Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Nafea e itea mai ai te oaoa mau

Nafea e itea mai ai te oaoa mau

Nafea e itea mai ai te oaoa mau

TEIE ta te hoê aratai haapaoraa Bouddha, te Dalaï-Lama, i parau: “Te tiaturi nei au e te tumu mau o to tatou oraraa, te imiraa ïa i te oaoa.” Ua faataa ˈtura oia e te tiaturi ra oia e e noaa mai te oaoa na roto i te faaineineraa, aore ra te haavîraa, i te feruriraa e te mafatu. “Te hoê feruriraa,” ta ˈna ïa i parau, “tera anaˈe te mauhaa faufaa ta tatou e hinaaro e itea mai ai te oaoa hope.” Aita e faufaa ia tiaturi i te Atua, ta ˈna ïa e manaˈo ra. *

Area râ, a hiˈo na ia Iesu, e faaroo puai to ˈna i te Atua e e mau hanere mirioni taata tei putapû i ta ˈna mau haapiiraa i te roaraa o te mau senekele. Ua haapao Iesu i te oaoa o te taata. Ua haamata oia i ta ˈna Aˈoraa matau-maitai-hia i nia i te mouˈa e e iva oaoaraa—e iva mau parau o te haamata mai teie: “E ao to . . .” (Mataio 5:1-12) I roto i taua noâ aˈoraa ra, ua haapii oia i te feia e faaroo ra ia hiˈopoa, ia tamâ, e ia haavî i to ratou feruriraa e to ratou mafatu—ma te mono i te mau manaˈo haavî, te tia ore e te miimii na roto i te mau manaˈo hau, te mâ, e te î i te here. (Mataio 5:21, 22, 27, 28; 6:19-21) Mai ta te hoê o ta ˈna mau pǐpǐ i aˈo i muri aˈe, e tia ia “haamanaˈo” noa tatou i te mau mea ‘haavare ore, te au maitai, te tia, te viivii ore, te popouhia, te roo maitatai, te maitai e te mea haamaitai.’—Philipi 4:8.

Ua ite Iesu e e titau te oaoa mau ia faatupu i te mau taairaa e vetahi ê. E imi iho â tatou, te taata nei, i te taata, eita ïa tatou e oaoa mau ia faataa ê mai tatou aore ra ia mârô noa tatou e te feia e haaati ra ia tatou. E nehenehe tatou e oaoa ia herehia mai tatou e ia here tatou ia vetahi ê. Ua haapii Iesu e mea faufaa to tatou taairaa e te Atua no te faatupu i taua here ra. I ǒ nei iho â râ, mea ê roa ta Iesu haapiiraa i ta te Dalaï-Lama, no te mea ua haapii Iesu e eita te taata e nehenehe e oaoa mau ma te faataa ê mai i te Atua. No te aha?—Mataio 4:4; 22:37-39.

A manaˈo i to outou mau hinaaro pae varua

Teie te hoê o te mau oaoaraa: “E ao to tei ite i to ratou veve i te pae varua.” (Mataio 5:3, MN) No te aha Iesu i na reira ˈi i te parau? No te mea e mau hinaaro pae varua to tatou, taa ê roa ˈtu i te mau animara. I te mea e ua poietehia tatou ma te hohoˈa o te Atua, e nehenehe ïa ta tatou, i nia i te hoê faito, e faahotu i te mau huru o te Atua, mai te here, te parau-tia, te aroha, e te paari. (Genese 1:27; Mika 6:8; Ioane 1, 4:8) I roto i to tatou mau hinaaro pae varua, te vai ra te hinaaro e ite eaha te tumu o to tatou oraraa.

Nafea tatou e haapao ai i taua mau hinaaro pae varua ra? E ere na roto i te feruriruriraa hau ê roa aore ra te hiˈopoa-noa-raa ia ˈna iho. E ere, ua na ô Iesu e: “E ore te taata e ora i te maa anaˈe ra, i te mau mea atoa râ i haapaohia e te Atua.” (Mataio 4:4) A tapao na e ua parau Iesu e o te Atua te tumu o “te mau mea atoa” faufaa roa no to tatou ora. Te tahi noa mau uiraa ta te Atua e nehenehe e tauturu ia tatou ia pahono. Mea tano iho â taua haroaroaraa ra i teie mahana, ua rau hoi te manaˈo no nia i te tumu o te oraraa e te ravea e oaoa ˈi te taata. I roto i te mau fare hooraa buka, ua anai noa te mau buka o te tǎpǔ ra i te ea, te faufaa, e te oaoa i te feia taio. Ua tamauhia te tahi mau afata poroi no nia iho â râ i te oaoa i roto i te Internet.

E pinepine, mea hape te manaˈo taata i roto i teie mau tuhaa. E nehenehe te reira e faahotu i te tahi mau hinaaro miimii aore ra te teoteo o te taata. Ua niuhia te reira i nia i te ite e te paari taotiahia, e mea huru pinepine, i nia i te mau manaˈo hape. Ei hiˈoraa, te niu noa ˈtura te feia papai i te mau buka haamaramaramaraa i to ratou mau manaˈo i nia i te haapiiraa o te “ihi feruriraa i taaihia i te tauiuiraa o te mau mea ora,” o te na ô ra e ua aˈa roa te mau manaˈo o te aau o te taata i roto i to tatou tupuna i parauhia e e animara. Te parau mau, oia ïa e faufaa ore te mau tutavaraa atoa ia itea mai te oaoa tei niuhia i nia i te hoê haapiiraa aita e tâuˈa ra i te ohipa a to tatou Atua Poiete e i te pae hopea, e tupu mai te inoino. Ua na ô te hoê peropheta no tahito ra e: “Ua haama te feia paari . . . Inaha, ua faarue ratou i te parau a Iehova, e te paari ra, eaha to roto ia ratou?”—Ieremia 8:9.

Ua ite te Atua ra o Iehova i to tatou hamaniraa e eaha te mea e faaoaoa mau ia tatou. Ua ite oia no te aha oia i tuu ai i te taata i nia i te fenua e eaha te tiai maira ia ratou, e ua faaite mai oia i te reira ia tatou i roto i te Bibilia. E haaputapû te mau mea ta ˈna e faaite ra i roto i taua buka faauruahia ra i te feia aau farii e e faatupu i te oaoa. (Luka 10:21; Ioane 8:32) Tera tei tupu i nia e piti pǐpǐ a Iesu. Ua toaruaru raua i muri aˈe i to ˈna poheraa. I to raua râ faarooraa ia Iesu iho i faatiahia i te parauraa no nia i ta ˈna ohipa i roto i te opuaraa a te Atua oia e faaora i te huitaata, ua na ô aˈera raua e: “E ere, e hoa, i anaanatae to tâua aau ia ˈna i paraparau mai ia tâua i te aratia ra, a faaite mai ai ia tâua i te auraa i te mau parau i papaihia ra.”—Luka 24:32.

E rahi taua oaoa ra ia vaiiho tatou e na te parau mau bibilia e aratai i to tatou oraraa. No reira e nehenehe ai e faaau i te oaoa i te hoê anuanua. E hiti mai te anuanua ia maitai te mahana, e anaana ˈtu â râ—e tataipiti atoa—ia maitai roa te mahana. E rave mai tatou i teie nei i te tahi mau hiˈoraa nafea te faaohiparaa i te mau haapiiraa bibilia e faarahi atu ai i te oaoa.

Ia vai haehaa noa to outou oraraa

Na mua, a hiˈo i te aˈoraa a Iesu no nia i te faufaa. I muri aˈe i to ˈna aˈoraa eiaha e faariro i te titauraa i te faufaa ei ohipa matamua i roto i te oraraa, ua faahiti oia i te tahi mau parau matau-ore-hia. Teie ta ˈna i parau: “Te maitai ra to mata, e maramarama ïa to tino atoa.” (Mataio 6:19-22) Te auraa mau, ia tapi tatou ma te hinaaro rahi i te faufaa, te mana, aore ra te tahi atu â mau tapao atoa ta te taata i haamau no ratou iho, e ere tatou i te mau mea faufaa aˈe. No te mea, mai ta Iesu i parau i te tahi atu taime, “rahi noa iho hoi ta te taata nei taoˈa, e ere hoi tei taua taoˈa na ˈna ra to ˈna ora.” (Luka 12:15) Ia haapao na mua tatou i te mau mea faufaa mau, mai to tatou taairaa e te Atua, te mau tapitapi utuafare, e te tahi atu â mau mea mai te reira, e “maitai,” e maramarama maitai ïa to tatou “mata.”

A tapao na e aita Iesu e turu ra i te peu haapaeraa hua. Inaha hoi, e ere Iesu iho i te hoê taata haapae hua ia ˈna iho. (Mataio 11:19; Ioane 2:1-11) E ere, ua haapii oia e eita te oraraa o te feia o te hiˈo i te oraraa mai te hoê noa ravea e haaputu i te faufaa, e manuïa.

No nia i te tahi mau taata tei moni-oioi-roa-hia, ua parau te hoê taote no te feruriraa i San Francisco, i U.S.A., e no ratou o te moni “te aˈa o te hepohepo e te huanane.” E “hoo mai” teie mau taata, ta ˈna ïa i parau â, “e piti aore ra e toru fare, te tahi pereoo, e haamâuˈa i te moni ia noaa mai te tahi mau mea. E ia ore te reira e noaa mai [oia hoi, e faaoaoa ia ratou], e hepohepo ratou, e erehia e eita e taa faahou e nafea ratou i to ratou oraraa.” Area râ, mea papu aˈe e e itea mai i te feia e faaohipa ra i te aˈoraa a Iesu e ora i te hoê oraraa haehaa aˈe i te pae materia e e faanaho i te taime no te mau mea pae varua, i te oaoa mau.

Ua tauturu o Tom, e taata hamani fare e faaea ra i Hawaii, i te paturaa i te tahi mau vahi haamoriraa i te mau motu no Patitifa, e ere te taata i te mea navai i te pae materia i reira. Ua itea mai ia Tom te tahi mea no nia i teie mau taata riirii. Ua na ô oia e: “Mea oaoa mau to ˈu mau taeae e mau tuahine Kerisetiano i teie mau motu. Ua tauturu mai ratou ia taa ˈtu â ia ˈu e e ere te moni e te mau taoˈa te ravea e itea mai ai te oaoa.” Ua mataitai atoa oia i te mau rima tauturu i haa e o ˈna i te mau motu e ua ite oia e mea oaoa ratou. “E nehenehe hoi e noaa rahi mai ta ratou moni,” ta Tom ïa i parau. “Ua maiti râ ratou e tuu noa i te mau mea pae varua i te parahiraa matamua e e ora i te hoê oraraa haehaa.” No to ˈna putapûraa i teie mau hiˈoraa, ua faahaehaa oia i to ˈna iho oraraa ia nehenehe oia e horoa rahi atu â i te taime i to ˈna utuafare e i te mau tapao pae varua—aita roa ˈtu oia i tatarahapa i teie taahiraa avae.

Te oaoa e te faatura ia tatou iho

Ia itea mai te oaoa, mea faufaa roa te hoê manaˈo tura aore ra faatura ia tatou iho. No te huru tia ore o te taata e te mau paruparu e tupu mai, e manaˈo tano ore to te tahi ia ratou iho, e no te rahiraa, mai te tamarii-rii-raa mai â taua mau manaˈo hohonu ra. E ere i te mea ohie ia tinai i te mau manaˈo hohonu tei aˈa maitai, e manuïa râ. Te ravea, o te faaohiparaa ïa i te Parau a te Atua.

Te faataa ra te Bibilia eaha te manaˈo o te Atua Poiete ia tatou. E ere anei to ˈna manaˈo te mea faufaa aˈe i to te tahi taata—i to tatou atoa? O te Atua iho te aroha, aita to ˈna e manaˈo oti noa aore ra e manaˈo ino ia tatou. E hiˈo oia i to tatou huru mau e i te huru taata e nehenehe tatou e riro mai. (Samuela 1, 16:7; Ioane 1, 4:8) Oia mau, mea faufaa, oia mea au na ˈna te feia e hinaaro ra e faaoaoa ia ˈna, noa ˈtu to ratou huru tia ore.—Daniela 9:23; Hagai 2:7.

Parau mau, te ite ra te Atua i to tatou mau paruparu e te mau huru hara atoa ta tatou e rave ra. I to ˈna manaˈo, e tutava tatou i te rave i te mea tia, e e turu mai oia ia na reira tatou. (Luka 13:24) Te na ô ra râ te Bibilia e: “Mai te aroha o te metua i ta ˈna ra mau tamarii, o to Iehova ïa aroha i te feia i mǎtaˈu ia ˈna ra.” Te na ô atoa ra te Bibilia e: “Ahiri oe, e Iehova, e tapao na i te mau hara nei, o vai, e Iehova, te taata e mau? Tei ia oe râ te faaore i te hara, ia mǎtaˈuhia hoi oe ra.”—Salamo 103:13; 130:3, 4.

No reira, a haapii i te hiˈo ia outou ma te manaˈo o te Atua. E nehenehe te iteraa e mea au na ˈna te feia e here ia ˈna e e tiaturi oia ia ratou—noa ˈtu â mea faufaa ore ratou i to ratou manaˈo—e faarahi i te oaoa o te hoê taata.—Ioane 1, 3:19, 20.

Te tiaturiraa—Mea faufaa roa e itea mai ai te oaoa

Ia au i te hoê manaˈo apî matauhia i parauhia e ihi feruriraa papu maitai, e nehenehe te aau tae i faahotuhia e te hoê huru feruriraa maitai e te tiatonuraa i to tatou mau vahi puai, e faatupu i te oaoa. Mea iti o te patoi e e faaoaoa atoa te aau tae i te oraraa e i te tau no a muri aˈe, ia tatou. Mea titauhia râ ia niuhia taua aau tae ra i nia i te mau mea mau, eiaha noa i nia i te moemoeâ. Hau atu â, noa ˈtu eaha te rahi o te aau tae aore ra te manaˈo maitai, eita te tamaˈi, te poia, te maˈi, te haaviiviiraa, te matahiti rahi, aore ra te pohe—o te faaere nei i te taata e rave rahi roa i te oaoa—e ore. E tuhaa râ ta te aau tae.

Mea anaanatae ia parau e aita te Bibilia e faaohipa ra i te taˈo ra aau tae; maoti râ te hoê taˈo puai atu â—te tiaturiraa. Te faataa ra te Vine’s Complete Expository Dictionary i te “tiaturiraa” mai tei faaohipahia i roto i te Bibilia mai “te tiairaa ma te tiaturi e te au maitai, . . . te manaˈo-aˈena-raa i te maitai ma te oaoa.” Ia au i te Bibilia, e hau atu â te tiaturiraa i te hoê manaˈo tae i te hoê tupuraa. E taai-atoa-hia te reira i te mea ta tatou e tiaturi ra. (Ephesia 4:4; Petero 1, 1:3) Te tiaturiraa Kerisetiano, ei hiˈoraa, oia ïa e fatata te mau mea au ore i faataahia i roto i te paratarafa na mua ˈtu i te mou. (Salamo 37:9-11, 29) E ere râ te reira noa.

Te tiai ra te mau Kerisetiano i te taime e fanaˈo ai te feia haapao maitai i te oraraa tia roa i nia i te hoê fenua paradaiso. (Luka 23:42, 43) Ma te faataa ˈtu â i taua tiaturiraa ra, te na ô ra te Apokalupo 21:3, 4 e: “Inaha tei ǒ te taata ra te sekene o te Atua, e e parahi oia i roto ia ratou ra, e ei taata ratou no ˈna . . . E na te Atua e horoi i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra.”

E tano roa ia oaoa te feia atoa e tiai ra i taua huru oraraa no a muri aˈe ra, noa ˈtu â e ere te mau tupuraa i te mea maitai roa i teie nei. (Iakobo 1:12) No te aha ïa e ore ai e faahohonu i te Bibilia e e imi no te aha outou e nehenehe ai e tiaturi atu. A haapapu i to outou tiaturiraa na roto i te raveraa i te taime i te mau mahana atoa no te taio i te Bibilia. Ia na reira outou, e maitaihia outou i te pae varua, e tauturuhia ia haapae i te mau mea o te faaere i te taata i te oaoa, e e patuhia to outou manaˈo mauruuru. Oia, o te raveraa i te hinaaro o te Atua te ravea faufaa roa ˈˈe e itea mai ai te oaoa mau. (Koheleta 12:13) E oraraa oaoa te hoê oraraa niuhia i nia i te auraroraa i te mau faaueraa tumu bibilia, ua na ô hoi Iesu e: “O tei faaroo â e ua haapao i te parau a te Atua, o ratou tei maitai.”—Luka 11:28.

[Nota i raro i te api]

^ Eita e titauhia ia tiaturi te hoê Bouddhiste i te Atua.

[Hohoˈa i te api 5]

Eita e noaa mai te oaoa na roto i te haaputuraa i te faufaa, te faataa-ê-raa ia tatou, aore ra te tiaturiraa i te ite taotiahia o te taata

[Hohoˈa i te api 6]

E oraraa oaoa te hoê oraraa niuhia i nia i te auraroraa i te Parau a te Atua

[Hohoˈa i te api 7]

E faaoaoa te tiaturiraa Kerisetiano i te hoê taata