoia ta ratou, mai te horoaraa i te tahi tino moni no te aupuru i te pǔpǔ ekalesiatiko, ua riro râ te rahiraa ei feia faaroo noa i te pae o te pororaa.

3, 4. (a) Nafea te mau taata i roto i te Amuiraa faaroo Kerisetiano e riro ai ei tavini? (b) O vai te hiˈohia ei tavini i roto i te Amuiraa faaroo Kerisetiano, e no te aha mea ê i rotopu i te mau Ite no Iehova?

3 Te parau ra te pǔpǔ ekalesiatiko e e mau ministre ratou (no roto mai i te taˈo minister, te hoê huriraa Latino no te taˈo di·aʹko·nos, oia hoi “tavini”). * No reira ratou e haere ai i te haapiiraa tuatoru aore ra i te haapiiraa perepitero, ia noaa mai te parau tuite, e faatoroahia ˈtu ai ratou. Te na ô ra te hoê buka ite rahi (The International Standard Bible Encyclopedia) e: “Mai tei matarohia, e faaauhia na taˈo ‘faatoroa’ e ‘faatoroaraa’ i te mau tiaraa taa ê o te horoahia na te mau tavini aore ra te mau perepitero ma te tahi mau oroa i haamanahia, ma te tuu i te tapao i nia i te tiaraa e faaite i te Parau aore ra e faatupu i te mau oroa moˈa, aore ra e rave i na mea e piti.” Na vai e faatoroa i te mau tavini? Te na ô ra te tahi atu buka ite rahi (The New Encyclopædia Britannica) e: “I roto i te mau ekalesia o tei tapea noa i te toroa epikopo tahito, na te hoê epikopo noa e faatoroa i te mau tavini. I roto i te mau ekalesia Presbytérien, na te mau tavini o te tino faatere e faatoroa.”

4 No reira, i roto i te mau ekalesia a te Amuiraa faaroo Kerisetiano, ua taotia-roa-hia te fanaˈoraa taa ê e riro ei tavini. E ere râ mai te reira i rotopu i te mau Ite no Iehova. No te aha hoi? No te mea e ere mai te reira i roto i te amuiraa Kerisetiano no te senekele matamua.

O vai mau â te mau tavini a te Atua?

5. Ia au i te Bibilia, o vai atoa te mau tavini?

5 Ia au i te Bibilia, e mau tavini te feia atoa e haamori ra ia Iehova—to te raˈi e to te fenua. Ua tavini atoa te mau melahi ia Iesu. (Mataio 4:11; 26:53; Luka 22:43) Te “tavini” atoa ra te mau melahi “i te feia e noaa ia ratou te aiˈa ra i te ora.” (Hebera 1:14; Mataio 18:10) Ua riro o Iesu ei tavini. Ua parau oia e: “Aita atoa hoi te Tamaiti a te taata nei i haere mai ia tavinihia to ˈna, ei tavini râ.” (Mataio 20:28; Roma 15:8) No reira, i te mea e e tia i te mau pǐpǐ a Iesu ia ‘pee [maite] i to ˈna taahiraa avae,’ e ere i te mea maere ia riro atoa ratou ei mau tavini, e tia ˈi.—Petero 1, 2:21.

6. Nafea to Iesu faaiteraa e e riro ta ˈna mau pǐpǐ ei tavini?

6 Na mua iti noa ˈˈe i to ˈna maueraa i nia i te raˈi, ua parau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “E haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [varua moˈa]; ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.” (Mataio 28:19, 20; MN) E tia i te mau pǐpǐ a Iesu ia faariro i te taata ei pǐpǐ—ia riro ei tavini. E haapii te mau taata ta ratou i faariro ei pǐpǐ apî i te haapao i te mau mea atoa ta Iesu i faaue, tae noa ˈtu te faaueraa e haere e faariro i te taata ei pǐpǐ. E riro ïa te hoê pǐpǐ mau a Iesu Mesia, te tane aore ra te vahine, te taata paari aore ra te tamarii, ei tavini.—Ioela 2:28, 29.

7, 8. (a) Eaha te mau irava e faaite ra e e tavini te mau Kerisetiano mau atoa? (b) Eaha te mau uiraa e hiti maira no nia i te faatoroaraa?

7 Ia au i te reira, i te mahana o te Penetekose 33 T.T., ua parau amui te mau pǐpǐ atoa a Iesu i tae mai, te mau tane e te mau vahine, i ‘te mau mea taa ê a te Atua.’ (Ohipa 2:1-11) Hau atu â, ua papai te aposetolo Paulo e: “O te aau hoi to te taata nei i faaroo, e ia roaa ˈtu te parau-tia; o te vaha hoi tei faˈi i te parau, e ia roaa ˈtu te ora.” (Roma 10:10) Ua faatae Paulo i taua mau parau ra, eiaha i te hoê pǔpǔ iti ekalesiatiko, tera râ, “i te feia atoa i herehia mai e te Atua i Roma na.” (Roma 1:1, 7) Oia atoa, ua tia i te taatoaraa o “te feia moˈa, i tei faaroo i te Mesia ra ia Iesu i Ephesia na” ia ‘faatamaa i to ratou avae i te faaineineraa o te evanelia ra o te hau.’ (Ephesia 1:1; 6:15) E ua tia i te feia atoa i faaroo i te rata na to Hebera ‘ia papu maite to ratou mauraa i ta ratou parau, ma te aueue ore.’—Hebera 10:23.

8 Afea râ te hoê taata e riro ai ei tavini? Aore ra, afea oia e faatoroahia ˈi? E na vai e faatoroa ia ˈna?

Faatoroaraa ei tavini—Afea?

9. Afea to Iesu faatoroaraahia, e na vai?

9 No te ite afea te hoê taata e faatoroahia ˈi e na vai, a rave na i te hiˈoraa o Iesu Mesia. Aita ta ˈna e parau faatoroa aore ra e parau tuite a te tahi fare haapiiraa perepitero no te haapapu e e tavini oia, e aita oia i faatoroahia e te hoê taata. No te aha tatou e nehenehe ai e parau e ua riro oia ei tavini? No te mea ua tupu te parau tohu faauruahia a Isaia i nia ia ˈna: ‘Tei nia iho ia ˈu te varua o Iehova, oia i faatahinu mai ia ˈu ei poro haere i te parau maitai.’ (Luka 4:17-19; Isaia 61:1) Aita e feaaraa, ia au i teie mau parau, ua faauehia Iesu e faaite haere i te parau apî maitai. Na vai? I te mea e ua faatahinuhia oia i te varua o Iehova no tera ohipa, mea papu maitai ïa e ua faatoroahia o Iesu e te Atua ra o Iehova. Afea te reira i te tupuraa? Ua pou mai te varua o Iehova i nia ia Iesu i to ˈna bapetizoraahia. (Luka 3:21, 22) No reira, ua faatoroahia oia i te taime o to ˈna bapetizoraa.

10. Na vai e ‘faaineine maitai’ i te hoê tavini Kerisetiano?

10 Eaha ïa no te mau pǐpǐ a Iesu no te senekele matamua? Na Iehova atoa i faatoroa ia ratou ei mau tavini. Ua parau Paulo e: ‘No ǒ mai i te Atua ra to matou tia; o tei faariro atoa ia matou ei [tavini i ineine maitai no] te faufaa apî.’ (Korinetia 2, 3:5, 6; MN) Nafea Iehova e faaineine ai i te feia e haamori ra ia ˈna no te riro ei mau tavini? A rave na i te hiˈoraa o Timoteo, ta Paulo i parau e e ‘tavini no te Atua i te evanelia o te Mesia.’—Tesalonia 1, 3:2.

11, 12. Nafea to Timoteo haereraa i mua a riro atu ai ei tavini?

11 Ia au i te mau parau i muri nei i faataehia ˈtu ia Timoteo ra, e taa ia tatou nafea to ˈna riroraa ei tavini: “Ia mau maite râ oe i ta oe i haapii ra, i tei [faaitoitohia ia oe ia tiaturi], ua ite hoi oe i to oe ite i ite ai oe ra; e mai to tamarii-rii-raa mai â to oe ite i te parau moˈa i papaihia ra, o te parau ïa e paari ai oe e tae noa ˈtu i te ora i te faaroo i te Mesia ra ia Iesu.” (Timoteo 2, 3:14, 15; MN) O te ite i te mau Papai te niu o te faaroo o Timoteo, o te turai ia ˈna ia faaite i te parau i mua i te taata. Ua navai noa anei te hoê taioraa na ˈna iho? Aita. Ua hinaaro Timoteo i te tauturu ia noaa mai te ite mau e te maramarama pae varua i te mea ta ˈna e taio ra. (Kolosa 1:9) Mea na reira Timoteo i ‘faaitoitohia ˈi ia tiaturi.’ I te mea e ua ite oia i te mau Papai ‘mai to ˈna tamarii-rii-raa mai â,’ eita e ore e o to ˈna mama e to ˈna mama ruau te feia matamua i haapii ia ˈna, e papu maitai, e ere to ˈna papa i te hoê taata faaroo.—Timoteo 2, 1:5.

12 Teie râ, e hau atu â tei titauhia ia riro mai o Timoteo ei tavini. Na mua, ua haapuaihia to ˈna faaroo maoti te auhoaraa e te mau Kerisetiano i roto i te mau amuiraa tapiri. Nafea to tatou iteraa? I to Paulo farereiraa ia Timoteo no te taime matamua, ‘e taata roo maitai te taurearea ra i te mau taeae i Lusetera e Ikonio.’ (Ohipa 16:2) Hau atu â, i taua tau ra, ua papai te tahi mau taeae i te mau rata na te mau amuiraa no te patu ia ratou. E ua tere atu te mau tiaau i reira no te faaitoito ia ratou. Ua tauturu taua mau faanahoraa ra i te mau Kerisetiano mai ia Timoteo ia haere i mua i te pae varua.—Ohipa 15:22-32; Petero 1, 1:1.

13. Afea to Timoteo faatoroaraahia ei tavini, e no te aha outou e parau ai e aita oia i faaea i te haere i mua i te reira taime?

13 Ia au i te faaueraa a Iesu i roto i te Mataio 28:19, 20, e nehenehe e papu ia tatou e i nia i te tahi faito, ua turai te faaroo o Timoteo ia ˈna ia pee ia Iesu e ia bapetizohia oia. (Mataio 3:15-17; Hebera 10:5-9) Tera te tapao o te euhe ma te nephe taatoa a Timoteo i te Atua. I to ˈna bapetizoraa, ua riro mai o Timoteo ei tavini. Mai reira ˈtu, na te Atua to ˈna ora, to ˈna puai, e ta ˈna mau mea atoa. E tuhaa rahi teie o ta ˈna haamoriraa, “te hoê taviniraa moˈa.” Teie râ, aita Timoteo i mauruuru noa i ta ˈna fanaˈoraa taa ê. Ua tamau oia i te haere i mua i te pae varua, a riro atu ai ei tavini Kerisetiano paari. E te reira maoti ïa te auhoaraa piri roa o Timoteo e te mau Kerisetiano paari mai ia Paulo, ta ˈna iho haapiiraa taitahi, e ta ˈna ohipa pororaa itoito.—Timoteo 1, 4:14; Timoteo 2, 2:2; Hebera 6:1.

14. I teie mahana, nafea te hoê taata ‘tei au to ˈna huru no te ora mure ore’ e haere ai i mua a riro atu ai ei tavini?

14 I teie mahana, mai tera atoa te faatoroaraa no te taviniraa Kerisetiano. E tauturuhia te hoê taata ‘tei [au to ˈna huru] no te ora mure ore’ ia haapii no nia i te Atua e ta ˈna mau opuaraa maoti te hoê haapiiraa Bibilia. (Ohipa 13:48; MN) E haapii oia i te faaohipa i te mau faaueraa tumu Bibilia i roto i to ˈna oraraa e i te pure ma te feruri maite i te Atua. (Salamo 1:1-3; Maseli 2:1-9; Tesalonia 1, 5:17, 18) E amui oia e te tahi atu mau hoa faaroo e e faaohipa i te mau faanahoraa i ravehia e “te tavini haapao maitai e te paari.” (Mataio 24:45-47; Maseli 13:20; Hebera 10:23-25) Mea na reira oia e haere ai i mua i roto i te hoê haapiiraa faatere-maitai-hia.

15. Eaha te tupu ia bapetizohia te hoê taata? (A hiˈo atoa i te nota i raro i te api.)

15 I te pae hopea, i te mea e ua faatupu oia i te here i te Atua ra o Iehova e i te faaroo puai i te tusia taraehara, e hinaaro te taata haapii Bibilia e pûpû taatoa ia ˈna na to ˈna Metua i te raˈi. (Ioane 14:1) E na reira oia i roto i te pure no ˈna iho, e bapetizo atu ai ei taipe o taua ohipa taa ê ra i mua i te taata. I to ˈna bapetizoraa oia e faatoroahia ˈi no te mea i reira e itehia ˈi e e tavini pûpû-taatoa-hia, e di·aʹko·nos, oia na te Atua. Eiaha oia e amui atu i teie nei ao. (Ioane 17:16; Iakobo 4:4) Ua pûpû taatoa oia ia ˈna ‘ei tusia ora, te moˈa, e te au i te Atua.’ (Roma 12:1) * E tavini oia na te Atua, o te pee ra i te Mesia.

Eaha ïa te taviniraa Kerisetiano?

16. Eaha te tahi mau hopoia ei tavini a Timoteo?

16 Eaha ˈtu â te taviniraa a Timoteo? E mau hopoia taa ê ta ˈna ei hoa ratere no Paulo. E i to ˈna riroraa ei matahiapo, ua haa rahi o Timoteo i te haapii e i te patu i te mau hoa Kerisetiano. Te tuhaa faufaa râ o ta ˈna taviniraa, mai ta Iesu e ta Paulo, o te pororaa ïa i te parau apî maitai e te faariroraa i te taata ei pǐpǐ. (Mataio 4:23; Korinetia 1, 3:5) Ua parau Paulo ia Timoteo e: “E faaitoito râ oe i te mau mea atoa na, e faaoromai â i te ino, e rave i te ohipa a te haapii evanelia, e rave faahope roa i to toroa na.”—Timoteo 2, 4:5.

17, 18. (a) Eaha te taviniraa ta te mau Kerisetiano e rave ra? (b) Eaha te faufaaraa o te ohipa pororaa no te hoê tavini Kerisetiano?

17 Oia atoa no te mau tavini Kerisetiano i teie mahana. E rave ratou i te hoê taviniraa i mua i te taata, te hoê ohipa pororaa evanelia, ma te faaite ia vetahi ê i te faaoraraa i nia i te niu o te tusia a Iesu e ma te haapii i te feia haehaa ia tiaoro i te iˈoa o Iehova. (Ohipa 2:21; 4:10-12; Roma 10:13) E haapapu ratou maoti te Bibilia e o te Basileia te tiaturiraa hoê roa no te huitaata e mauiui ra e e faaite ratou e i teie nei â, mea maitai aˈe te mau mea ia faaohipa tatou i te mau faaueraa tumu a te Atua. (Salamo 15:1-5; Mareko 13:10) Eita râ te hoê tavini Kerisetiano e poro i te hoê evanelia totiare. Eita, e haapii oia e ‘e [tǎpǔ] tei faaitehia mai no te paieti i teie nei ao e te ao a muri atu.’—Timoteo 1, 4:8; MN.

18 Parau mau, e mau ravea hau ta te rahiraa o te mau tavini no te tauturu, mea ê ta te hoê Kerisetiano i ta te tahi atu. Mea rahi e mau hopoia utuafare ta ratou. (Ephesia 5:21–6:4) E mau hopoia ta te mau matahiapo e te mau tavini tauturu i roto i te amuiraa. (Timoteo 1, 3:1, 12, 13; Tito 1:5; Hebera 13:7) Mea rahi mau Kerisetiano e tauturu ra i te patu i te mau Piha a te Basileia. E fanaˈoraa taa ê ta vetahi pae e ohipa ei rima tauturu i roto i te hoê o te mau Betela a te Taiete Watch Tower. Tera râ, te poro ra te taatoaraa o te mau tavini Kerisetiano i te parau apî maitai. Aita e maitiraa. Na roto i te raveraa i teie ohipa e faaite ai te hoê i mua i te taata e e tavini Kerisetiano mau oia.

Te haerea o te hoê tavini Kerisetiano

19, 20. Eaha te haerea e tia i te mau tavini Kerisetiano ia faahotu?

19 E tiaturi te rahiraa o te mau tia a te Amuiraa faaroo Kerisetiano e e au ia ratou te tahi faatura taa ê, e e rave ratou i te mau tiaraa mai te “metua faaturahia” e te “metua.” Ua ite râ te hoê tavini Kerisetiano e o Iehova anaˈe te au ia faaturahia mai teie. (Timoteo 1, 2:9, 10) Aita hoê aˈe tavini Kerisetiano e titau i taua faatura teitei ra aore ra e hinaaro i te mau tiaraa taa ê. (Mataio 23:8-12) Ua ite oia e te auraa tumu o di·a·ko·niʹa, e “taviniraa” ïa. I te tahi taime, i roto i te Bibilia, e faaohipahia te ihoparau i taaihia i te reira no te tahi mau taviniraa taa ê, mai te ohipa tuati. (Luka 4:39; 17:8; Ioane 2:5) Noa ˈtu e mea teitei aˈe te faaohiparaa i te reira no te taviniraa Kerisetiano, e tavini noa iho â te hoê di·aʹko·nos.

20 Aita ïa hoê aˈe tavini Kerisetiano e manaˈo e mea faufaa o ˈna. Mea haehaa te mau tavini Kerisetiano mau, tae noa ˈtu te feia e amo ra i te mau hopoia taa ê i roto i te amuiraa. Ua parau Iesu e: “O te hinaaro . . . i te faarahi i roto ia outou na, ia riro ïa oia ei tavini no outou e tia ˈi; e o te hinaaro ia hau oia i roto ia outou na, ei tavini haehaa oia no outou.” (Mataio 20:26, 27) No te faaite i ta ˈna mau pǐpǐ eaha te haerea tano e faahotu, ua horoi Iesu i to ratou avae, e ohipa teie a te tavini haehaa roa ˈˈe. (Ioane 13:1-15) Auê ïa ohipa haehaa mau e! No reira, e rave te mau tavini Kerisetiano ma te haehaa i te ohipa na te Atua ra o Iehova e na Iesu Mesia. (Korinetia 2, 6:4; 11:23) E faaite ratou i te aau haehaa ma te tavini te tahi i te tahi. E ia poro ratou i te parau apî maitai, te tauturu ra ratou ma te pipiri ore i to ratou taata-tupu faaroo ore.—Roma 1:14, 15; Ephesia 3:1-7.

A faaea noa i roto i te taviniraa

21. Nafea Paulo i haamauruuruhia ˈi no to ˈna faaoromai i roto i te taviniraa?

21 No Paulo, ua titau te riroraa ei tavini i te faaoromai. Ua parau oia i to Kolosa e ua mauiui rahi oia no te poro i te parau apî maitai ia ratou. (Kolosa 1:24, 25) No te mea râ e ua faaoromai oia, mea rahi tei farii i te parau apî maitai e tei riro mai ei tavini. Ua fanauhia ratou ei mau tamaiti na te Atua e mau taeae no Iesu Mesia, ma te tiaturiraa e riro ei mau varua i pihai iho ia ˈna i nia i te raˈi. Auê ïa haamauruururaa hanahana mau no te faaoromairaa e!

22, 23. (a) No te aha te mau tavini Kerisetiano no teie mahana e hinaaro ai i te faaoromai? (b) Eaha te hotu faahiahia ta te faaoromai Kerisetiano e hopoi mai?

22 Mea titauhia te faaoromai i teie mahana no te feia e tavini mau ratou na te Atua. Mea rahi o te faaruru ra i te maˈi aore ra te mamae o te matahiti rahi i te mau mahana atoa. Te haa rahi ra te mau metua—mea rahi o ratou aita e hoa faaipoipo—i te aratai i ta ratou mau tamarii. Ma te itoito, te patoi ra te mau tamarii i te mau mana iino e haaati ra ia ratou i te fare haapiiraa. Mea rahi mau Kerisetiano e faaruru ra i te mau fifi i te pae faanavairaa faufaa. E mea rahi o te faaruru ra i te hamani-ino-raa aore ra te mau fifi no to tatou nei tau “ati rahi”! (Timoteo 2, 3:1) Oia, e nehenehe na tavini a Iehova fatata i te ono mirioni i teie mahana e parau e te aposetolo Paulo e: “Te faaite hua nei . . . matou ia matou iho e e rave ohipa na te Atua i te mau mea atoa nei, i te faaoromai rahi.” (Korinetia 2, 6:4) Eita te mau tavini Kerisetiano e tuu. E tia mau â ia haapopou ia ratou no to ratou faaoromai.

23 Hau atu â, mai te hiˈoraa o Paulo, e hopoi mai te faaoromai i te hotu faahiahia. Na roto i te faaoromairaa, e aupuru tatou i to tatou taairaa piri e o Iehova e e faaoaoa tatou i to ˈna aau. (Maseli 27:11) E haapuai tatou i to tatou iho faaroo e e faariro tatou i te taata ei pǐpǐ, o te amui atoa ˈtu i te fetii taeae Kerisetiano. (Timoteo 1, 4:16) Ua turu Iehova i ta ˈna mau tavini e ua haamaitai i ta ratou taviniraa i teie anotau hopea. Ei faahopearaa, ua haaputuputuhia te toea o na tino 144 000, e e mau mirioni taata ê atu o te tiaturi papu ra e fanaˈo i te ora mure ore i nia i te hoê fenua paradaiso. (Luka 23:43; Apokalupo 14:1) Oia mau, e faaiteraa te taviniraa Kerisetiano i te aroha o Iehova. (Korinetia 2, 4:1) Ia poihere ïa tatou paatoa i te reira e ia mauruuru e e ore roa ta ˈna hotu e mure.—Ioane 1, 2:17.

[Nota i raro i te api]

^ No roto mai te taˈo “diakono,” te hoê taata toroa i roto i te ekalesia, i te taˈo Heleni di·aʹko·nos. I roto i te mau ekalesia e nehenehe te mau vahine e riro atoa ei diakono, e parauhia ratou e diakono vahine.

^ E au iho â te Roma 12:1 i te mau Kerisetiano faatavaihia, e tano atoa râ te manaˈo tumu i te mau “mamoe ê atu.” (Ioane 10:16) Te ‘ati atu ra ratou ia Iehova, ei haamori ia ˈna e ei hinaaro i te iˈoa o Iehova, no te riro ei tavini na ˈna.’—Isaia 56:6.

E nehenehe anei outou e faataa?

• Eaha te hopoia a te mau Kerisetiano atoa no te senekele matamua?

• Afea te hoê tavini Kerisetiano e faatoroahia ˈi e na vai?

• Eaha te haerea e tia i te hoê tavini Kerisetiano ia faahotu?

• No te aha te hoê tavini Kerisetiano e faaoromai ai noa ˈtu te mau fifi?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te mau api 16, 17]

Ua haapiihia Timoteo i te Parau a te Atua mai te tamarii-rii-raa mai â. Ua riro oia ei tavini faatoroahia i to ˈna bapetizoraahia

[Hohoˈa i te api 18]

E taipe te bapetizoraa no te euhe i te Atua e e tapao no te faatoroaraa o te hoê taata ei tavini

[Hohoˈa i te api 20]

E aau tae to te mau tavini Kerisetiano e tauturu