Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Ua tamata mâua ia Iehova

Ua tamata mâua ia Iehova

Aamu

Ua tamata mâua ia Iehova

FAATIAHIA E PAUL SCRIBNER

“Ia ora na, Stackhouse Vahine. Te tapao ra vau i te mau poroi no te mau faraoa monamona no te Pakate teie poipoi, e ua papu ia ˈu e e oaoa oe i te rave hoê na to oe utuafare.” Tei te omuaraa tera o te tau uaaraa tiare 1938, e tei Atco vau, i New Jersey, U.S.A., e paraparau ra i te hoê o te mau aimamau papu roa ˈˈe o ta ˈu tapura hoohooraa na te taiete euraa faraoa General Baking Company. Ua maere roa vau e aita o Stackhouse Vahine i farii i ta ˈu e pûpû atura.

“AITA vau e manaˈo ra e e hinaaro vau,” o ta ˈna ïa i parau mai. “Eita matou e haapao i te Pakate.”

I teie nei, aita vau e ite ra eaha te tia ia manaˈo. Eita e haapao i te Pakate? Parau mau, te ture matamua o te tapihooraa, oia ïa o te aimamau noa te tano. E nafea ïa vau i teie nei? Tamata noa ˈtura vau i te parau e: “Tera râ, mea au roa tera faraoa monamona, e ua ite au e mea au na oe ta matou mau mea e hamani. Aita anei oe e manaˈo ra e e hinaaro to oe utuafare hoê noa ˈtu e eita outou, eh, e haapao i te Pakate?”

“Aita vau e manaˈo ra,” o ta ˈna ïa i parau faahou, “teie râ, te opua ra vau e paraparau atu ia oe no nia i te hoê mea, Scribner Tane, e teie paha te taime maitai no te reira.” Na taua aparauraa ra i taui roa ino i to ˈu oraraa! Ua faataa mai o Stackhouse Vahine, melo o te amuiraa a te mau Ite no Iehova no Berlin, i New Jersey, ihea te oroa Pakate i te haamataraa e ua horoa mai nei e toru buka iti. Teie te mau upoo parau, Safety, Uncovered, e Protection. Ua hoˈi au i te fare e te mau buka iti, ma te anoe e ma te taiâ rii râ. E au ra ia ˈu e ua faaroo aˈena vau i ta Stackhouse Vahine i parau, i to ˈu tamariiraa ra.

Farereiraa i te Feia haapii Bibilia i te matamua ra

Ua fanauhia vau i te 31 no Tenuare 1907, e i te matahiti 1915, i te 8raa o to ˈu matahiti, ua pohe to ˈu papa i te mariri ai taata. Ei faahopearaa, ua haere mâua Mama e faaea i ǒ to ˈna mau metua ra i roto i te hoê fare rahi i Malden, i Massachusetts. Te faaea atoa ra o Benjamin Ransom, to ˈu metua fetii paeau mama, e ta ˈna vahine i reira, i te toru o te tahua. Tei roto o Tonton Ben i te Feia haapii Bibilia Nunaa rau, mai tei matauhia na te mau Ite no Iehova, mai te tau hou a haamata ˈi te senekele 20. Mea here roa na ˈu o Tonton Ben, te manaˈo ra râ te toea o te utuafare o Mama, e mau Méthodistes hoi ratou, e mea ê roa oia. Tau matahiti i muri aˈe, hou ta ˈna vahine i taa ˈi ia ˈna, ua manuïa oia i te hopoi atu ia ˈna i te hoê fare maˈi no te mau maamaa no ta ˈna mau tiaturiraa faaroo! I te mea e ua itea oioi mai i te mau taote o te fare maˈi e aita to te feruriraa o Tonton Ben e fifi, ua tuu ratou ia ˈna ma te tatarahapa.

Ua hopoi Tonton Ben ia ˈu i te tahi mau putuputuraa a te Feia haapii Bibilia Nunaa rau i Boston, i te mau taime iho â râ i haere mai ai te tahi orero ratere aore ra i te mau tupuraa taa ê. I te hoê taime, e ere te orero i te taata ê atu maori râ o Charles Taze Russell, o tei tiaau ra i te ohipa pororaa i taua tau ra. I te hoê taime, te tupuraa taa ê, o te hoê ïa pataraa o te “Photo-Drame de la Création.” Noa ˈtu e tei te matahiti 1915 tera, tae roa mai i teie mahana, te haamanaˈo maitai ra vau i te hohoˈa o Aberahama e hopoi ra ia Isaaka i nia i te mouˈa e pûpû ia ˈna ei tusia. (Genese, pene 22) Te ite noa râ vau ia Aberahama e ia Isaaka e tutava ra i te paiuma i nia i taua aivi ra e te hoê taamu vahie, a tiaturi roa ˈi Aberahama ia Iehova. Noa ˈtu e aita to ˈu e metua tane, ua putapû roa vau i te reira.

I muri aˈe, ua haere Tonton Ben e ta ˈna vahine e faaea i te Maine, ua faaipoipo Mama i te tane apî e ua haere e faaea i New Jersey. Aita ˈtura vau i ite rahi faahou ia Tonton Ben e mea huru maoro. I to ˈu taurearearaa ra i New Jersey, ua farerei au ia Marion Neff, hoê o na tamarii e vau o te hoê utuafare Presbytérien mea au na ˈu e haere e hiˈo. No te rahiraa Tapati ahiahi to ˈu haereraa i taua utuafare ra e to ratou pǔpǔ taurearea ekalesia i riro mai ai o vau iho i te pae hopea ei Presbytérien. Teie râ, te vai noa râ te tahi o te mau mea ta ˈu i haapii i te mau putuputuraa a te Feia haapii Bibilia i roto ia ˈu. Ua faaipoipo mâua Marion i te matahiti 1928, e ua fanauhia to mâua na tamahine o Doris e o Louise i te matahiti 1935 te hoê e 1938 te tahi. Ma te hoê tamarii apî e te hoê aiû fanau apî i roto i te utuafare, ua taa ia mâua e mea hinaarohia te aratairaa pae varua no te faatere i to mâua utuafare.

Iteraa i te parau mau i roto i taua mau buka iti ra

Te imi ra mâua Marion i te hoê ekalesia ta mâua e apiti atu e ua faanaho ihora i te hoê ravea. Te tahi i muri i te tahi i te mau Tapati atoa, e faaea mai hoê i roto ia mâua i te fare e te mau tamarii a haere ai te tahi i roto i te hoê ekalesia no a muri aˈe. I te hoê Tapati, na Marion atura te faaearaa mai i te fare, ua pûpû râ vau e na ˈu e haapao i te mau tamarii ia nehenehe maoti au e taio i te buka iti ra Safety, te matamua o na buka e toru ta Stackhouse Vahine i horoa mai. I to ˈu haamataraa, aita ta ˈu i nehenehe faahou e vaiiho! Ua papu noa ˈtu â ia ˈu e ua itea mau ia ˈu te hoê mea aita hoê ekalesia i nehenehe e pûpû mai. I te hebedoma i muri mai, hoê â ïa tupuraa, te haapao ra vau i te mau tamarii a taio ai i te piti o te buka iti, oia Uncovered. E au ra ia ˈu e ua ite aˈena vau i ta ˈu e taio ra. O te mea anei teie ta Tonton Ben e tiaturi ra? Ua manaˈo to mâua fetii e mea maamaa ta ˈna haapaoraa. Eaha râ ïa to Marion manaˈo? Aita e faufaa to ˈu haapeapearaa. I to ˈu hoˈiraa mai i te fare na te ohipa mai tau mahana i muri aˈe i to ˈu taioraa i te Uncovered, ua maere au i to Marion parauraa mai e, “Ua taio vau i taua mau buka iti ra ta oe i hopoi mai i te fare. Mea faahiahia mau te reira.” Ua topa ïa te hau!

I muri roa i nia i te mau buka iti, te vai ra te parau no te buka apî ra Ennemis, te hoê faaiteraa itoito no nia i te haapaoraa hape. Ua faaoti aˈera mâua e ia noaa mai te reira. Hou râ mâua a nehenehe ai e hapono i ta mâua aniraa, ua patoto mai te hoê Ite i to mâua opani e ua pûpû mai i taua iho buka ra. I ǒ to mâua raveraa i te faaotiraa! Ua faaea mâua i te haere i roto i te mau ekalesia e ua haamata aˈera i te haere i te mau putuputuraa a te amuiraa Ite no Iehova no Camden, i New Jersey. Tau noa avaˈe i muri aˈe, i te Tapati 31 no Tiurai 1938, ua putuputu te hoê pǔpǔ fatata e 50 o matou i nia i te matie o Tuahine Stackhouse—i te fare i reira to ˈu tamataraa i te hoo i te mau faraoa monamona no te Pakate—e ua faaroo matou i te hoê oreroraa parau haruharuhia a Taeae Rutherford no nia i te bapetizoraa. I muri iho, ua taui matou i to matou ahu i roto i te fare, e ua bapetizohia 19 o matou i roto i te hoê ooa iti e ere i te mea atea roa.

Hinaaro-mau-raa e riro ei pionie

Aita i maoro i muri aˈe i to ˈu bapetizoraahia, ua paraparau mai hoê o te mau tuahine o te amuiraa no nia i te mau taata parauhia e pionie, o te faariro i te taviniraa i mua i te taata ei ohipa matamua na ratou. Ua tupu oioi to ˈu anoenoe e aita i maoro, ua matau vau i te hoê utuafare pionie. E mau pionie anaˈe te hoê taata paari, o Taeae Konig, ta ˈna vahine, e to raua tamahine tei paari, i roto i te hoê amuiraa tapiri. Ei metua tane o te hoê utuafare apî, te umere ra vau i te oaoa hohonu ta te utuafare Konig e fanaˈo ra i roto i te taviniraa. Ua tapea pinepine au i to ˈu pereoo faraoa i ǒ ratou, e ua rave i te taime no te apiti ia ratou i roto i te taviniraa i tera e tera fare. Aita i maoro, te hinaaro atoa ra vau e riro ei pionie. Nafea râ? E piti tamarii to mâua Marion, e mea titau rahi roa ta ˈu ohipa. Inaha, a haamata ˈi te Piti o te Tamaˈi Rahi i Europa e a rahi atu ai te mau taurearea i haere atu i roto i te nuu faehau i te mau Hau Amui, ua rahi mai te ohipa no te feia i toe mai i roto i te mau ohipa tivira. Ua faaitoitohia vau e farii i te tapura hoohooraa hau, e ua ite au e eita roa ˈtu ta ˈu e nehenehe e tavini ei pionie e tera huru tapura ohipa.

I to ˈu paraparauraa ia Taeae Konig no nia i to ˈu hinaaro e tavini ei pionie, ua parau oia e: “A tamau noa i te haa puai i roto i te taviniraa ia Iehova, e a faahiti noa ˈtu i ta oe fa i roto i te pure. E tauturu oia ia raea te reira ia oe.” Ua hau atu i te hoê matahiti to ˈu na reira-noa-raa. Ua feruri pinepine au i nia i te mau irava mai te Mataio 6:8, o te haapapu mai e ua ite Iehova i to tatou mau hinaaro hou tatou a ani atu ia ˈna. E ua tamata noa vau i te haapao i te aˈoraa o te Mataio 6:33 e mata noa i te imi i te Basileia o te Atua e ta ˈna parau-tia. Ua faaitoito-atoa-hia vau e Taeae Melvin Winchester, te hoê tiaau haaati.

Ua paraparau vau ia Marion no nia i ta ˈu mau fa. Ua tauaparau mâua no nia i te mau parau o te Malaki 3:10, o te faaitoito ia tatou e tamata ia Iehova a hiˈo atu ai e eita anei oia e ninii mai i te maitai i nia ia tatou. Ua itoitohia vau i ta ˈna pahonoraa: “Mai te peu e te hinaaro ra oe e tavini ei pionie, eiaha e haamarirau no ˈu aˈe. E nehenehe ta ˈu e haapao i te mau tamahine a tavini ai oe ei pionie. Aita to tatou e hinaaro rahi i te pae materia.” I muri aˈe 12 matahiti faaipoiporaa, ua ite aˈena vau e e vahine tarani e te haapao maitai o Marion. I te roaraa o te mau matahiti, ua riro oia ei tauturu pionie faahiahia, e hoê o te mau tumu i manuïa ˈi fatata e 60 matahiti taviniraa taime taatoa, o to ˈna ïa mauruuru-haere-noa-raa i te mea iti e te faaauraa i te reira mai te huru ra e mea rahi.

Ia tae i te tau veavea 1941, i muri aˈe e rave rahi avaˈe tapuraraa i roto i te pure, ua haaputu mâua Marion i te tahi tino moni, e ua hoo mai mâua i te hoê fare tavere e 5,5 metera i te roa ei nohoraa no to mâua utuafare. Ua faarue au i ta ˈu ohipa e ua riro ei pionie tamau i te avaˈe Tiurai 1941, e mai reira mai to ˈu faaea-noa-raa i roto i te taviniraa taime taatoa. Ta ˈu tuhaa taviniraa matamua, e pae ïa tapearaa pereoo i nia i te Route 50 i rotopu ia New Jersey e Saint Louis, i Missouri, i reira ta matou tairururaa e faatupuhia ˈi i te omuaraa o te avaˈe Atete. Ua haponohia mai te mau iˈoa e te mau vahi nohoraa o te tahi mau taeae i nia i taua purumu ra, e i papai na vau na mua no te faaara ˈtu afea vau e tae atu ai. Ia tae atu matou i te tairururaa, e tia ia ˈu ia imi i te tuhaa no te mau pionie e ia ani i te tahi atu tuhaa taviniraa.

“E tamata vau ia Iehova”

Ua faaî matou i to matou fare tavere iti i te mau papai e ua haere i ta matou putuputuraa hopea i Camden no te aroha ˈtu i te mau taeae. E na tamahine iti te tia ia haapaohia e ma te tapao ore taa ê atu te tairururaa, e au ra paha i te mau taeae e mea huru maamaa rii ta mâua mau opuaraa, e ua parau mai te tahi o ratou e: “Eita e maoro e hoˈi mai outou.” Te haamanaˈo nei au e ua na ô atu vau e: “Aita vau e na ô nei e eita vau e hoˈi mai. Ua parau mai Iehova e e haapao mai oia ia ˈu, e e tamata vau ia Iehova.”

I muri aˈe e 60 matahiti pionieraa i roto e 20 oire mai Massachusetts atu e i Mississippi, e nehenehe ta mâua e parau e ua tapea maite Iehova i ta ˈna tǎpǔ. Ua hau atu te mau haamaitairaa ta ˈna i ninii mai i nia ia Marion, ia ˈu, e to mâua na tamahine i ta ˈu i tiaturi na i te matahiti 1941. I roto i te reira, te vai ra te mea e te tavini ra to mâua na tamahine ei pionie haapao maitai i roto i te mau amuiraa tapiri, e (ia au i te numeraraa hopea) fatata hoê hanere tamaiti e tamahine pae varua ta mâua na te pae miti hitia o te râ atoa o te mau Hau Amui. Ua haapii au e 52 taata tei pûpû i to ratou oraraa na te Atua ra o Iehova e o Marion, e 48 ïa.

I te avaˈe Atete 1941, ua tae matou i Saint Louis, e i reira ua farerei au ia Taeae T. J. Sullivan no te Betela mai. Tei ia ˈna ra ta ˈu rata faatoroaraa, ta ˈu e hinaaro ra no te mea te fatata maira te tamaˈi e te tihepuraa. Ua parau vau ia Taeae Sullivan e hoê â ta ta ˈu vahine taime e horoa ra i roto i te taviniraa e ta ˈu e te hinaaro ra oia e tavini ei pionie e o vau. Noa ˈtu e aitâ i faatiahia ˈtura te tuhaa no te mau pionie i te tairururaa, ua tarima oioi noa Taeae Sullivan e e pionie o Marion e ua ui mai nei ia mâua e: “Ihea orua e haere ai ei pionie i muri aˈe i te tairururaa?” Aita mâua i ite. “Eiaha e haapeapea,” o ta ˈna ïa i parau: “I te tairururaa, e farerei orua i te hoê taata no te tahi vahi e hinaaro ra i te pionie, i reira to orua fifi e matara ˈi. A papai noa mai e a faaite mai teihea orua, e e hapono atu matou i ta orua rata no te tuhaa taviniraa.” Tera iho â tei tupu. Ua riro Taeae Jack DeWitt, te hoê tiaau haaati tahito, i te matau i te tahi mau taata no New Market, i Virginie, e fare pionie to ratou o te hinaaro ra i te mau pionie hau. No reira, i muri aˈe i te tairururaa, ua fano atu matou i New Market.

I New Market, ua ite matou i te oaoa rahi. O vai tei haere mai mai Philadelphie mai e apiti ia matou i roto i te ohipa pionie maori râ o Benjamin Ransom! E, o Tonton Ben. Auê ïa te oaoa te haaraa e oia i roto i te taviniraa i tera e tera fare hau atu i te 25 matahiti i muri aˈe i to ˈna tanuraa i te mau huero o te parau mau i roto i to ˈu mafatu i Boston! Noa ˈtu e ua farerei oia i te mau matahiti taoˈa-ore-raa, faaoooraa, e hamani-ino-raa atoa a te utuafare, aita roa ˈtu Tonton Ben i ere i to ˈna here ia Iehova e to ˈna hinaaro i te taviniraa.

Ua fanaˈo matou i te hoê tau e vau avaˈe i te fare pionie i New Market. I taua tau ra, ua haapii matou, taa ê atu i te tahi mau mea, nafea ia taui i te mau papai i te moa e te huero moa. Tonohia ˈtura matou, o Tonton Ben, Marion e o vau, e e toru â taata, e tavini ei pionie taa ê i Hanover, i Pennsylvanie—te matamua o na tuhaa taviniraa e ono e horoahia mai i Pennsylvanie mai te matahiti 1942 e tae atu i te matahiti 1945.

Pionie taa ê i te tau o te Piti o te Tamaˈi Rahi

I te tahi mau taime, i te tau o te Piti o te Tamaˈi Rahi, ua tia ia matou ia faaruru i te riri no to matou tiaraa amui ore, aita râ Iehova i tuutuu aˈenei i te turu mai ia matou. I te hoê taime i Provincetown, i Massachusetts, ua ino to mâua Buick tahito, e ua haere noa vau na raro tau kilometera na roto atu i te hoê vahi taata Katolika ino roa no te hoê farerei-faahou-raa. Ua haere au na pihai iho i te hoê pǔpǔ taurearea ohipa ino tei taa o vai au e tei haamata i te tuô. Ua haavitiviti au ma te mau ofai e hui ra i pihai iho i to ˈu mau tariˈa, a tiaturi ai e aita te mau taurearea e aˈuaˈu maira ia ˈu. Ua tapae au i te fare o te taata e anaanatae ra ma te pepe ore. Ua na ô mai râ te fatu fare, te hoê melo faaturahia o te Légion Marite, e eiaha e inoino: “Eita ta ˈu e nehenehe e paraparau ia oe i teie ahiahi, ua moehia paˈi ia ˈu e te haere ra matou i te fare teata i ropu i te oire.” Ua tarapape to ˈu aau i to ˈu haamanaˈoraa i taua pǔpǔ feia taora ofai ra i te poro aroâ ra, e tiai ra ia hoˈi atu vau. Ua oaoa râ vau i to te taata ra parau-faahou-raa e: “Eaha oe e ore ai e haere noa mai e o matou? E nehenehe tâua e paraparau a haere noa ˈi.” Ua noaa ïa ia ˈu i te poro atu ia ˈna, e ua ora mai au i te vahi atâta.

Faafaitoraa i te oraraa utuafare e te taviniraa

I muri aˈe i te tamaˈi, ua tonohia matou i te mau vahi e rave rau i Virginie, e ua faaea atoa matou e vau matahiti ei pionie taa ê e tamau i Charlottesville. I te matahiti 1956, ua paari mai te mau tamahine e ua faaipoipo, e ua reva faahou mâua Marion e tavini ei pionie i Harrisonburg, i Virginie, e ei pionie taa ê i Lincolnton, i Caroline Apatoerau.

I te matahiti 1966, ua tonohia vau i roto i te ohipa tiaauraa haaati, e ua haere au i tera e tera amuiraa e faaitoito i te mau taeae, mai ia Taeae Winchester i faaitoito mai ia ˈu i New Jersey i te mau matahiti 1930 ra. E piti matahiti to ˈu taviniraa i te hoê tuhaa haaati i Tennessee. Anihia mai nei mâua Marion e hoˈi i roto i ta mâua e hinaaro roa ˈˈe, te taviniraa pionie taa ê. Mai te matahiti 1968 e tae atu i te matahiti 1977, ua tavini mâua ei pionie taa ê i Apatoa roa ino, mai Géorgie atu e i Mississippi.

I Eastman, i Géorgie, ua nominohia vau ei tiaau o te amuiraa (parauhia i teie nei e tiaau peretiteni) no te mono ia Powell Kirkland, te hoê taeae paari e te here tei tavini e rave rahi matahiti ei tiaau haaati e o te maˈimaˈihia ra râ. Mea faahiahia roa to ˈna mauruuru e ta ˈna tauturu. Mea faufaa roa ta ˈna tauturu no te mea te vai ra te tahi peapea i roto i te amuiraa e e tuhaa ta te tahi feia rarahi i roto. Ua tupu roa te riri, e ua pure maoro vau ia Iehova. Ua haamanaˈo vau i te mau irava mai te Maseli 3:5, 6: “E tiaturi ia Iehova ma to aau atoa ra; eiaha râ e tiaturi i to oe ihora haapao. Eiaha e haamoe ia ˈna i to oe atoa ra mau haerea; e na ˈna e faaite ia oe i to oe ra mau haerea.” Na roto i te haa-puai-raa no te tapea i te aparauraa, ua nehenehe ia matou e tahoê faahou i te amuiraa ma te mau faahopearaa maitatai no te taatoaraa.

I te matahiti 1977, ua haamata mâua i te ite rii i te mau faahopearaa o to mâua matahiti, e ua tono-faahou-hia mâua i pihai ia Charlottesville, i reira to mâua na tamahine e faaea ˈi e to raua utuafare. I na 23 matahiti i mairi iho nei, o to mâua ïa oaoa te ohiparaa i teie vahi, te tautururaa i te amuiraa no Ruckersville, i Virginie, e te iteraa i te mau tamarii e te mau mootua o ta mâua feia haapii Bibilia matamua i te paariraa mai a riro atu ai ei matahiapo a te amuiraa, ei pionie e ei rave ohipa a te Betela. Te noaa noa râ ia mâua Marion i te tapea i te hoê tapura taviniraa maitai, e ta ˈu fanaˈoraa taa ê, te taviniraa ïa ma te itoito ei matahiapo i roto i te amuiraa i te pae Hitia o te râ o Charlottesville, te faatereraa i te hoê haapiiraa buka e te horoaraa i te mau oreroraa parau no te taatoaraa.

I te roaraa o te mau matahiti, ua farerei mâua i te mau fifi, mai te mau taata atoa. Ei hiˈoraa, noa ˈtu ta mâua mau tutavaraa, ua paruparuhia o Doris i te pae varua maa taime iti hou rii te 20raa o to ˈna matahiti e ua faaipoipo i te hoê taata e ere i te Ite. Aita râ oia i ere roa ino i to ˈna here ia Iehova, e ua tavini ta ˈna tamaiti o Bill i te Betela i Wallkill, i New York, 15 matahiti i te maoro. E mau vahine ivi o Doris e o Louise i teie nei, te tavini nei râ raua ma te oaoa ei pionie tamau i pihai mai.

Mau haapiiraa ta ˈu i haapii mai i te roaraa o te mau matahiti

Ua haapii au i te faaohipa tau ture ohie no te manuïa i roto i te taviniraa ia Iehova: E ora noa ma te haapeu ore. E riro ei hiˈoraa i roto i to outou mau taairaa atoa, tae noa ˈtu i roto i te oraraa i te fare. E faaohipa i te aratairaa a “te tavini haapao maitai e te paari” i te mau mea atoa.—Mataio 24:45.

Ua haamau Marion i te hoê tapura poto e te maitai râ o te mau manaˈo tauturu no te manuïa i roto i te taviniraa pionie a aratai atoa ˈi i te mau tamarii: E haamau e e haapao i te hoê porotarama au ia faaohipahia. E faariro i ta oe taviniraa pionie ei toroa mau. E haapao i te hoê amuraa maa maitai no te ea. E haamâha maitai i te rohirohi. Eiaha e fanaˈo hua i te faaanaanataeraa. E faariro i te parau mau, tae noa ˈtu i te mau tuhaa atoa o te taviniraa, ei ohipa au mau i roto i te oraraa o te mau tamarii. E faariro i te taviniraa ei ohipa anaanatae no raua i te mau taime atoa.

I teie nei, e 90 e tiahapa matahiti to mâua. E 62 matahiti tei mairi mai te taime i faaroo ai mâua i ta mâua oreroraa no te bapetizoraa i nia i te matie o te nohoraa o te mau Stackhouse, e ua horoa mâua e 60 matahiti i roto i te taviniraa taime taatoa. E nehenehe ta mâua Marion e parau ma te haavare ore e ua mauruuru mau roa mâua i to mâua huru tupuraa i roto i te oraraa. Te mauruuru roa nei au no te faaitoitoraa i noaa ia ˈu ei metua tane apî e tuu i te mau fa pae varua na mua e e tamau i te ohipa ia raea te reira, e te mauruuru nei au i ta ˈu vahine here, o Marion, e i te mau tamahine no ta ratou tauturu i te roaraa o te mau matahiti. Noa ˈtu e aita ta matou e taoˈa materia, e pinepine au i te faaau i te Koheleta 2:25 (MN) i nia ia ˈu: “O vai hoi te taata e tia ˈi ia amu e ia [inu maitai aˈe ia ˈu] nei?”

Oia mau, no matou, ua faatupu hau ê roa Iehova i ta ˈna tǎpǔ e vai ra i roto i te Malaki 3:10. Ua ‘ninii mau â oia i te taoˈa rahi roa’ e ia mâha roa te hinaaro!

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 29]

HAAMANAˈORAA NO TE MAU MATAHITI TAMAˈI

Fatata e 60 matahiti i muri aˈe i te tamaˈi, te haamanaˈo maitai noa râ te fetii taatoa i taua mau matahiti ra.

“E nehenehe e riro ei mea toetoe roa i Pennsylvanie,” o ta Doris ïa e haamanaˈo ra. “I te hoê po, e 35 teteri i raro aˈe i te aore.” Te na ô atoa ra o Louise e, “E parahi mâua Doris i nia i te avae te tahi i to te tahi i nia i te parahiraa muri o to matou Buick tahito eiaha to mâua avae ia toetoe roa.”

“Aita râ mâua i manaˈo aˈenei e mea veve matou aore ra te ere ra,” o ta Doris ïa e parau ra. “Ua ite mâua e mea tauiui rahi aˈe matou i te nohoraa i te rahiraa o te taata, ua tamaa maitai noa râ mâua, e ua fanaˈo mâua i te ahu faahiahia mea maitai roâ i te horoaraahia mai e te tahi mau hoa no Ohio, e mau tamahine to ratou mea paari rii noa ˈˈe ia mâua.”

“Ua rave noa iho â o Mama e o Papa e ia manaˈo mâua e te herehia ra e mea au-roa-hia mâua,” o ta Louise ïa e faataa ra, “e ua horoa mau mâua e rave rahi taime e o raua i roto i te taviniraa. Maoti te reira i manaˈo ai mâua e mea taa ê mâua e te fatata roa ia raua.”

“To ˈu pereoo, e Buick Special ïa no 1936,” o ta Paul ïa e haamanaˈo ra, “e ua tui te roo o taua mau pereoo ra no to ratou auri huira fati haere noa. Te manaˈo nei au mea puai roa te matini no te toea o te pereoo. E au ra e e tupu noa te reira i te po toetoe roa ˈˈe o te avaˈe, e i muri iho era ïa vau e imi ra i te tahi atu auri huira i te vahi faarueraa pereoo. Mea titauhia na ia riro vau ei mea aravihi i te taui i te reira.”

“Eiaha e haamoe i te mau titeti taraniraa,” o ta Marion ïa e parau ra. “Mea tarani te mau mea atoa—te iˈo, te mori pereoo, te mau uaua pereoo, te mau mea atoa. I te mau taime atoa e tae atu ai matou i te hoê tuhaa taviniraa apî, mea titauhia ia haere atu matou i mua i te piha ohipa a te hau e ani i te hoê titeti taraniraa. E nehenehe e riro e mau avaˈe te mairi hou a noaa mai ai hoê, e e au ra e i te mau taime atoa i noaa mai ai, i te pae hopea, ta matou titeti, e tonohia matou i te tuhaa i mua, e ua haamata apî ïa matou. Ua haapao noa mai râ Iehova ia matou.”

[Hohoˈa]

O Marion e o vau e o Doris (aui) e o Louise, 2000

[Hohoˈa i te api 25]

E to ˈu mama i te matahiti 1918, i te 11raa o to ˈu matahiti

[Hohoˈa i te api 26]

E o Louise, Marion e Doris i te matahiti 1948 i te bapetizoraahia te mau tamahine

[Hohoˈa i te api 26]

To mâua hohoˈa faaipoiporaa, Atopa 1928

[Hohoˈa i te api 26]

To ˈu na tamahine (i te pae aui roa e i te pae atau roa) e o vau i te Yankee Stadium, 1955