Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Mau uiraa a te feia taio

Mau uiraa a te feia taio

Mau uiraa a te feia taio

No te aha te Traduction du monde nouveau e parau ai e “te mau raˈi apî [otini] e te hoê fenua apî” i roto i te Petero 2, 3:13, area te Apokalupo 21:1, te tohu ra ïa i “te hoê raˈi apî [otahi] e te hoê fenua apî”?

E parau iti tarame noa teie no nia i te mau reo tumu. E ere iho â ïa te auraa e te vai ra te hoê faataaraa taa ê o te taui i te auraa.

E hiˈo na mua tatou i te mau Papai Hebera. I roto i te papai tumu, e parau otini noa te taˈo Hebera sha·maʹyim, tei hurihia ei “(te mau) raˈi.” E au ra e te faaite ra to ˈna otiniraa eiaha i te hoê huru otini o te hau-ê-raa, i te manaˈo râ o te hoê huru otini “o te faaaanoraa i te hoê vahi taa ê,” aore ra te manaˈo o “te hoê taatoaraa o te mau tuhaa taa ê e rave rau eita e pau ia taio.” Te taa ra ia tatou te reira ia hiˈo tatou i te aanoraa o te mau raˈi materia mea atea hoi i te fenua i roto i te mau aveia atoa e e mau miria fetia to roto. Ia tuuhia te faataa iˈoa papu i mua i te taˈo sha·maʹyim (i te auraa mau, “te mau raˈi”), e huri iho â ïa te Traduction du monde nouveau i te reira ei “te mau raˈi,” mai i roto i te Isaia 66:22. Aita anaˈe e faataa iˈoa papu i mua i te taˈo sha·maʹyim, e nehenehe ïa te reira e hurihia na roto i te otahi (“raˈi,” mai i roto i te Genese 1:8; 14:19, 22; Salamo 69:34) aore ra te otini (“te mau raˈi,” mai i roto i te Genese 49:25; Mau tavana 5:4; Ioba 9:8; Isaia 65:17).

I roto i te Isaia 65:17 e te 66:22 atoa, e huru otini to te taˈo Hebera no te mau raˈi, e te huriraa tano i maitihia teie ïa, “te mau raˈi apî e te hoê [aore ra, te] fenua apî.”

Te auraa o te taˈo Heleni ou·ra·nosʹ, oia ïa “raˈi,” e te auraa o te otini ou·ra·noiʹ, oia ïa “te mau raˈi.” Mea anaanatae ia tapao e ua faaohipa te feia o tei huri i te Septante Heleni i te huru otahi i roto i te Isaia 65:17 e te 66:22 atoa.

Eaha ïa i teie nei no na faahitiraa e piti i te pereota ra “raˈi [aore ra te mau raˈi] apî e te hoê fenua apî” i roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano?

I roto i te Petero 2, 3:13, ua rave te aposetolo i te otini no te taˈo Heleni. Hou rii noa i te reira (mau irava 7, 10, 12), ua faahiti oia i teie “mau raˈi” iino nei na roto i te huru otini. Ua tano iho â ïa oia i te faaohipa i te otini i roto i te irava 13. Hau atu â, e au ra e te faahiti ra oia i te irava tumu o te Isaia 65:17, e huru otini hoi to te taˈo Hebera, mai i roto noa i te Petero 2, 2:22, ua faahiti oia i te irava Hebera o te Maseli 26:11. No reira, ua faaite atea Petero i “te mau raˈi apî [otini] e te hoê fenua apî ta tatou e tiai nei ia au i ta ˈna parau tǎpǔ.”

Te taa-ê-raa iti i roto i te Apokalupo 21:1, oia ïa ua rave te aposetolo Ioane i te huriraa a te Septante i te Isaia 65:17, o tei faaohipa hoi i te taˈo Heleni no te “raˈi” na roto i te huru otahi, mai ta tatou i parau aˈena. Teie ïa ta Ioane i papai: “E ite atura vau i te hoê raˈi apî [otahi] e te hoê fenua apî; ua mou hoi tei mutaa iho raˈi, e tei mutaa ihora fenua.”

E parau iti tarame noa teie no nia i te huriraa. Mea maitai aˈe e parau faahou e aita e auraa taa ê ia taio aore ra ia parau tatou e “te mau raˈi apî” aore ra “raˈi apî.” Hoê â auraa ia faaohipahia na parau e piti.

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 31]

Mau fetia: Frank Zullo