Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te mau Metua o te Ekalesia—Te turu ra anei i te parau mau bibilia?

Te mau Metua o te Ekalesia—Te turu ra anei i te parau mau bibilia?

Te mau Metua o te Ekalesia—Te turu ra anei i te parau mau bibilia?

Ia parau outou e e Kerisetiano outou aore ra eita, eita e ore e ua mana ratou i nia i to outou manaˈo i te Atua o te Bibilia, ia Iesu, e i te Kerisetianoraa. Ua mairihia te hoê o ratou o Vaha auro; te tahi atu, o Grand. Ua faataahia ratou paatoa mai “te hiˈoraa hau ê o te oraraa o te Mesia.” O vai ratou? O te feia manaˈo, papai, maimi i te pae faaroo, e philosopho faaroo ïa no tahito ra, o tei ohipa i nia e rave rahi manaˈo “Kerisetiano” no teie mahana—o te mau Metua ïa o te Ekalesia.

“TE Bibilia, e ere ïa o te taatoaraa o te Parau a te Atua,” ta te orometua haapii Orthodoxe Heleni i te mau faahohonuraa faaroo ra o Demetrios J. Constantelos ïa e parau ra. “Eita e nehenehe e tuu i te Varua Moˈa o te faaite mai i te parau a te Atua, i roto i te mau api o te hoê buka.” Te vai ra anei te tahi atu â tumu tiaturihia o te faaiteraa a te Atua? Te na ô ra o Constantelos i roto i ta ˈna buka Understanding the Greek Orthodox Church e: “[E] hiˈohia te Tutuu Moˈa e te mau Papai Moˈa ei toopiti tuhaa o te faaiteraa a te Atua.”

Te mau haapiiraa e te mau papai a te mau Metua o te Ekalesia, tera atoa te niu o taua “Tutuu Moˈa” ra. E mau taata maimi tuiroo ratou i te pae faaroo e e mau philosopho “Kerisetiano” i ora na i rotopu i te mau senekele 2 e te 5 T.T. Eaha te faito o to ratou mana i nia i te manaˈo “Kerisetiano” no teie tau? Ua pee anei ratou i te Bibilia i roto i ta ratou haapiiraa? Eaha hoi te niu papu o te parau mau Kerisetiano no te hoê pǐpǐ a Iesu Mesia?

Te tupuraa i te pae tuatapaparaa

I ropu i te senekele 2 T.T., te paruru ra te feia e parau ra e e Kerisetiano ratou i to ratou faaroo i mua i te feia hamani ino e te mau hairesi no Roma. E tau atoa râ tera ua rahi roa te mau manaˈo i te pae faaroo. E ere noa te mau peapea i te pae o te maramaramaraa tei tupu no te mau aimârôraa faaroo no nia i te “atuaraa” o Iesu e te huru o te varua moˈa e ta ˈna mau haaraa. Ua parare roa te mau peapea rahi e te mau amahamaharaa afaro ore no nia i te haapiiraa “Kerisetiano” i roto i te mau ao poritita e taˈere, a faatupu ai i te tahi taime i te faahuehueraa, te orureraa hau, te aroraa tivira, e te tamaˈi atoa. Teie ta te taata tuatapapa ra o Paul Johnson i papai: “Ua haamata te Kerisetianoraa [taiva] i roto i te huananeraa, te mârôraa e te amahamaharaa e ua aano atu i roto i teie huru tupuraa. . . . I te mau senekele matamua e te piti i muri aˈe i te Mesia, i te Mediteranea no Ropu e Hitia o te râ, ua ruperupe noa te mau manaˈo faaroo e rave rahi roa o te aro ra ia parare te reira. . . . No reira, mai te haamataraa mai, mea rahi te huru Kerisetianoraa aita rea e tuearaa.”

I taua tau ra, ua haamata te mau taata papai e te mau taata manava tei manaˈo e mea titauhia ia tatara i te auraa o te mau haapiiraa “Kerisetiano” ma te faaohipa i te mau parau philosophia, i te rahi mai. No te haapapu i te manaˈo o te mau etene ite tei farii apî i te “Kerisetianoraa,” ua faaohipa rahi taua feia papai faaroo ra i te mau papai Heleni e te ati Iuda matamua. Mai ia Justin mai (area 100-165 T.T.), o tei papai na roto i te reo Heleni, ua riro te feia e parau ra e e Kerisetiano ratou ei mea aravihi roa i te faaau i nia i te tufaa philosophia o te taˈere Heleni.

E faahopearaa faahiahia ta teie peu i horoa mai i nia i te mau papai a Origène (area 185-254 T.T.), te hoê taata papai Heleni no Alesanederia. O te buka On First Principles a Origène te tutavaraa matamua i rave-maite-hia no te faataa i te mau haapiiraa rahi a te maimiraa i te pae faaroo a te haapaoraa “Kerisetiano” na roto i te mau parau philosophia Heleni. O te Apooraa no Nicée (325 T.T.), ma ta ˈna tamataraa i te faataa e i te haapapu i te “atuaraa” o te Mesia, te tapao taa ê o tei faaitoito faahou i te tatararaa i te auraa o te haapiiraa “Kerisetiano.” Na taua apooraa ra i tapao i te haamataraa o te hoê tau i reira to te mau apooraa ekalesia rahi imiraa i te faataa maitai roa ˈtu â i te haapiiraa.

Mau taata papai e mau taata orero

Ua apiti atu o Eusèbe no Kaisarea, tei papai i te tau o te Apooraa matamua no Nicée, i te emepera Constantin. Hau rii noa i te 100 matahiti i te maoro i muri aˈe i te Apooraa no Nicée, ua tupu te hoê mârôraa roa e te uˈana i rotopu i te feia maimi i te pae faaroo, mea rahi hoi o te papai na roto i te reo Heleni, no nia i te Toru Tahi, te haapiiraa taa ê a te Amuiraa faaroo Kerisetiano. Te aratai i rotopu ia ratou, o Athanase ïa, te epikopo tiaturi rahi ia ˈna no Alesanederia, e e toru aratai ekalesia no Kapadokia, i Asia Iti—o Basile le Grand, to ˈna taeae o Grégoire no Nysse, e to raua hoa o Grégoire no Nazianze.

Mea ite roa te feia papai e te feia orero i te paraparau i taua tau ra. E mau taata orero aravihi roa o Grégoire no Nazianze e o Jean Chrysostome (oia hoi o “Vaha auro”) na roto i te reo Heleni e oia atoa o Ambroise no Milan e o Augustin no Hippone na roto i te reo Latino, e mau orometua haapii i te anoite matau e te faatura-roa ˈˈe-hia i to ratou tau. O Augustin te taata papai tei mana rahi roa ˈˈe i taua tau ra. Ua ohipa rahi ta ˈna mau papai i te pae faaroo i nia i te manaˈo “Kerisetiano” no teie tau. Na Jérôme, te aivanaa taa ê roa ˈˈe o taua tau ra, i haapao i te Vulgate Latino, te hoê huriraa o te Bibilia mai te mau reo tumu mai.

Teie râ te mau uiraa faufaa: Ua pee maite anei taua mau Metua o te Ekalesia ra i te Bibilia? I roto i ta ratou haapiiraa, ua haapao maite anei ratou i te mau Papai faauruahia? E aveia papu anei ta ratou mau papai e noaa mai ai te ite mau i te Atua?

Mau haapiiraa anei na te Atua aore ra mau haapiiraa na te taata?

Aita i maoro aˈenei, ua papai o Méthode no Pisidia, arii epikopo Orthodoxe Heleni, i te buka The Hellenic Pedestal of Christianity no te faaite e o te taˈere e te philosophia Heleni te niu o te manaˈo “Kerisetiano” no teie tau. I roto i taua buka ra, te faˈi roa ra oia e: “O te mau mea matamua Heleni te mea faufaa roa ˈˈe no te rahiraa o te mau Metua o te Ekalesia, e ua rave mai ratou i te reira i roto i te mau taoˈa tahito Heleni, tera ïa ta ratou ravea no te maramarama e no te faataa maitai i te mau parau mau Kerisetiano.”

A rave na, ei hiˈoraa, i te manaˈo e e Toru Tahi te Metua, te Tamaiti, e te varua moˈa. Mea rahi mau Metua o te Ekalesia tei riro mai ei feia turu aueue ore i te Toru Tahi i muri aˈe i te Apooraa no Nicée. Mea faufaa roa ta ratou mau papai e mau faaiteiteraa no te faariro i te Toru Tahi ei haapiiraa tumu a te Amuiraa faaroo Kerisetiano. Teie râ, to roto anei te Toru Tahi i te Bibilia? Aita. Nohea mai ïa to te mau Metua o te Ekalesia raveraa mai i te reira? Ia au i te hoê buka (A Dictionary of Religious Knowledge), mea rahi o te parau e te Toru Tahi, “o te hoê ïa tauiraa tei ravehia mai roto mai i te mau haapaoraa etene, e tei faaôhia mai i roto i te faaroo Kerisetiano.” E te haapapu ra The Paganism in Our Christianity e: “No ǒ roa mai te [Toru Tahi] i te etene ra.” *Ioane 3:16; 14:28.

Aore ra a hiˈo na i te haapiiraa e mea pohe ore te nephe, oia hoi e e ora noa te hoê vaehaa o te taata i muri aˈe i te poheraa o te tino. I ǒ nei â, na te mau Metua o te Ekalesia i rave e ia faaôhia teie manaˈo i roto i te hoê haapaoraa tei ore i haapii e e ora ˈtu te nephe ia pohe te taata. Te faaite maitai ra te Bibilia e e nehenehe te nephe e pohe: “[Te nephe] o tei rave i te hara ra, o te pohe ïa.” (Ezekiela 18:4; MN) Eaha te niu o te tiaturiraa o te hoê nephe pohe ore a te mau Metua o te Ekalesia? “Te manaˈo Kerisetiano o te hoê nephe varua tei hamanihia e te Atua e tei tuuhia i roto i te tino i to ˈna poieteraahia ia riro mai te taata ei mea ora taatoa, e hotu ïa o te hoê haereraa i mua roa i roto i te philosophia Kerisetiano. Na roto noa ia Origène i te pae Hitia o te râ e ia Augustin Peata i te pae Tooa o te râ i haapapuhia ˈi e e taoˈa varua te nephe e i hamanihia ˈi te hoê manaˈo philosophia i to ˈna huru mau. . . . No roto mai [te haapiiraa a Augustin] . . . (tae noa ˈtu te tahi mau hape) i te Néoplatonisme,” ta te New Catholic Encyclopedia ïa e parau ra. E te na ô ra te vea Presbyterian Life e: “E manaˈo Heleni te pohe-ore-raa te nephe tei hamanihia i roto i te mau haamoriraa miterio no tahito ra e tei haamaitaihia e te philosopho ra o Platon.” *

Te niu papu o te parau mau Kerisetiano

I muri aˈe i teie faahohonuraa poto o te tuatapaparaa o te mau Metua o te Ekalesia, e nohea mai ta ratou mau haapiiraa, mea tano ia ui e, E tia anei ia niu te hoê Kerisetiano haavare ore i ta ˈna mau tiaturiraa i nia i te mau haapiiraa a te mau Metua o te Ekalesia? E vaiiho tatou e na te Bibilia e pahono mai.

A tahi, ua haapae o Iesu Mesia iho i te faaohipa i te tiaraa faaroo “Metua” i to ˈna parauraa e: “Eiaha roa outou e faametua i te hoê taata o teie nei ao, oia anaˈe ra hoi to outou Metua o te parahi i te raˈi ra.” (Mataio 23:9) E ore e au i te Kerisetiano e i te mau Papai ia faaohipa i te taˈo “Metua” ei iˈoa no te tahi taata faaroo. Ua oti te Parau papaihia a te Atua i te area 98 T.T. ma te mau papai a te aposetolo Ioane. No reira, aita e faufaa ia faariro te mau Kerisetiano mau i te tahi taata ei tumu o te faaiteraa faauruahia. Te haapao maitai ra ratou eiaha ‘e faaore i te parau a te Atua’ i ta te taata tutuu. Mea pohe i te pae varua ia mono te tutuu a te taata i te Parau a te Atua. Ua faaara Iesu e: “Ia aratai te matapo i te matapo ra, e hiˈa apipiti ïa i roto i te pouohu.”—Mataio 15:6, 14.

Mea faufaa anei no te hoê Kerisetiano te tahi faaiteraa taa ê atu i te parau a te Atua e vai ra i roto i te Bibilia? E ere. Te faaara maira te buka Apokalupo no nia i te taatiraa i te tahi mea i te parau faauruahia: “Ia taati noa mai te tahi taata i te tahi parau ê i teie nei mau parau, na te Atua e taati mai ia ˈna i te mau pohe i papaihia i roto i teie nei buka.”—Apokalupo 22:18.

To roto te parau mau Kerisetiano i te Parau papaihia a te Atua, te Bibilia. (Ioane 17:17; Timoteo 2, 3:16; Ioane 2, 1-4) E ere tei te philosophia a te ao e maramarama maitai ai ia tatou te reira. No nia i te mau taata o tei tamata i te faaohipa i te paari o te taata no te faataa i te faaiteraa a te Atua, e tano ia faahiti faahou i te mau uiraa a te aposetolo Paulo: “Teihea te taata paari? teihea te papai parau? teihea te taata mârô i te parau o teie nei ao? e ere anei ua faariro te Atua i te paari o teie nei ao ei maamaa?”—Korinetia 1, 1:20.

Hau atu â, e ‘pou e e tumu o te parau mau’ te amuiraa Kerisetiano mau. (Timoteo 1, 3:15) Na to ˈna mau tiaau e paruru ra i te viivii-ore-raa o ta ratou haapiiraa i roto i te amuiraa, ma te arai eiaha te tahi haapiiraa viivii ia ô mai. (Timoteo 2, 2:15-18, 25) Te paruru ra ratou i te amuiraa i mua i ‘te peropheta haavare, te orometua haavare, e te hairesi.’ (Petero 2, 2:1) I muri aˈe i te poheraa o te mau aposetolo, ua vaiiho te mau Metua o te Ekalesia e ia aˈa “te mau varua haavare, e te parau o te mau demoni ra” i roto i te amuiraa Kerisetiano.—Timoteo 1, 4:1.

Te ite-maitai-hia ra te mau faahopearaa o teie taivaraa i roto i te Amuiraa faaroo Kerisetiano i teie mahana. Mea ê roa ta ˈna mau tiaturiraa e mau peu i te parau mau o te Bibilia.

[Nota i raro i te api]

^ Te vai ra te hoê faahohonuraa o te haapiiraa o te Toru Tahi i roto i te buka rairai E tia anei ia tiaturi i te Toru Tahi?, neneihia e te mau Ite no Iehova.

^ Te vai ra te hoê faahohonuraa o te haapiiraa bibilia no nia i te nephe i te mau api 248-252 e te mau api 310-316 o te Haaferuriraa i nia i te mau Papai, neneihia e te mau Ite no Iehova.

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 18]

MAU METUA NO KAPADOKIA

“Mea faatura taa ê . . . te Ekalesia Orthodoxe i te feia papai no te senekele 4, e te feia iho â râ tei parauhia ‘na tootoru Taata toroa teitei,’ o Grégoire no Nazianze, o Basile le Grand, e o Jean Chrysostome,” tera ïa ta te taata papai e monahi o Kallistos e parau ra. Ua niu anei teie mau Metua o te Ekalesia i ta ratou mau haapiiraa i nia i te mau Papai faauruahia? Teie ta te buka ra The Fathers of the Greek Church e parau ra no nia ia Basile le Grand: “Te faaite ra ta ˈna mau papai e ua faaau maoro atu oia ia Platon, ia Homère, e i te feia tuatapapa e te feia orero, e eita e ore e ua ohipa roa ratou i nia i ta ˈna huru papairaa. . . . Ua vai ‘Heleni’ noa o Basile.” E parau mau atoa no Grégoire no Nazianze. “I to ˈna manaˈo, e ite-maitai-aˈe-hia te upootiaraa e te hau-ê-raa o te Ekalesia ia farii roa oia i te mau tutuu o te taˈere tahito.”

Teie ta te orometua haapii o Panagiotis K. Christou e papai ra no nia ia ratou e toru atoa ra: “I te tahi taime, e faaara ratou no nia i ‘te philosophia e te haavare faufaa ore’—no te pee i te faaueraa o te Faufaa Apî—i te hoê â atoa râ taime, e haapii ratou ma te aau tae i te philosophia e te mau haerea e au i te reira e e faaitoito atoa ratou ia vetahi ê e faahohonu atu.” Papu maitai, te manaˈo ra taua mau orometua o te ekalesia ra e eita e navai te Bibilia no te turu i to ratou mau manaˈo. E nehenehe anei e parau e na roto i to ratou imiraa i te tahi atu mau niu aratai, mea ê ïa ta ratou mau haapiiraa i to te Bibilia? Ua faaara te aposetolo Paulo i te mau Kerisetiano Hebera e: “Eiaha outou ia turori noa ˈtu i te parau rii ěê au ore ra.”—Hebera 13:9.

[Faaiteraa i te tumu]

© Archivo Iconografico, S.A./CORBIS

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 20]

CYRILLE NO ALESANEDERIA—TE HOÊ METUA MÂRÔHIA O TE EKALESIA

O Cyrille no Alesanederia (area 375-444 T.T.) te hoê o te mau taata i mârô-roa ˈˈe-hia i roto i te mau Metua o te Ekalesia. Te faataa ra te taata tuatapapa a te Ekalesia ra o Hans von Campenhausen ia ˈna mai te hoê “taata manaˈo etaeta, te haavî, e te patatoa, ua teoteo roa oia i te rahi o to ˈna nominoraa e te tura o to ˈna toroa,” te na ô atoa ra oia e “aita ˈtu mea tia no ˈna maoti râ te mea faufaa no ˈna no te turu i to ˈna mana . . . Aita roa ˈtu oia i ahoaho noa ˈˈe i te huru haavî e te miimii o ta ˈna mau raveraa.” A riro ai oia ei epikopo no Alesanederia, ua faaohipa Cyrille i te petaraa, te pari haavare, e te parau faaino ia vaiihohia te epikopo no Constantinople. Te manaˈohia ra e o o ˈna te tumu o te haapoheraa aroha ore i te matahiti 415 T.T. o te hoê philosopho matauhia o Hypatie te iˈoa. Teie ta Campenhausen e parau ra no nia i te mau papai faaroo a Cyrille: “Ua faaô mai oia i te peu e faataa i te mau tumu parau o te tiaturiraa eiaha maoti noa te Bibilia, maoti râ te mau faahororaa e tano e te mau pueraa faahororaa a te feia aravihi i fariihia.”

[Hohoˈa i te api 19]

Jérôme

[Faaiteraa i te tumu]

Garo Nalbandian