Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Eaha te paradaiso pae varua?

Eaha te paradaiso pae varua?

Eaha te paradaiso pae varua?

UA PAARI mai o Gustavo i roto i te hoê oire iti no Beresilia. * Mai to ˈna tamariiraa mai â to ˈna haapiiraahia e e haere te feia maitatai i nia i te raˈi i muri aˈe i te poheraa. Aita roa ˈtu oia i ite i te opuaraa a te Atua oia hoi, e fanaˈo te huitaata haapao maitai i te oraraa tia roa i roto i te hoê paradaiso i te fenua nei ia tae i te hoê mahana. (Apokalupo 21:3, 4) E te vai râ te hoê mea aita oia i ite. Aita oia e ite ra e i teie nei â, e nehenehe oia e fanaˈo i te hoê paradaiso pae varua.

Ua faaroo aˈena anei outou no nia i taua paradaiso pae varua ra? Ua ite anei outou eaha tera e eaha te titauhia e tae ai i roto? Te taata atoa e hinaaro e oaoa mau, e tia ïa ia haapii no nia i taua paradaiso ra.

Imiraa teihea te paradaiso pae varua

Mea fifi paha ia tiaturi ia parauhia e i teie â mahana, e nehenehe te hoê taata e ora i roto i te hoê paradaiso. E ere roa ˈtu teie ao i te hoê paradaiso. E rahi roa te taata e farerei ra i ta te hoê arii Hebera i tahito ra i faataa: “Inaha, te roimata o te feia i hamani-ino-hia! aita râ o ratou e haamahanahana: e te mana hoi tei te paeau hamani ino ra, aita râ o ratou e haamahanahana.” (Koheleta 4:1) Te mauiui nei te mau hanere mirioni taata no te mau faanahoraa poritita, faaroo, e ihiihi haapiˈo, e aita o ratou e tauturu, aita e “haamahanahana.” Mea rahi atu â teie e tutava nei i te aufau i ta ratou mau tarahu, te aratai i ta ratou tamarii, e te rave i te mau huru mea atoa hinaarohia no te ora mai. Papu ïa e e farii popou teie pueraa taata i te hoê haamahanahana, te hoê taata o te haamâmâ rii noa ˈˈe i te hopoia. No ratou paatoa, e ere roa ˈtu te oraraa i te oraraa paradaiso.

Teihea ïa te paradaiso pae varua? Ua taaihia te taˈo ra “paradaiso” i te mau taˈo Heleni, Peresia, e Hebera o te horoa paatoa i te manaˈo o te hoê aua aore ra ô, te hoê vahi faafaaearaa hau mau. Te tǎpǔ nei te Bibilia e ia tae i te hoê mahana, e riro te fenua ei paradaiso pae tino, ei nohoraa e au i te ô no te hoê huitaata hara ore. (Salamo 37:10, 11) Ma te manaˈo i te reira, te ite ra tatou e, te hoê paradaiso pae varua, o te hoê ïa vahi au mau ia hiˈo atu o te tamǎrû i te feruriraa, a tauturu ai ia fanaˈo te taata i te hau e te taata-tupu e e te Atua. I teie mahana, mai ta Gustavo i ite mai, te vai ra taua paradaiso ra, e te rahi noa ˈtura te taata i roto.

I te 12raa o to ˈna matahiti, ua faaoti o Gustavo e e riro oia ei perepitero Katolika Roma. Ma te farii maitai a to ˈna mau metua, ua haere oia i te hoê haapiiraa perepitero a te haapaoraa. I reira, ua rave oia i te ohipa upaupa, teata, e poritita, tei paturuhia e te ekalesia no te faaanaanatae i te mau taurearea. Ua ite oia e e tiaturihia ia pûpû te hoê perepitero ia ˈna iho no te taata e eita ta ˈna e nehenehe e faaipoipo. Teie râ, te rave ra te tahi mau perepitero e mau haapii perepitero ta Gustavo i matau i te mau peu morare ore. I roto i taua huru tupuraa ra, aita i maoro, te haamata aˈera o Gustavo i te inu hua. Papu maitai, aitâ i itea mai ia ˈna te paradaiso pae varua.

I te hoê mahana, ua taio o Gustavo i te hoê api parau bibilia e paraparau ra no nia i te paradaiso fenua. Ua haaferuri te reira ia ˈna i te fa o te oraraa. Te na ô nei oia e: “Ua haamata vau i te taio pinepine i te Bibilia, aita râ e taa ra ia ˈu. Aita nei au i ite e e iˈoa to te Atua.” Ua faarue oia i te haapiiraa perepitero e ua farerei i te mau Ite no Iehova, a imi ai i te tauturu ia taa ia ˈna te Bibilia. I muri iho, ua haere oioi oia i mua e aita i maoro, ua pûpû oia i to ˈna ora na te Atua. Te haapii ra o Gustavo no nia i te paradaiso pae varua.

Te hoê pae taata no te iˈoa o te Atua

Ua haapii o Gustavo e e ere te iˈoa o te Atua, oia hoi Iehova, i te hoê noa manaˈo mai tera no te hoê taata e haapii ra i te Bibilia. (Exodo 6:3) E tuhaa faufaa roa tera o te haamoriraa mau. Ua haapii Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia pure e: “E to matou Metua i te ao ra, ia raa to oe iˈoa.” (Mataio 6:9) I to ˈna parauraa no nia i te mau Etene tei riro mai ei Kerisetiano, ua na ô te pǐpǐ ra o Iakobo e: “Ua hiˈo aroha mai te Atua i te Etene . . . e rave i te hoê pae taata i roto ia ratou ra no to ˈna ra iˈoa.” (Ohipa 15:14) I te senekele matamua, o te amuiraa Kerisetiano ‘te pae taata no to ˈna iˈoa.’ Te vai ra anei te hoê pae taata no te iˈoa o te Atua i teie mahana? Oia, e ua itea mai ia Gustavo e o te mau Ite no Iehova taua pae taata ra.

Te haa nei te mau Ite no Iehova i roto e 235 fenua e tuhaa fenua. Ua hau atu ratou i te ono mirioni, e te vai râ e vau mirioni feia anaanatae tei haere i ta ratou mau putuputuraa. Ma te matau-roa-hia no ta ratou taviniraa i mua i te taata, te faatupu nei ratou i ta Iesu parau: “E parau-haere-hia te evanelia o te basileia nei e ati noa ˈˈe teie nei ao, ia ite te mau fenua atoa.” (Mataio 24:14) No te aha râ Gustavo i manaˈo ai e ua itea mai ia ˈna te hoê paradaiso pae varua i te mau Ite no Iehova ra? Te na ô nei oia e: “Ua faaau vau i ta ˈu i ite i roto i te ao e i roto iho â râ i te haapiiraa perepitero e ta ˈu i ite mai i roto i te mau Ite no Iehova. Te taa-ê-raa rahi, o te here ïa i roto i te mau Ite.”

Tera atoa te manaˈo o te tahi atu no nia i te mau Ite no Iehova. Ua parau o Miriam, te hoê vahine Beresilia apî e: “Aita vau e ite ra nafea ia oaoa, tae noa ˈtu i roto i to ˈu utuafare. Te taime matamua i ite ai au i te here i te ohiparaa, tei roto ïa i te mau Ite no Iehova.” Ua parau te hoê taata o Christian te iˈoa e: “Ua rave au i te tahi taime i te peu tahutahu, e ere râ te haapaoraa i te mea faufaa na ˈu. Mea faahiahia aˈe na ˈu to ˈu tiaraa totiare e ta ˈu ohipa îite. Teie râ, i to ta ˈu vahine haamataraa i te haapii i te Bibilia e te mau Ite no Iehova, ua ite au i te hoê taa-ê-raa i nia ia ˈna. Ua maere atoa vau i te oaoa e te itoito o te mau vahine Kerisetiano e haere maira e hiˈo ia ˈna.” No te aha te taata e parau ai i teie mau mea no nia i te mau Ite no Iehova?

Eaha te paradaiso pae varua?

Te hoê mea e taa ê ai te mau Ite no Iehova, o to ratou ïa mauruuru no te ite bibilia. E tiaturi ratou e e parau mau te Bibilia e o te Parau a te Atua tera. No reira, eita ratou e mauruuru i te ite-noa-raa i te mau parau tumu o ta ratou haapaoraa. E porotarama haapiiraa ia ratou iho e taioraa bibilia tamau ta ratou. Ia maoro noa ˈtu te hoê taata i te amui e te mau Ite no Iehova, e rahi noa ˈtu ta ˈna e haapii no nia i te Atua e to ˈNa hinaaro i faaitehia i roto i te Bibilia.

E faatiamâ teie ite i te mau Ite no Iehova i te mau mea o te faaere i te taata i te oaoa, mai te peu tahutahu e te mau manaˈo atâta. Ua parau Iesu e: “Na te parau mau outou e faatiamâ,” e ua itea mai i te mau Ite no Iehova e te reira iho â. (Ioane 8:32) Te na ô nei o Fernando tei rave na i te peu tahutahu e: “E tauturu rahi mau te haapiiraa no nia i te ora mure ore. Te mǎtaˈu noa ra vau ia pohe to ˈu mau metua aore ra o vau.” Ua faatiamâ te parau mau ia Fernando i teie mǎtaˈu i te ao varua e tei parauhia te oraraa a muri aˈe.

I roto i te Bibilia, ua taai-piri-hia te ite i te Atua e te paradaiso. Ua parau te peropheta Isaia e: “E ore ratou e hauti, e ore e rave ino, i to ˈu atoa nei mouˈa moˈa, te na reira maira Iehova; e î hoi te fenua i te ite ia Iehova, mai te vairaa miti e î i te miti ra.”—Isaia 11:9.

Parau mau, eita e navai te ite noa iho no te hopoi mai i te hau i tohuhia e Isaia. E tia i te hoê taata ia ohipa ia au i ta ˈna e haapii ra. Teie te manaˈo o Fernando: “Ia faahotu te hoê taata i te mau hotu o te varua, e turu oia i te paradaiso pae varua.” Te faahiti ra o Fernando i te mau parau a te aposetolo Paulo, tei parau i te mau huru maitatai ta te hoê Kerisetiano e tia ia faahotu “te hotu o te varua.” Ua anai oia i te reira mai teie, ‘te hinaaro, te oaoa, te hau, te faaoromai, te mǎrû, te maitai, te faaroo, te mamahu, te hitahita ore.’—Galatia 5:22, 23.

Te ite ra anei outou no te aha te amuiraa i roto i te hoê pǔpǔ taata e tutava ra i te faahotu i teie mau huru maitatai e riro mau ai mai te parahiraa i roto i te hoê paradaiso? E itehia te paradaiso pae varua i tohuhia e te peropheta Zephania i roto i taua mau taata ra. Ua parau oia e: “E ore hoi ratou e haavare, e ore hoi e arero-haavare-hia to roto i to ratou vaha: e amu noa hoi ratou e ua taoto, e ore hoi te hoê e haamǎtaˈutaˈu mai.”—Zephania 3:13.

Te tuhaa faufaa roa a te here

Ua tapao paha outou e te matamua o te mau hotu o te varua i faahitihia e Paulo, o te hinaaro ïa, aore ra here. O te hoê huru maitai teie ta te Bibilia e paraparau rahi ra. Ua parau Iesu e: “O te mea teie e ite ai te taata atoa e, e pǐpǐ outou na ˈu, ia aroha outou ia outou iho.” (Ioane 13:35) Parau mau, e ere te mau Ite no Iehova i te feia tia roa. E fifi-atoa-hia iho â ratou ratou iho mai te mau aposetolo a Iesu ra. E here mau râ ratou te tahi i te tahi, e e pure ratou ia tauturu mai te varua moˈa a faahotu ai ratou i teie huru maitai.

Ei faahopearaa, mea otahi to ratou mau auraa. Aita e faataa-ê-raa opu taata aore ra e here aiˈa faatupu amahamaharaa i roto ia ratou. Inaha, ua paruru te mau Ite e rave rahi te tahi i te tahi i te rooraahia ratou i te tamâraa e te haamouraa nunaa i te mau matahiti hopea o te senekele 20 ma te faaû atoa i te pohe. Noa ˈtu e no roto mai ratou i “te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau nunaa atoa, e te mau reo atoa,” te fanaˈo ra ratou i te hoê tahoêraa mea fifi roa ia taa aita anaˈe â outou i fafa roa ˈtura.—Apokalupo 7:9.

Te paradaiso i rotopu i te feia e rave ra i te hinaaro o te Atua

Aita e parahiraa no te nounou moni, te morare ore, e te miimii i roto i te paradaiso pae varua. Te faauehia ra te mau Kerisetiano: “Eiaha e faaau faahou atu i teie nei ao, ia taui râ outou na roto i te faaapîraa i to outou maramarama, ia nehenehe outou iho e tamata eaha mau na te hinaaro o te Atua, te maitai, te au e te tia roa.” (Roma 12:2, MN) Ia ora tatou i te oraraa mâ e te morare e ia rave i te hinaaro o te Atua na roto i te tahi atu mau ravea, e tauturu tatou i te patu i te paradaiso pae varua e i to tatou iho oaoa. Ua itea mai ia Carla e e parau mau iho â. Te na ô nei oia e: “Ua haapii mai to ˈu metua tane e rave puai i te ohipa ia tiamâ vau i te pae moni. Noa ˈtu râ e ua horoa mai ta ˈu tau haapiiraa tuatoru i te maa panoonoo ore, ua ere au i te tahoêraa utuafare e te panoonoo ore ta te ite no roto i te Parau a te Atua noa e nehenehe e horoa mai.”

Parau mau, eita te fanaˈoraa i te paradaiso pae varua e faaore i te mau fifi pae tino o te oraraa. E maˈihia iho â te mau Kerisetiano. E faaô paha te fenua i reira ratou e faaea ˈi i roto i te tamaˈi tivira. E rave rahi te faaoromai ra i te veve. Teie râ, no to tatou taairaa piri e te Atua ra o Iehova—e tuhaa faufaa roa hoi te reira o te paradaiso pae varua—e nehenehe tatou e fariu i nia ia ˈna e imi i te tauturu. Oia mau, te titau nei oia ia tatou ia ‘tuu i ta tatou hopoia i nia ia ˈna,’ e e rave rahi o te nehenehe e haapapu i te ravea maere i turu ai oia ia ratou i te mau taime fifi roa ˈˈe. (Salamo 55:22; 86:16, 17) Te tǎpǔ maira te Atua e parahi e to ˈna feia haamori tae noa ˈtu i roto i “te peho ra o te mǎrǔ pohe.” (Salamo 23:4) Ia tiaturi tatou e e ineine noa te Atua i te tauturu mai, e tapea ïa tatou i to tatou “hau a te Atua, o tei hau ê atu i te ite taata nei,” o te hoê hoi ravea e raea ˈi te paradaiso pae varua.—Philipi 4:7.

Tururaa ˈtu i te paradaiso pae varua

Mea au na te rahiraa o te taata e mataitai i te hoê aua aore ra ô. Mea au na ratou e hahaere na roto aore ra e parahi paha i nia i te hoê parahiraa roa e fanaˈo atu ai i te mau vahi e haaati ra. Na reira atoa, mea rahi te oaoa nei i te amui e te mau Ite no Iehova. Te manaˈo nei ratou e mea haumârû, mea hau e te haamaitai te auhoaraa. E tia râ i te hoê ô haviti ia atuatuhia ia tamau noa i te riro ei paradaiso. Oia atoa, te vai noa ra te paradaiso pae varua i roto i teie ao e ere roa ˈtu i te paradaiso no te mea noa te faahotu ra te mau Ite no Iehova i te reira, e te haamaitai ra te Atua i ta ratou mau tutavaraa. Nafea ïa te hoê e nehenehe ai e turu ma te faufaa i taua paradaiso ra?

Na mua, e tia ia outou ia amui e te hoê amuiraa a te mau Ite no Iehova, ia haapii i te Bibilia e o ratou, e ia noaa te ite bibilia oia hoi te niu o te paradaiso pae varua. Ua tapao o Carla e: “Aita e paradaiso pae varua aita anaˈe e maa varua.” To roto te taio-tamau-raa i te Parau a te Atua e te feruriruriraa i ta outou e taio ra i te reira. E haafatata ˈtu â te ite e noaa mai ia outou i te Atua ra o Iehova, e e here atu outou ia ˈna. E haapii atoa outou i te paraparau atu ia ˈna na roto i te pure e te ani atu i ta ˈna aratairaa e ia turu mai to ˈna varua ia outou a rave ai outou i to ˈna hinaaro. Ua haapii mai Iesu ia tatou ia tamau i te pure. (Luka 11:9-13) Ua parau te aposetolo Paulo e: “Eiaha e tuutuu i te pure.” (Tesalonia 1, 5:17) E tuhaa faufaa te fanaˈoraa taa ê e paraparau atu i te Atua na roto i te pure ma te tiaturi roa ino e e faaroo oia ia outou, no te paradaiso pae varua.

A mairi ai te tau, e maitai mai to outou oraraa i ta outou e haapii ra, e i te pae hopea e hinaaro outou e paraparau ia vetahi ê no nia i te reira. E nehenehe atu ai outou e auraro i te faaueraa a Iesu: “To outou maramarama, ia anaana ïa i mua i te aro o te taata nei, ia hiˈo ratou i ta outou parau maitai, e ia haamaitai i to outou Metua i te ao ra.” (Mataio 5:16) E hopoi mai te horoaraa i te ite i te Atua ra o Iehova e ia Iesu Mesia na vetahi ê e te umereraa i te here rahi ta raua i faaite i te huitaata, i te oaoa rahi.

Te tae maira te mahana e riro ai te fenua taatoa ei paradaiso pae tino—te hoê vahi e au i te ô aita e viivii e te hoê nohoraa tano no te huitaata faaroo. E haapapuraa te paradaiso pae varua e vai ra i teie ‘anotau hopea ati rahi’ faaruru atâ no te mana o te Atua e e hiˈo-atea-raa no ta ˈna e nehenehe e rave e no ta ˈna iho â e faatupu a muri aˈe.—Timoteo 2, 3:1.

I teie nei â, te ite ra te feia e fanaˈo ra i te paradaiso pae varua i te tupuraa pae varua o te Isaia 49:10: “E ore ratou e poia, e ore hoi e poihâ; e ore hoi ratou e pohe i te veavea e te mahana: na tei aroha ia ratou e aratai ia ratou, e tae noa ˈtu i te pape pihaa ra.” E haapapu o José e e parau mau te reira. Ua hinaaro oia e riro ei taata faataˈi upaupa tuiroo, ua itea mai râ ia ˈna te mauruuru rahi aˈe e tavini i te Atua e te amuiraa Kerisetiano. Te na ô nei oia e: “I teie nei, te fanaˈo nei au i te hoê oraraa faufaa. Te ite nei au i te panoonoo ore i roto i te hui taeae Kerisetiano, e ua ite au ia Iehova mai te hoê Metua î i te here ta tatou e nehenehe e tiaturi.” Te faataa-maitai-hia ra te oaoa o José—e o te mirioni feia ê atu mai ia ˈna—i roto i te Salamo 64:10: “E oaoa te feia parau-tia ra ia Iehova, e ua tiaturi ia ˈna.” Auê ïa faataaraa nehenehe mau i te paradaiso pae varua!

[Nota i raro i te api]

^ E feia mau teie e tauaparauhia nei, ua tauihia râ te tahi mau iˈoa.

[Hohoˈa i te api 10]

A fanaˈo ai tatou i te paradaiso pae varua, e tauturu anaˈe i te faaaano atu i te reira!