Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Ta oe moni aore ra to oe ora?

Ta oe moni aore ra to oe ora?

Ta oe moni aore ra to oe ora?

Ua faarooroo paha outou no nia i te tahi mau taata eiâ o tei faatano i te pupuhi i nia i te hoê taata ma te parau atu e: “Ta oe moni aore ra to oe ora!” I teie mahana, te itehia ra teie parau matau-maitai-hia i roto i te hoê fifi i te rahi ta tatou paatoa e faaruru ra—te feia iho â râ i roto ia tatou o te ora ra i te mau fenua fanaˈo aˈe. I teie râ taime, e ere o te eiâ teie e parau onoono ra i te reira. O te haafaufaa-rahi-raa râ te huitaata i te moni e te manuïaraa materia.

NO TAUA haafaufaaraa ra, ua hiti mai te tahi mau uiraa e mau tapitapiraa apî. Eaha te pau ia tapihia te moni e te mau mea materia? E nehenehe anei tatou e oaoa mai te peu e mea iti ta tatou mau mea materia? Te haapae mau ra anei te taata i “te ora mau” no te nounou taoˈa? O te moni anei te ravea e fanaˈo ai tatou i te hoê oraraa oaoa?

Popore moni

I roto i te mau hinaaro e te mau huru uˈana o te aau o te taata—mea tano aore ra eita—o te nounou moni te imi i te na nia ˈˈe. Taa ê atu i te hinaaro e taati e e tamaa, e nehenehe te popore moni e tupu tamau aita e hopearaa. Eita teie hinaaro e mâha ia ruau te taata. I roto i te mau tupuraa e rave rahi, e nehenehe mau â te matahiti rahi e faarahi i to te hoê taata anaanatae i te moni aore ra to ˈna tapitapi no te reira e eaha ta te moni e nehenehe e hoo mai.

E au ra e te rahi noa ˈtura te nounou. Teie ta te hoê tane hauti teata matamua i roto i te hoê hohoˈa matauhia i parau: “Te manuïa ra te nounou. Mea maitai te nounou.” Noa ˈtu e mea rahi o tei parau e e Ui o te nounou te mau matahiti 1980, te faaite ra te mau mea i tupu na mua ˈtu e i muri aˈe i taua tau ra e ua taui rii to te taata huru i mua i te moni i te roaraa o te mau matahiti.

Te mea apî paha, oia ïa mea rahi roa taata o te ite nei i te mau ravea no te haamâha oioi i te hinaaro i te mau taoˈa materia rahi atu â. E au ra e i te rahiraa o te taime, te horoa ra te rahiraa o te taata na te ao nei i to ratou puai no te hamani e no te titau e rave rahi noa ˈtu â mau mea. E parau atoa paha outou e i roto i te oraraa no teie tau, ua riro mai te fanaˈoraa i te mau mea materia e te haamâuˈaraa i te moni ei tutavaraa uˈana, e pinepine mea hamani-roa ˈˈe-hia.

Tera râ, mea oaoa aˈe anei te taata i te pae hopea? No te pahono i taua uiraa ra, teie ta te arii paari e te taoˈa rahi roa o Solomona i papai a 3 000 matahiti aˈenei: “O tei nounou i te ario ra, e ore ïa e mauruuru i te ario; e tei nounou i te taoˈa ra, e ore ïa e mauruuru i te taoˈa e ia rahi noa ˈtu. E mea faufaa ore atoa te reira.” (Koheleta 5:10) Te horoa maira te ihi totiare no to tatou tau i te hoê â mau haapiiraa anaanatae.

Te moni e te oaoa

Hoê o te mau itearaa maere roa ˈˈe no nia i te haerea o te taata, oia ïa aita iho â te haaputuraa i te moni e te mau mea materia e faarahi ra i te mauruuru e te oaoa. Ua ite te feia maimi e rave rahi e ia naeahia i te hoê taata te tahi faito taoˈa rahi, tei te rahiraa ïa o ta ˈna mau mea materia e ite ai oia i te mauruuru e te oaoa.

No reira, te turai ra te tapiraa mâha ore i te mau mea materia e i te moni i te taata e rave rahi ia ui e, ‘E au ra e te oaoa ra tatou i te mau mea apî ta tatou e hoo mai; teie râ, ia oti te mau mea atoa i te hiˈopoahia, no te aha teie mau navenave e ore ai e faarahi atu â i te mauruuru?’

I roto i ta ˈna buka Happy People, te na ô ra te taata papai ra o Jonathan Freedman e: “I te noaaraa mai iho â te tahi aˈe moni ohipa, e ere te rahiraa o ta outou moni i te mea faufaa no te hopoi mai i te oaoa. I nia ˈˈe i te taotiaraa o te veve, mea iti roa te taairaa i rotopu i te moni ohipa e te oaoa.” Mea rahi te taata o te ite ra e o te mau maitai pae varua, te mau tapiraa faufaa i roto i te oraraa, e te mau maitai morare te faaoaoa mau â i te hoê taata. Mea faufaa atoa te mau taairaa maitatai e vetahi ê e te oraraa ma te ore e aro aore ra ma te ore e haafifihia, aita anaˈe, eita ïa tatou e fanaˈo i ta tatou mau mea.

Mea rahi o te ite ra e te tumu mau o te rahiraa o te mau fifi totiare nei, o te hinaaro ïa e tamata i te faaohipa i te ruperuperaa materia no te faatitiaifaro i te mau peapea o roto mai. Te faahiti ra te tahi mau taata tatara parau totiare i te hoê huru rumaruma o te manaˈo e te mauruuru ore rahi. Te ite atoa ra ratou i te hinaaro rahi o te taata i te tahi mau fenua fanaˈo aˈe e haere e hiˈo i te taote aore ra e imi i te auraa o te oraraa e te hau o te feruriraa i pihai i te mau gourous, te mau pǔpǔ faaroo iti, e te mau pǔpǔ e parau ra e rapaau ratou i te taata. Te haapapu ra te reira e eita te mau taoˈa materia e horoa mai i te auraa mau o te oraraa.

Te mana e te mana ore o te moni

Parau mau, e mana to te moni. E nehenehe ta te reira e hoo mai i te fare, te ahu, e te tauihaa fare nehenehe roa. E nehenehe atoa oia e hoo mai i te arueraa, te auraroraa, aore ra te faatietieraa, e e horoa atoa mai i te tahi mau hoa tau poto tei ineine noa i te tauturu. Tera noa râ ta te mana o te moni e nehenehe e rave. Eita e noaa mai i te moni te mau mea ta tatou e hinaaro roa ˈˈe, oia te here o te hoê hoa mau, te hau o te feruriraa, te tahi aˈe tamahanahanaraa haavare ore ia fatata tatou i te pohe. E no te feia e poihere ra i to ratou taairaa e to ratou Atua Poiete, eita ta te moni e nehenehe e hoo mai i te farii maitai a te Atua.

Ua farii te arii Solomona, o tei fanaˈo i te mau mea au maitai atoa ta te moni e nehenehe e hoo mai i to ˈna ra tau, e eita iho â te tiaturi i te mau taoˈa materia e hopoi mai i te oaoa mure ore. (Koheleta 5:12-15) E nehenehe te moni e pau ia topatari te fare moni aore ra ia maraa te hoo. E nehenehe te taatoaraa o te mau fare e vavahihia e te mau mataˈi rorofai. Eita te mau parururaa, noa ˈtu e e mono ratou i te mau pau materia i nia i te tahi faito, e mono i te mau pau i te pae o te aau. E nehenehe te mau haapueraa taoˈa e te mau parau faaau e faufaa ore taue ia topa taue te ihiihi. E nehenehe e vai mai te hoê ohipa aufau-maitai-hia i teie mahana e ore atu ai ananahi.

Nafea ïa ia vai faito noa to tatou manaˈo no nia i te moni? Eaha te tuhaa a te moni aore ra a te mau taoˈa i roto i to tatou oraraa? A hiˈopoa hohonu atu â i te tumu parau no te ite nafea outou e nehenehe ai e fanaˈo i te hoê mea faufaa roa ˈˈe—“te ora mau.”

[Hohoˈa i te api 4]

Eita te mau taoˈa materia e hopoi mai i te oaoa mure ore