Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Ta tatou e haapii mai na roto i na taata faaipoipo matamua

Ta tatou e haapii mai na roto i na taata faaipoipo matamua

Ta tatou e haapii mai na roto i na taata faaipoipo matamua

TE HIˈOPOA ra te Atua i te palaneta Fenua. Te faaineine ra oia i te reira ei nohoraa no te taata. A hiˈo ai oia i te mau mea atoa ta ˈna i hamani, mea maitai anaˈe. Inaha, i te otiraa teie ohipa, ua parau oia e “e mea maitai roa.” (Genese 1:12, 18, 21, 25, 31) Na mua ˈˈe râ i noaa mai ai teie faahopearaa tia roa, ua parau te Atua no nia i te hoê mea ‘e ere i te mea maitai.’ Parau mau, aita te Atua i hamani i te hoê mea tia ore. Tera noa râ, aita ta ˈna poieteraa i oti roa ˈtura. ‘E ere i te mea maitai ia parahi noa Adamu oia anaˈe ra,’ ta Iehova ïa i parau. “E hamani au i te tahi tauturu au na ˈna ra.”—Genese 2:18.

E opuaraa na te Atua ia fanaˈo te totaiete taata i te ora mure ore ma te oraora maitai, te oaoa, e te maa rau i nia i te hoê fenua paradaiso. O Adamu te metua tane o te huitaata taatoa. O ta ˈna vahine o Eva tei riro mai ei “metua vahine no te taata ora atoa.” (Genese 3:20) Noa ˈtu e ua î te fenua i te mau miria o ta raua huaai, e ere roa ˈtu te taata i te mea tia roa.

Mea matau-maitai-hia te aamu o Adamu raua o Eva. Eaha râ te faufaaraa mau o te reira no tatou? Eaha ta tatou e nehenehe e haapii mai na roto i te mau tupuraa o na taata faaipoipo matamua?

“I hamani oia ia raua, o te tane e te vahine”

A mairi noa ˈi Adamu i te iˈoa o te mau animala, ua ite aˈera oia e e apiti to ratou e aita to ˈna. No reira, i to ˈna iteraa ˈtu i te vahine haviti ta Iehova i hamani ma te rave i to ˈna aoao, ua oaoa oia. A taa ˈi ia ˈna e no roto mai te vahine ia ˈna, ua parau Adamu e: “I teie nei, e ivi teie no to ˈu nei ivi, e iˈo hoi no to ˈu nei iˈo: e parauhia oia e, e vahine, no te mea, no roto oia i te taata i te noaaraa mai.”—Genese 2:18-23.

Ua hinaaro te taata ra i “te tahi tauturu.” I teie nei, e tauturu au noa to ˈna. E tano roa o Eva ei apiti no Adamu—no te haapao i to raua nohoraa i roto i te ô e te mau animala, no te fanau i te tamarii, e no te horoa i te faaitoitoraa e te turu i te pae feruriraa a te hoê hoa mau.—Genese 1:26-30.

Ua horoa ˈtu Iehova i te mau mea atoa e hinaarohia ma te au e na taata faaipoipo. A aratai ai oia ia Eva i ta ˈna tane ra e a haamana ˈtu ai i to raua taatiraa, ua haamau te Atua i te faanahoraa o te faaipoiporaa e o te utuafare o te riro ei arai e faanahonahohia ˈi te totaiete. Te na ô ra te faatiaraa o te Genese e: “E faarue . . . te taata i tana metua tane e tana metua vahine, a ati atu ai i ta ˈna vahine, e e riro hoi raua ei hoê.” E i to Iehova haamaitairaa i na taata faaipoipo matamua e to ˈna faaueraa ia raua e fanau, ua opua maitai oia e ia fanauhia te mau tamarii atoa i roto i te hoê utuafare hamani maitai, ma te hoê metua tane e te hoê metua vahine no te haapao ia ratou.—Genese 1:28; 2:24.

‘Ma te huru o te Atua’

E tamaiti tia roa o Adamu na te Atua, i hamanihia ma to ˈNa ‘huru e hohoˈa.’ I te mea râ e “e Varua te Atua,” e ere ïa i te hohoˈa pae tino teie. (Genese 1:26; Ioane 4:24) E niuhia te hohoˈa i nia i te mau huru maitatai o te tuu i te taata i nia ˈˈe i te animala. Oia, o te here, te paari, te mana, e te parau-tia te mau huru maitatai tei tuuhia i roto i te taata mai te haamataraa mai. Ua horoahia na ˈna te tiamâraa e maiti e te aravihi i te faatupu i te huru pae varua. Maoti te hoê ite natura i te pae morare, aore ra manaˈo haava, i nehenehe ai oia e ite i te mea tano e te mea hape. E puai feruriraa to te taata, e nehenehe atu ai oia e feruriruri i te mau tumu i hamanihia ˈi oia, e tuatapapa i te ite no nia i to ˈna Atua Poiete, e e faatupu i te hoê auhoaraa piri e o ˈNa. Ma te faaineinehia mai teie, tei ia Adamu ra te mau mea atoa ta ˈna e hinaaro no te rave i ta ˈna tuhaa ei taata haapao i te mau ohipa a te Atua i nia i te fenua.

E hara o Eva

Aita e feaaraa, ua faaara oioi Adamu ia Eva i te hoê opaniraa ta Iehova i haamau: E nehenehe raua e amu i te hotu o te mau tumu raau atoa o to raua nohoraa i roto i te ô, eiaha râ i to te raau e ite ai i te maitai e te ino. Eiaha roa ˈtu raua e amu i te reira. Ei te mahana e amu atu ai raua, e pohe ïa raua.—Genese 2:16, 17.

Aita i maoro, ua hiti maira te hoê uiraa no nia i te hotu i opanihia. O te hoê ophi, tei ravehia ei auvaha na te hoê varua itea ore, tei paraparau atu ia Eva. Ma te huru ino ore, ua ui atu te ophi e: “Oia ïa, ua parau mai te Atua e, Eiaha orua e amu i to te mau raau atoa o te ô nei?” Ua pahono Eva e e nehenehe raua e amu i to te mau raau atoa, eiaha râ hoê. Ua faahapa râ te ophi i te parau a te Atua, ma te na ô atu i te vahine e: “E ore roa orua e pohe: ua ite hoi te Atua e, ua amu anaˈe orua i to reira, e araara ïa to orua mata, e e riro orua mai te atua ra te huru, i te ite i te maitai e te ino.” Ua haamata aˈera te manaˈo o te vahine i te tumu raau i opanihia i te taui. “E raau maitai ei maa, e te au hoi i te mata ia hiˈo atu.” I te mea e ua hema roa oia, ua ofati aˈera Eva i te ture a te Atua.—Genese 3:1-6; Timoteo 1, 2:14.

E hara o te ore anei e nehenehe e apehia ta Eva? E ere roa ˈtu! A feruri na e o outou tera. Ua taviri roa Satani i te mau parau a te Atua e a Adamu. Eaha to outou huru ia pari te hoê taata ê i te hoê ta outou e here ra e e tiaturi ra ma te haavare ore? E nehenehe noa ta Eva e faaite i te hoê huru taa ê, mai te au ore e te riri, e patoi atoa i te faaroo atu. Inaha, o vai hoi te ophi no te mârô i te parau-tia a te Atua e te parau a ta ˈna tane? Ei faaturaraa i te faaueraa tumu o te tiaraa upoo, e tano ia ani Eva i te aˈoraa hou a rave ai i te hoê faaotiraa. E tano atoa ia na reira tatou ia faaite-noa-hia mai te tahi mau parau tei taa ê roa i te mau faaueraa no ǒ mai i te Atua ra. Tera râ, ua tiaturi Eva i te mau parau a te Faahema, a hinaaro atu ai e na ˈna iho e feruri eaha te mea maitai e eaha te mea ino. A rahi noa ˈtu ai oia i te manaˈonaˈo i taua parau ra, ua rahi noa ˈtu â to ˈna anaanatae i te reira. Ua hape mau â oia i te manaˈonaˈoraa i te hoê hinaaro ino, maoti i te tinai i te reira i roto i to ˈna feruriraa aore ra i te tauaparau atu e to ˈna raatira utuafare!—Korinetia 1, 11:3; Iakobo 1:14, 15.

E faaroo Adamu i te reo o ta ˈna vahine

Aita i maoro, ua turai o Eva ia Adamu ia rave atoa i ta ˈna hara. Nafea tatou ia faataa i to ˈna fariiraa i te reira ma te toaruaru? (Genese 3:6, 17) To mua o Adamu i te hoê tautooraa o te haapao maitai. E faaroo anei o ˈna i to ˈna Atua Poiete, o tei horoa i te mau mea atoa na ˈna, tae noa ˈtu i to ˈna hoa here, o Eva? E imi anei o Adamu i te aratairaa a te Atua no te ite eaha te tia ia ˈna ia rave i teie nei? Aore ra e faaoti anei oia e pee i ta ˈna vahine i roto i ta ˈna hara? Ua ite maitai o Adamu e eita e noaa ia Eva ta ˈna e tiaturi ra e fanaˈo ia amu oia i te hotu i opanihia. Ua faauruahia te aposetolo Paulo no te papai e: “E ere hoi Adamu tei vare na, o te vahine râ tei vare, o tei harahia na ïa.” (Timoteo 1, 2:14) No reira, ua maiti roa Adamu e aa ˈtu ia Iehova. Papu maitai, ua rahi aˈe to ˈna mǎtaˈu e ia faataa-ê-hia raua ta ˈna vahine i to ˈna faaroo i te ravea a te Atua no te faatitiaifaro i te tupuraa.

E ohipa haapoheraa ia ˈna iho ta Adamu i rave. E taparahi-pohe-raa atoa te reira i te huaai ta Iehova i vaiiho ma te aroha ia fanauhia mai e ana, i te mea e ua fanauhia ratou paatoa i raro aˈe i te utua pohe o te hara. (Roma 5:12) Auê ïa utua rahi o te faaroo ore miimii e!

Te mau faahopearaa o te hara

O te haama te faahopearaa oioi o te hara. Maoti i te horo ma te oaoa e paraparau ia Iehova, ua tapuni na taata faaipoipo. (Genese 3:8) Ua mutu to raua auhoaraa e te Atua. I to raua uiuiraahia eaha ta raua i rave, aita raua i faaite i te tatarahapa, noa ˈtu e ua ite raua toopiti e ua ofati raua i te ture a te Atua. Na roto i te amuraa i te hotu i opanihia, ua patoi raua i te hamani maitai o te Atua.

Ei faahopearaa, ua faaite te Atua e e mauiui rahi to te hapûraa. E hinaaro rahi o Eva i ta ˈna tane, e o ta ˈna tane te mana i nia ia ˈna. E faahopearaa ê roa tei tupu mai i to ˈna tamataraa e titau i te tiamâraa. I teie nei, e amu o Adamu i te hotu o te repo ma te oto. Maoti i te haamâha i to ˈna poia ma te ore e haa rahi i Edene, ia faaitoito ïa oia i te imi ia noaa mai te mau mea hinaarohia o te oraraa e tae noa ˈtu i te taime e hoˈi ai oia i raro i te repo no reira mai hoi oia.—Genese 3:16-19.

I te pae hopea, ua tiahihia o Adamu raua o Eva i rapaeau i te ô i Edene. Ua parau Iehova e: “Inaha, ua riro Adamu mai te hoê o tatou nei, i te ite i te maitai e te ino; e tena na, o te faatoro oia i tana rima, e rave atoa i to te raau ora ra, e e amu, ia ora roa oia ra [. . .]” “Aita te utua i hope,” ta te aivanaa ïa o Gordon Wenham e tapao ra, e na tatou e faaoti i te manaˈo o te Atua—mai teie paha, “ia tiavaru ïa vau ia ˈna i rapaeau i te ô.” E pinepine, e faatia iho â te hoê taata papai Bibilia i te manaˈo taatoa o te Atua. I ǒ nei râ, ta Wenham ïa e parau râ, “te horoa ra te oreraa e faaoti i te parau i te manaˈo e mea rave ru te ohipa a te Atua. Aitâ i oti atura ta ˈna parau, ua tiavaru aˈena oia ia raua i rapaeau i te ô.” (Genese 3:22, 23; MN) No reira, e au ra e ua mau te mau tauaparauraa atoa i rotopu ia Iehova e na taata faaipoipo matamua.

Aita o Adamu raua o Eva i pohe i te pae tino i taua mahana e 24 hora ra. Aita, ua pohe raua i roto i te hoê auraa pae varua. I te mea e ua atea ê roa mai raua i te Tumu o te ora, ua haamata aˈera raua i te topa i roto i te pohe. A feruri na i te oto rahi i to raua faarururaa no te taime matamua i te pohe i to Abela, te piti o ta raua tamaiti, taparahiraahia e Kaina, ta raua matahiapo!—Genese 4:1-16.

I muri aˈe i te reira, mea iti roa ta tatou i ite no nia i na taata faaipoipo matamua. Ua fanauhia te toru o ta raua tamaiti, o Seta, i te 130raa o te matahiti o Adamu. Ua pohe Adamu e 800 matahiti i muri aˈe, i te 930raa o to ˈna matahiti, i muri aˈe i te fanauraa mai i te mau “tamarii tamaroa, e te tamarii tamahine.”—Genese 4:25; 5:3-5.

Te hoê haapiiraa no tatou

Hau atu â i te faaite mai i te tumu o te tupuraa ino o te totaiete taata i teie mahana, te horoa maira te faatiaraa o na taata faaipoipo matamua i te hoê haapiiraa faufaa roa. Mea maamaa roa ia titau i te faataa ê mai i te Atua ra o Iehova. E faahotu te feia paari mau i te faaroo ia Iehova e i ta ˈna Parau, eiaha i to ratou ite ta ratou e manaˈo ra e ua navai. Na Iehova e faataa eaha te mea maitai e eaha te mea ino, e te auraa mau e rave i te mea tia, e auraro ïa ia ˈna. Te auraa e rave i te ino, e ofati ïa i ta ˈna mau ture e eiaha e tâuˈa i ta ˈna mau faaueraa tumu.

Ua pûpû e e pûpû â te Atua i te mau mea atoa ta te huitaata e hinaaro—te ora mure ore, te tiamâraa, te mauruuru, te oaoa, te oraora-maitai-raa, te hau, te ruperupe, e te itearaa mai te mau mea apî. No te fanaˈo râ i teie mau mea atoa, mea titauhia ia farii tatou e ua taai-roa-hia tatou i to tatou Metua i te raˈi ra, o Iehova.—Koheleta 3:10-13; Isaia 55:6-13.

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 26]

O Adamu e o Eva—E aai noa anei?

Ua parare te tiaturiraa i te hoê paradaiso matamua i erehia no te hara, i rotopu i to Babulonia, to Asura, to Aiphiti, e te tahi atu mau nunaa i tahito ra. Mea rahi tei ite i te mau faatiaraa o te hoê tumu raau o te ora, e horoa to ˈna hotu i te ora mure ore na te feia e amu atu. No reira, te haamanaˈo ra te huitaata e ua tupu te hoê ohipa peapea i te ô i Edene.

I teie mahana, mea rahi o te patoi ra i te faatiaraa Bibilia o Adamu raua o Eva, ma te parau e e aai noa. Area te rahiraa o te mau aivanaa ra, te farii ra ïa e hoê anaˈe fetii te nunaa taata e no roto mai i te hoê â tumu. No te feia maimi i te pae faaroo e rave rahi, eita e nehenehe e patoi e ua tutuuhia mai te mau faahopearaa o te hara matamua a te hoê noa tupuna na te huitaata. Ia tiaturi ratou e no ǒ mai te taata hau atu i te hoê noa tumu, e tia ïa ia ratou ia parau e mea rahi mau tupuna i rave i te hara matamua. I te tahi aˈe pae, e faahepo ïa te reira ia ratou ia patoi i te mea e ua hoo mai te Mesia, “te Adamu hopea,” i te huitaata. Aita râ o Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i manaˈo mai te reira. Ua farii ratou e mea mau te faatiaraa o te Genese.—Korinetia 1, 15:22, 45; Genese 1:27; 2:24; Mataio 19:4, 5; Roma 5:12-19.