Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E nehenehe mau anei outou e oaoa?

E nehenehe mau anei outou e oaoa?

E nehenehe mau anei outou e oaoa?

I AROHA na o George i te taata atoa ma te mata ataata. No ˈna, e ô faufaa te ora e tia ia fanaˈohia. O to ˈna oaoa e to ˈna manaˈo maitai to ˈna huru taa ê—hau atu â a haamata ˈi oia i te faaruru i te mau mauiui o te matahiti rahi. E tae noa ˈtu i te mahana i pohe ai oia, ua matauhia o George mai te hoê taata oaoa. Mea oaoa anei outou mai ia George? Te hiˈo ra anei outou i te mahana apî taitahi mai te hoê ô e tia ia fanaˈohia? Aore ra mea tâuˈa ore anei outou aore ra mea huru taiâ i te manaˈo i te hoê mahana apî? Te faaere ra anei te tahi mea ia outou i te oaoa?

Ua faataahia te oaoa mai te hoê huru o te au-maitai-raa mea huru tamau rii. E faataahia te reira na roto i te mau manaˈo o te aau mai te mauruuru e tae atu i te oaoaraa hohonu e te rahi e na roto i te hoê hinaaro natura ia vai noa taua huru ra. Te vai mau ra anei te oaoa mai teie te huru?

I teie mahana, te faaitoito ra te totaiete i te manaˈo e e oaoa te taata mai te peu noa e mea huru moni ratou. E mau mirioni taata teie e haa rahi nei i roto i ta ratou mau tutavaraa puai e riro ei taata moni. Ma te na reira, mea rahi o te haapae i te mau taairaa e vetahi ê e te tahi atu â mau mea faufaa o te oraraa. Mai te mau ro i roto i to ratou ofaaraa, te horo haere noa ra ratou, e mea iti to ratou taime no te feruri aore ra e horoa no te tahi e te tahi. No reira iho â ïa “e maraa noa ˈi te numera o te feia i itehia e te hepohepo ra ratou,” ia au i te hoê parau faataa i roto i te Los Angeles Times, “e e haamata ˈi te taata i te hepohepo i te hoê faito matahiti apî roa. . . . O te mau raau aro i te hepohepo te mea hoo-rahi-roa ˈˈe-hia.” E mau mirioni taata teie e faaohipa nei i te mau raau taero aore ra e tamata nei i te faaore i to ratou mau fifi na roto i te ava. E haere te vetahi e arearea ia hepohepo ratou. I roto i te hoê titorotororaa, “e au ra e e hinaaro aˈe te mau vahine e haere e hoo mai i te tauihaa no te faaruru atu,” ia au i te vea Beretane The Guardian. “Ua tataitoru to ratou hinaaro e haere e hoo mai i te tauihaa i to te mau tane ia hepohepo ratou.”

Eita râ e itea mai te oaoa mau i roto i te hoê fare toa, te hoê mohina ava, te hoê raau huero, te hoê nira patia, aore ra te hoê vairaa moni. E ere te oaoa i te mea hoo; mea tamoni ore râ. Ihea e itea mai ai ia tatou taua ô faufaa ra? E hiˈopoa tatou i te reira i roto i te tumu parau i muri nei.