Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Nafea e faariro ai i te taata ei hoa

Nafea e faariro ai i te taata ei hoa

Nafea e faariro ai i te taata ei hoa

“HOÊ HOA I ROTO I TE ORARAA, MEA RAHI ÏA; E PITI, MEA RAHI ROA ÏA; E TORU, MEA VARAVARA ÏA.”—Henry Brooks Adams.

TE NA ô ra teie manaˈo e mea varavara te mau hoa mau. E pinepine roa i te faaroohia te mau manaˈo mai teie, “Aita hoê taata ta ˈu e nehenehe e ani atu i te tauturu,” “Aita hoê taata ta ˈu e nehenehe e tiaturi,” aore ra “O ta ˈu urî to ˈu hoa maitai roa ˈˈe” i roto i te vaha o te feia moemoe e imi ra i te auhoaraa.

E tautooraa te faatupuraa e te tapearaa i te auhoaraa maoro. Ua faaite te hoê titorotororaa i te mau aimamau e “i te mau Hau Amui, e 25 % o te mau taata paari o te roohia nei i ‘te moemoe tupu tamau’ e . . . i Farani, ua farerei aˈena te afaraa o te taata i te moemoe i te rahi.” Te faaite ra te parareraa o te mau taatiraa farereiraa hoa apiti e te mau reni paraparauraa na roto i te roro uira e te rahi o te mau parau faaara a te feia e imi ra i te hoa i roto i te mau vea e, te hinaaro rahi ra te taata e farerei i te taata.

Eita noa te moemoe e ohipa i nia i te feruriraa o te hoê taata, i nia atoa râ i to ˈna ea pae tino, ta te taote ïa o David Weeks, te hoê rapaau feruriraa, i parau. “Mea rahi roa ta ˈu feia maˈi e mǎtaˈu hepohepo e e ahoaho to ratou o te nehenehe e parauhia e mea moemoe. Te vai ra te taairaa i rotopu i te inoraa o te ahoaho e te inoraa o te huru moemoe.”

Te faahepo ra te faataaraa e te toparaa o te oraraa utuafare i te taata e rave rahi noa ˈtu â ia ora i te hoê oraraa moemoe. Ua faataa te hoê titorotororaa i ravehia i Beretane e, i te omuaraa o te senekele 21, e riro te hoê rahiraa e 30 % o te huiraatira o te fenua ei utuafare melo hoê.

Ua tohu te mau Papai faauruahia e e parare te huru feruriraa miimii i te “anotau hopea.” (Timoteo 2, 3:1-5) Te itehia ra e mea anaanatae aˈe na te rahiraa te mau faufaa materia, mai te fare aore ra te pereoo, aore ra ta ratou ohipa i te faahoturaa i te mau taairaa e te tahi atu mau taata. Te tapao ra te papai buka o Anthony Storr e: “Maoti i te haamauhia i nia i te vahine e te tamarii, ua niuhia to ratou oraraa i nia i te piha ohipa.”

E FAUFAA FAITO ORE TO TE MAU HOA MAU

Ua taai-rahi-hia te huru maitai o to outou oraraa i te huru maitai o to outou mau hoa. E pinepine, aita te feia e ora ra no ratou noa iho e oaoa ra no te mea aita to ratou e hoa ia horoa te tahi i te tahi i te mau tauihaa aore ra te mau manaˈo. E parau mau â teie ta Iesu Mesia: “E mea maitai i te horoa ˈtu i te rave mai.” (Ohipa 20:35) Ma te tapiti i teie parau mau, ua papai te rohipehe Beretane o George Byron e: “Te taata atoa e noaa ia ˈna te oaoa, e tia ïa ia opere i te reira.”

Eaha te hoê hoa? Te faataa ra te hoê titionare i te hoê hoa mai “te hoê i taaihia i te tahi atu ma te here aore ra te manaˈo faatura.” E aratai te hoê hoa mau i to outou mau manaˈo i nia i te mau mea maitatai. E faaitoito e e patu oia ia outou i te mau taime e hinaarohia. E peapea atoa oia e o outou. Ua parau te arii Solomona e: “E aroha mai â te taua i te mau mahana atoa ra, i fanau mai [ïa ei] taeae no te anotau e ati ai ra.” (Maseli 17:17; MN) E pinepine te mau mea materia i te ere i to ratou faufaa i te roaraa o te tau, area te auhoaraa mau ra, e tupu maitai e e ruperupe mai ïa.

Te aˈo ra te mau Papai i te mau Kerisetiano ia “mahora” i roto i to ratou here. (Korinetia 2, 6:13) E paari tei te tapiriraa ˈtu ia vetahi ê. I roto i te Koheleta 11:1, 2, te taio nei tatou e: “A ueue i ta oe sitona i nia i te pape; e rave rahi aˈera te mahana i mairi, noaa faahou atura ia oe. E hopoi noa ˈtu i te tufaa i na taata toohitu, e ia toovau noa ˈtu; aore hoi oe i ite i te ati e tupu i nia i te fenua nei.” Nafea teie manaˈo tumu e au ai i te auhoaraa? Mai te peu e ua faahoa outou e te mau taata e rave rahi, e tauturu mai paha vetahi o ratou ia outou ia tupu mai te mau fifi.

E parururaa te mau hoa mau no outou na roto i te tahi atu ravea. “E mea maitai te [mau haapeperaa a] te taua,” o ta te Maseli 27:6 [MN] ïa e parau ra. Noa ˈtu e e parau mai te rahiraa o te taata ia outou i te mau parau haapopou, o te mau hoa mau anaˈe mea navai te manaˈo faatura ia outou te faaite roa mai i te hoê hape ino e te horoa mai i te aˈoraa o te patu ma te here.—Maseli 28:23.

Tei roto te mau hoa maitatai e te piri roa i taua mau ô varavara ra o te nehenehe e ohipa maitai mai i nia ia outou. I roto i te Ohipa pene 10, te taio nei tatou no nia i te hoê tupuraa i roto i te oraraa o te raatira faehau Roma o Korenelio, tei faaarahia e te hoê melahi e ua faaroohia ta ˈna mau pure. A tiai ai oia e ia tae mai te aposetolo Petero, ‘ua haaputuputu mai Korenelio i to ˈna fetii, e te mau hoa mau.’ Tei roto teie mau hoa piri o Korenelio i te mau Etene peritome-ore-hia matamua tei farii i te parau apî maitai e tei faatavaihia i te varua moˈa, ma te tiaturiraa e faatere e te Mesia i roto i te Basileia o te Atua. E haamaitairaa mau ïa no te mau hoa piri o Korenelio!—Ohipa 10:24, 44.

Nafea râ ïa outou e faariro ai i te taata ei hoa? E pahono mai te Bibilia, mea rahi hoi te mau parau i roto no nia i te auhoaraa, ma te aˈoraa au ia faaohipahia. (A hiˈo i te tumu parau tarenihia i raro nei.)

IHEA E NOAA ˈI IA OUTOU TE MAU HOA MAU

Te vahi maitai roa ˈˈe no te faariro i te taata ei hoa mau, ua taaihia ïa i te amuiraa Kerisetiano. Na mua roa, e nehenehe outou e rave i te taime maitai no te faahoa ia Iehova, Tei poiete ia outou e to outou Metua i te raˈi, e ia Iesu Mesia, to outou Faaora. “Ia horoa te taata i to ˈna iho ora no to ˈna ra mau taua, aita roa e taata aroha ê atu i tei reira,” o ta Iesu ïa o te titau ra ia outou ia riro ei hoa no ˈna, i parau. (Ioane 15:13, 15) Ia faahoa outou ia Iehova e ia Iesu Mesia, e nehenehe e papu ia outou e e “fariihia outou” e raua “i roto i te fare tahuti ore ra.” Oia, te faahoaraa ia Iehova e ia Iesu, o te ora mure ore atoa ïa.—Luka 16:9; Ioane 17:3.

Nafea e noaa ˈi ia outou to raua auhoaraa mahanahana? Ua faataahia te mau titauraa no te riro ei manihini i roto i te sekene o Iehova ei hoê o to ˈna mau hoa i roto i te Salamo 15. A hiˈo na i te reira i roto i te Bibilia, e a taio na i na irava e pae o taua salamo ra. Hau atu â, ua parau Iesu Mesia e: “O outou to ˈu taua ia haapao outou i te mau parau atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.”—Ioane 15:14.

Oia, na roto i te haapiiraa e te faaohiparaa ma te haapao maitai i te aratairaa a te Parau a te Atua, te Bibilia, e faaite outou e te hinaaro ra outou e riro ei hoa no Iehova e no Iesu. No reira, e tia atoa ia outou ia haere tamau i te mau putuputuraa Kerisetiano, i reira te ite i te Atua ra o Iehova e horoahia ˈi. A haavî ia outou iho no te faaroo ia Iehova ma te haapao maitai, e e haafatata ˈtu â outou ia ˈna e i ta ˈna Tamaiti.

I te mau putuputuraa, e haamatau atoa outou i te mau taata o te here ia Iehova e te faaite i te mau hotu o te varua—te here, te oaoa, te hau, te faaoromai, te mǎrû, te maitai, te faaroo, te mamahu, te hitahita ore—i roto i to ratou oraraa. (Galatia 5:22, 23) Mai te peu e te hinaaro mau ra outou e faahoa i te taata e e faaore i te moemoe, a haere i te mau putuputuraa Kerisetiano i te mau hebedoma atoa. Ia na reira outou, tei te vahi e te taime tano ïa outou no te faatupu i te auhoaraa maoro e te nunaa haamaitaihia o te Atua.

EI MAU HOA E A MURI NOA ˈTU

E ô faahiahia te auhoaraa mau no ǒ mai i te Atua ra o Iehova. O to ˈna ihotaata e to ˈna natura te tumu o te reira. No to ˈna huru feruriraa here e te horoa maitai i faaî ai oia i te fenua i te mau mea ora maramarama ta outou e nehenehe e faahoa ˈtu. A amui atu i roto i te mau hoa Kerisetiano. A faaitoito atu ia ratou. A haa e o ratou i roto i te taviniraa. A pure tamau e o ratou e no ratou. I reira ïa outou e pee ai ia Iehova e ta ˈna Tamaiti o Iesu Mesia.

E ô te auhoaraa ta te taata atoa e nehenehe e horoa e e noaa mai. Fatata roa outou i te fanaˈo i te taime maitai no te faarahi atu â i to outou mau hoa. E nehenehe outou e faahoa e te mau mirioni taata e ora nei i teie nei, e te ui atoa no mutaa iho teie e taoto nei i roto i te pohe e e tiai nei i te tia-faahou-raa ia “ore roa te pohe.” (Apokalupo 21:4; Ioane 5:28, 29) A tutava i teie nei i te riro ei hoa, e te faahoa e te feia e here ra ia Iehova. A tapi i te auhoaraa e te Atua ra o Iehova e o Iesu Mesia na roto i te faarooraa i te Parau faauruahia a te Atua. I reira outou e ore ai e moemoe faahou e a muri noa ˈtu.

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te mau api 22, 23]

E ONO TAAHIRAA AVAE NO TE HOÊ AUHOARAA MAORO

1. A RIRO EI HOA. Ua parauhia Aberahama te ‘taua no Iehova’ no to ˈna faaroo aueue ore. (Iakobo 2:23) Te vai ra te tahi atu â tumu. Te na ô ra te Bibilia e ua faaite Aberahama i to ˈna here i te Atua. (Paraleipomeno 2, 20:7) Ua haa oia no te faaite i to ˈna mau manaˈo hohonu ia Iehova. (Genese 18:20-33) Oia, e titauhia ia haa outou no te haapapu e e hoa outou. Ua parau Iesu e: “E horoa, e e noaa hoi ta outou.” (Luka 6:38) E riro paha te hoê faaitoitoraa aore ra te hoê tauturu ei haamataraa e tupu ai te hoê auhoaraa rahi. Ua parau aˈenei te papai aamu Marite o Ralph Waldo Emerson e: “Te ravea hoê roa e roaa ˈi te hoê hoa, te riroraa ïa ei hoa.”

2. A FAATAA I TE TAIME NO TE FAATUPU I TE AUHOARAA. E hinaaro te rahiraa o te taata i te mau maitai o te auhoaraa. Teie râ, ua rahi roa ta ratou ohipa no te rave i te taime e titauhia. Te faaitoito maira te Roma 12:15, 16 e apiti ia vetahi ê i roto i to ratou oaoa e to ratou manuïa, to ratou peapea e to ratou ereraa. Te na ô ra ïa e: “E oaoa atoa i te feia e oaoa ra, e oto atoa hoi i te feia e oto ra. Ia hoê aau to te tahi e te tahi.” Ua rave noa iho â Iesu Mesia, noa ˈtu e mea ohipa roa ta ˈna, i te taime no to ˈna mau hoa. (Mareko 6:31-34) A haamanaˈo na, e titau te auhoaraa, mai te raau rii e tiarehia ra, ia pîpîhia i te pape e ia aupuruhia e uaa mai ai—e e hinaarohia te taime.

3. A FAAROO MAITAI IA PARAPARAU VETAHI Ê. E pinepine, mea ohie i te feia ite i te faaroo maitai ia noaa mai to ratou hoa. “Ia ru te taata atoa i te faaroo, ia haere maine i te parau,” o ta te pǐpǐ ra ïa o Iakobo e parau ra. (Iakobo 1:19) Ia tauaparau outou e vetahi ê, a anaanatae maite atu i to ratou mau manaˈo hohonu. A faaitoito atu e paraparau no nia ia ratou iho. Ia na mua outou i te faatura ˈtu ia ratou. (Roma 12:10) I reira ratou e hinaaro ai e faaea mai ia outou ra. I te tahi roa ˈˈe pae, mai te peu e o outou anaˈe te paraparau, aore ra ia tamau noa outou i te huti i te ara-maite-raa i nia ia outou iho, e fifihia outou i te ite mai i te hoê taata o te ineine i te faaroo aore ra o te tâuˈa mai i to outou mau manaˈo hohonu e mau hinaaro.

4. A FAAORE I TE HAPA. Ua parau aˈenei Iesu ia Petero ia ineine i te faaore i te hapa ‘ia hitu ahuru i te hituraa.’ (Mataio 18:21, 22) E haamoe oioi te hoê hoa mau i te mau hape iti. Ei faahohoˈaraa: Eita te vetahi e au i te amu i te tuava no to ˈna mau huero iti. Te feia râ mea au na ratou teie hotu, eita ïa e tâuˈa i te mau huero. E herehia te mau hoa mau no to ratou mau huru maitatai nehenehe; e haamoehia ta ratou mau hape iti. Ua aˈo mai Paulo e: “E faaoromai te tahi i te tahi, e e faaore te tahi i ta te tahi hapa.” (Kolosa 3:13) E tapea te feia i haapii i te faaore i te hapa i to ratou mau hoa.

5. A FAATURA I TO VETAHI Ê ORARAA MOEMOE. E hinaaro te taata atoa i te tahi maa oraraa moemoe, tae noa ˈtu to outou mau hoa. Te tapao ra te Maseli 25:17 ma te paari e: “Eiaha e haere pinepine i te utuafare o te taata tupu ra, o te fiu hoi oia ia oe, e ua riri ihora ia oe.” No reira, a faatano noa i te pinepineraa e te roa o to outou mau tere i ǒ te mau hoa. A ape i te hinaaro e no outou anaˈe te hoa, o te nehenehe ïa e aratai atu i te pohehae. A feruri maitai ia faaite outou i ta outou e au e to outou manaˈo i te tahi mau mea. E horoa mai te reira i te hoê auhoaraa haumârû e te farii-maitai-hia.

6. A HOROA MAITAI. E faatupuhia te auhoaraa maoti te horoa maitai. Te aˈo maira te aposetolo Paulo “ia horoa haere, ia [ineine i te opere].” (Timoteo 1, 6:18; MN) Ei hiˈoraa, a parau i te mau parau faaitoitoraa ia vetahi ê. (Maseli 11:25) Eiaha e haamarirau i te haapopou ma te haavare ore e te faahiti i te mau parau o te patu. Ia faaite outou i te anaanatae mau i te maitairaa o vetahi ê, e piri mai ratou ia outou. E feruri eaha ta outou e nehenehe e rave no ratou, eiaha râ e haapao noa eaha ta ratou e nehenehe e rave no outou.