Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A riro ei feia ooti oaoa!

A riro ei feia ooti oaoa!

A riro ei feia ooti oaoa!

“Te rahi mau nei te auhune, te iti nei râ te feia e rave: e teie nei, e pure outou i te Fatu o te ohipa ia tono â oia i te rave ohipa ei ooti.”—MATAIO 9:37, 38.

1. Eaha te tauturu ia tatou ia tamau noa i te rave i te hinaaro o te Atua?

 IA HAAMANAˈO tatou i te mahana o to tatou bapetizoraa ei tavini na Iehova, mea maoro anei aore ra eita, e au ra paha e no inanahi noa ra te tupuraa. Ua riro mai te arueraa ia Iehova ei ohipa faufaa o to tatou oraraa i pûpûhia. A faaherehere ai tatou i te taime no te tauturu ia vetahi ê ia faaroo e peneiaˈe ia farii i te poroi o te Basileia, o te taviniraa ia Iehova ma te oaoa to tatou haapeapearaa rahi. (Ephesia 5:15, 16) Tae roa mai i teie mahana, e au ra ia tatou e e mairi oioi noa te hora mea ‘rahi anaˈe ta tatou ohipa a te Fatu.’ (Korinetia 1, 15:58) Noa ˈtu e e farerei tatou i te fifi, e faaitoito to tatou oaoa i te raveraa i te hinaaro o Iehova, ia tatou ia tamau noa.—Nehemia 8:10.

2. Eaha te mea e ite ai tatou i te oaoa i roto i te ohipa ootiraa taipe?

2 Ei Kerisetiano, to roto tatou i te hoê ohipa ootiraa taipe. Ua faaau Iesu Mesia i te haaputuputuraa i te taata no te ora mure ore i te hoê ootiraa. (Ioane 4:35-38) I te mea e te rave ra tatou i taua ohipa ootiraa ra, mea faaitoito roa ia hiˈopoa tatou i te oaoa o te feia ooti Kerisetiano matamua. E hiˈo tatou e toru mea e ite ai tatou i te oaoa i roto i te ohipa ootiraa no teie tau. A tahi, ta tatou poroi o te tiaturiraa, a piti, te manuïaraa ta tatou imiraa, e a toru, to tatou huru imi hau ei feia ooti.

Tonohia ei feia ooti

3. I roto i teihea tuhaa to te mau pǐpǐ matamua a Iesu iteraa i te oaoa?

3 Auê ïa tauiraa i roto i te oraraa o te feia ooti matamua—o na aposetolo haapao maitai 11 a Iesu iho â râ—i te mahana i haere ai ratou i nia i te hoê mouˈa i Galilea i te matahiti 33 T.T. ra e farerei i te Mesia tei faatia-faahou-hia! (Mataio 28:16) O “te mau taeae e pae atoa hanere e tiahara” paha to reira i taua taime ra. (Korinetia 1, 15:6) Ua haamanaˈo noa ratou i te faaueraa ta Iesu i horoa mai. Ua parau oia ia ratou e: “E haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [varua moˈa]; ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.” (Mataio 28:19, 20; MN) Noa ˈtu te hamani-ino-raa uˈana, ua ite ratou i te oaoa rahi i roto i te ohipa ootiraa a haamauhia ˈi te mau amuiraa pǐpǐ a te Mesia i tera e tera vahi. Ia tae i te hoê taime, ‘ua faaite-haere-hia te evanelia i te taata atoa i raro aˈe i teie nei raˈi.’—Kolosa 1:23; Ohipa 1:8; 16:5.

4. I roto i teihea huru tupuraa i tonohia ˈi te mau pǐpǐ a te Mesia?

4 Na mua ˈtu â i roto i ta ˈna taviniraa i Galilea, ua titau Iesu i na aposetolo 12 e ua tono ia ratou no te poro haere iho â râ e: “Te fatata mai nei te basileia o te ao.” (Mataio 10:1-7) “Haere atura” oia iho “na roto i te mau oire e te mau oire rii atoa [no Galilea], i te haapiiraa i roto i to ratou mau sunago, e te aˈoraa i te parau maitai o te hau, e te faaoraraa i te mau maˈi e te mau pohe atoa o te taata.” Aroha ˈtura Iesu i teie rahiraa taata “no te mea, ua purara ratou e ua faarue-taue-hia, mai te mamoe tiai ore ra.” (Mataio 9:35, 36) Ma te putapû roa, parau ihora oia i ta ˈna mau pǐpǐ e: “Te rahi mau nei te auhune, te iti nei râ te feia e rave: e teie nei, e pure outou i te Fatu o te ohipa [te Atua ra o Iehova] ia tono â oia i te rave ohipa ei ooti.” (Mataio 9:37, 38) Hoê â ta Iesu faataaraa i te hinaaro i te feia ooti i Iudea a toe noa ˈi e ono avaˈe no ta ˈna taviniraa i te fenua nei. (Luka 10:2) I roto i na tupuraa e piti atoa ra, ua tono oia i ta ˈna mau pǐpǐ ei feia ooti.—Mataio 10:5; Luka 10:3.

Ta tatou poroi o te tiaturiraa

5. Eaha te huru poroi ta tatou e poro haere?

5 Ei tavini a Iehova no teie tau, e farii tatou ma te oaoa i te titauraa i te feia ooti. Te hoê mea e oaoa rahi ai tatou, o te mea ïa e e hopoi tatou i te hoê poroi o te tiaturiraa na tei tarapape te aau e tei hepohepo. Mai te mau pǐpǐ a Iesu i te senekele matamua, e fanaˈoraa taa ê mau ta tatou te poro-haere-raa i te parau apî maitai—te hoê poroi mau o te tiaturiraa—na tei ‘purara e tei faarue-taue-hia, mai te mamoe tiai ore ra’!

6. Ua rave te mau aposetolo i teihea ohipa i te senekele matamua ra?

6 I ropu i te senekele matamua, te ohipa maitai ra te aposetolo Paulo i te pororaa i te parau apî maitai. E ua manuïa mau ta ˈna ohipa ootiraa, inaha, i to ˈna papairaa i te mau Kerisetiano no Korinetia fatata i te matahiti 55 T.T., ua parau oia e: “E faaite atu râ vau ia outou e au mau taeae, i te evanelia ta ˈu i parau atu ia outou na, ta outou hoi i farii mai ra, e i mau ai hoi outou na.” (Korinetia 1, 15:1) E feia ooti itoito te mau aposetolo e te tahi atu mau Kerisetiano matamua. Noa ˈtu e aita te Bibilia e faaite maira ehia aposetolo tei ora mai i te mau tupuraa rarahi i hope i roto i te haamouraa o Ierusalema i te matahiti 70 T.T., ua ite mau râ tatou e te poro noa râ te aposetolo Ioane fatata e 25 matahiti i muri aˈe.—Apokalupo 1:9.

7, 8. Eaha te poroi o te tiaturiraa ta te mau tavini a Iehova i poro ma te ru atu â i teie nei?

7 Haere mai nei te mau senekele i reira te pǔpǔ ekalesiatiko a te Amuiraa faaroo Kerisetiano, te “taata hara” taiva ra, i te manaraa. (Tesalonia 2, 2:3) I te pae hopea râ o te senekele 19, ua rave faahou mai te feia e tutava ra i te faaau i to ratou oraraa i nia i te Kerisetianoraa tumu, i te poroi o te tiaturiraa e ua poro aˈera i te Basileia. Oia mau, mai te numera matamua (Tiurai 1879) mai, to roto te mau parau ra “E poro ra i te vairaa mai o te Mesia,” “E poro ra i te Basileia o te Mesia,” aore ra “E faaite ra i te Basileia o Iehova” i te upoo parau o teie nei vea.

8 Ua haamauhia te Basileia o te Atua i te raˈi i te rima o Iesu Mesia i te matahiti 1914 ra, e te poro nei tatou i teie nei i te poroi o te tiaturiraa ma te ru atu â. No te aha? No te mea i roto i te mau haamaitairaa a te faatereraa o te Basileia, te vai ra te hopea e fatata roa maira o teie nei faanahoraa ino. (Daniela 2:44) Eaha ˈtu â ïa poroi maitai aˈe? E eaha ˈtu â ïa oaoa rahi aˈe i te apitiraa i roto i te pororaa i te Basileia hou te “ati rahi” e tairi mai ai?—Mataio 24:21; Mareko 13:10.

Te hoê imiraa o te manuïa

9. Eaha ta Iesu faaueraa i ta ˈna mau pǐpǐ, e eaha te huru o te taata i mua i te poroi o te Basileia?

9 Te tahi atu mea e oaoa ˈi tatou ei feia ooti, o te manuïaraa ïa ta tatou imiraa i te feia o te riro mai ei pǐpǐ e te apiti mai ia tatou i roto i te ohipa ootiraa. I te area matahiti 31-32 T.T., ua faaue Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “E te oire e te oire iti ta outou e tomo ra, e ui atu i to reira taata au, ei reira [outou e] parahi ai e [ia] reva noa ˈtu outou.” (Mataio 10:11) E ere o te taata atoa te au, mai tei itehia na nia i to ratou huru i mua i te poroi o te Basileia. Noa ˈtu râ, ua poro te mau pǐpǐ a Iesu i te parau apî maitai ma te itoito i te mau vahi atoa to reira te taata.

10. Nafea to Paulo raveraa i ta ˈna imiraa i te feia au?

10 I muri aˈe i te poheraa e te tia-faahou-raa o Iesu, ua haere â te imiraa i te feia au i mua ma te itoito. Ua haaferuri Paulo i te mau ati Iuda i roto i to ratou mau sunago e i te taata ta ˈna i farerei i te hooraa i Ateno. I to ˈna pororaa i te Areopago i taua oire Heleni ra, ‘ua faaroo mai te tahi pae taata e ua amui maira ia ˈna; o Dionusio, [haava o te tiripuna o te] Areopago te tahi, e te hoê vahine o Damarisi te iˈoa, e toofanu mau taata.’ I te vahi atoa i haere ai Paulo, e hiˈoraa maitai atoa oia i te pororaa “i te vahi taata, e i tera fare, i tera fare.”—Ohipa 17:17, 34; 20:20; MN.

11. Eaha te mau ravea i faaohipahia i roto i te taviniraa a tau matahiti aˈenei?

11 I te roaraa o nau ahuru matahiti hopea o te senekele 19, ua haamata te mau Kerisetiano faatavaihia i te imi i te feia au ma te mǎtaˈu ore. I roto i te tumu parau ra “Faatavaihia no te poro,” ua na ô La Tour de Garde de Sion no Tiurai/Atete 1881 (Beretane) e: “Te porohia ra te parau apî maitai . . . ‘i te feia mǎrǔ’—te feia i ineine e i tia i te faaroo, no te faatia i te tino o te Mesia, te feia aiˈa apiti, no roto mai ia ratou.” Ua farerei pinepine te feia ooti a te Atua i te taata e faarue ra i te pureraa e ua horoa ˈtu i te mau api parau e mau poroi bibilia to roto tei opuahia no te faatupu i te manaˈo tae o te feia au. I muri aˈe i te hoê hiˈopoa-maitai-raa ˈtu e te manuïa ra teie huru pororaa, ua faaitoito Te Pare Tiairaa no te 15 no Me 1903 (Beretane) i te feia ooti ia opere i te mau api parau “i tera e tera fare, i te mau poipoi Tapati.”

12. Nafea to tatou haamaitairaa i ta tatou ohipa pororaa? A horoa na i te hiˈoraa.

12 I te mau matahiti i mairi aˈenei, ua faaaano tatou i ta tatou taviniraa na roto i te farereiraa i te taata i te mau vahi ê atu i to ratou fare. Ua riro te reira ei mea maitai roa i te mau fenua aita te taata i to ratou fare i te mau taime a haere atu ai tatou no te mau huru tupuraa i te pae ihiihi e no te tapiraa i te mau faafaaearaa. I to te hoê Ite no Beretane e to ˈna hoa taviniraa iteraa i te mau ratere i te reva-tamau-raa na nia i te pereoo utaraa taata i muri aˈe i te fanaˈoraa i te hoê mahana i te pae miti, ua faaitoito raua i te tapiri atu i te mau pereoo utaraa taata e ua pûpû i te mau Pare Tiairaa e te mau A ara mai na! na te mau horopatete. I roto hoê avaˈe, ua opere raua e 229 vea. Te faatia ra raua e: “Aita mâua i mǎtaˈu i te poro i te pae miti, i te tuhaa fenua tapihooraa, aore ra i te tahi atu â fifi ta mâua i nehenehe e farerei no te mea ua ite mâua e tei pihai noa iho â Iehova ia mâua.” Ua haamau raua i te hoê tapura opereraa vea, ua haamata i te hoê haapiiraa bibilia, e ua rave raua e piti atoa ra i te taviniraa pionie tauturu.

13. Eaha te faatanoraa i roto i ta tatou taviniraa e hinaarohia i teie nei i te tahi mau vahi?

13 A haere ai te imiraa i te feia au i mua, mea hinaarohia paha ia hiˈopoa maitai i ta tatou taviniraa i te tahi mau vahi. Noa ˈtu e e peu matau na te mau Ite e rave rahi te haamataraa i te poro i tera e tera fare i te mau poipoi Tapati, i te tahi mau vahi, te ite ra ratou e eita e manuïa te haere-oioi-raa i te fare o te taata no te mea te taoto noa râ ratou. Na roto i te faatanoraa i ta ratou tapura ohipa, te rave maoro atu â ra te mau Ite e rave rahi i te imiraa i teie nei, peneiaˈe i muri aˈe i te mau putuputuraa. E ua hotu maitai mau teie imiraa. I te matahiti i mairi aˈenei, ua maraa te numera o te feia poro i te Basileia na te ao atoa i nia e 2,3 %. E faahanahana te reira i te Fatu o te auhune e e hopoi mai i te oaoa i roto i to tatou mafatu.

A faaea hau noa i roto i te ohipa ootiraa

14. E faaite tatou i ta tatou poroi ma teihea haerea, e no te aha?

14 Ua taaihia te tahi atu tumu e oaoa ˈi tatou i te haerea imi hau ta tatou e faaite i roto i te ohipa ootiraa. “Ia tomo atu outou i roto i te fare,” o ta Iesu ïa i parau, “a [aroha] ˈtu i taua fetii ra. E te au ra taua fetii ra, o te [hau] ta outou i hinaaro no ratou ra, e tae ïa i nia ia ratou.” (Mataio 10:12, 13; MN) Te vai ra te manaˈo ra e ‘Ia maitai oe’ i roto i te aroharaa Hebera e te taˈo e au i te reira o te reo Heleni bibilia. Na teie haerea e aratai i ta tatou huru pororaa i te parau apî maitai i te taata. Te tiaturi nei tatou e ia farii maitai ratou i te poroi o te Basileia. No te feia e na reira, e nehenehe ta ratou e faiite e te Atua ia tatarahapa ratou i ta ratou mau hara, ia fariu mai, e ia rave i to ˈna hinaaro. Ei faahoˈiraa, e aratai atu te hau e te Atua i te ora mure ore ra.—Ioane 17:3; Ohipa 3:19; 13:38, 48; Korinetia 2, 5:18-20.

15. Nafea tatou e faaea hau noa ˈi ia ore tatou e farii-maitai-hia mai i roto i ta tatou ohipa pororaa?

15 Nafea tatou e faaea hau noa ˈi ia ore e farii-maitai-hia mai? Ua faaue Iesu e, “ia ore” te utuafare “ia au, e hoˈi mai ïa [hau] i nia ia outou iho.” (Mataio 10:13; MN) I roto i te faatiaraa a Luka no nia i te tonoraa i na pǐpǐ e 70, te vai ra te parau ra a Iesu: “E tei reira te hoê [hoa] no te hau, e vai â taua hau ra i nia iho ia ˈna; aore ra, e hoˈi mai ïa i nia iho ia outou.” (Luka 10:6; MN) Ia paraparau atu tatou i te parau apî maitai i te taata, e tano tatou ia na reira ma te huru feruriraa au mau e te imi hau. Te hoê huru anaanatae ore, te hoê autâ, aore ra te hoê parau maitai ore a te hoê fatu fare, e mau tupuraa anaˈe ïa i reira ta tatou poroi hau e ‘hoˈi mai ai i nia iho ia tatou.’ Eita roa ˈtu râ teie mau mea e faaere i to tatou hau, te hoê hotu o te varua moˈa o Iehova.—Galatia 5:22, 23.

Te hoê fa maitai na te feia ooti

16, 17. (a) Eaha ta tatou fa i roto i te mau farerei-faahou-raa? (b) Nafea tatou ia tauturu i te mau taata e mau uiraa bibilia ta ratou?

16 Ei feia ooti, mea au na tatou e apiti i roto i te haaputuputuraa i te taata no te ora mure ore. E auê ïa tatou i te oaoa ia farii maitai te hoê taata ta tatou e poro atura, ia hinaaro oia e haapii hau atu â, e ia riro oia ei “hoa no te hau”! Peneiaˈe mea rahi ta ˈna mau uiraa bibilia e eita ta tatou e nehenehe e pahono pauroa ˈtu i te hoê noa farereiraa. I te mea e eita e tano e faaea maoro roa i te farereiraa matamua, e nafea ïa tatou? E nehenehe ta tatou e haamau i te hoê fa mai tei faaitoitohia fatata a 60 matahiti aˈenei.

17 “E tia ia ineine te mau Ite no Iehova atoa i te faatere i te mau hohoˈa haapiiraa bibilia.” E itehia taua parau ra i roto i te toru o te hoê anairaa buka iti aratai Étude modèle (Beretane) neneihia mai te matahiti 1937 e tae atu i te matahiti 1941. Te na ô faahou ra te reira e: “E tia ia itoito te feia poro atoa [i te Basileia] i te tauturu atu i te taata aau maitai e faaite ra i te anaanatae i te poroi a te Basileia, na roto i te mau ravea atoa e nehenehe. E tia ia hoˈi faahou e farerei i teie mau taata, ia pahono atu i ta ratou mau uiraa e rave rahi . . . , e ia haamata oioi roa i te hoê hohoˈa haapiiraa.” Oia, ta tatou fa i roto i te mau farerei-faahou-raa, o te haamataraa ïa i te hoê haapiiraa bibilia e te faatere-tamau-raa i te reira. * E turai te hoê haerea auhoa e te tapitapiraa î i te here i te taata anaanatae, ia tatou ia faaineine maitai e ia faatere maitai i te haapiiraa.

18. Nafea tatou e tauturu ai i te feia apî ia riro mai ei pǐpǐ a Iesu Mesia?

18 Maoti te buka ra Te ite e aratai i te ora mure ore e te mau buka rairai mai te Eaha ta te Atua e titau ra ia tatou?, e nehenehe ta tatou e faatere i te mau haapiiraa bibilia maitatai i te fare e e tauturu atoa ïa i te feia no anaanatae noa maira ia riro ei pǐpǐ. A tamata ˈi tatou i te pee i te Orometua Rahi, o Iesu Mesia, e haapii atoa paha taua feia haapii Bibilia ra na roto i to tatou huru imi hau e te oaoa, to tatou haavare ore, e to tatou faatura i te mau faito e te mau aratairaa a Iehova. Ia tauturu tatou i te feia apî na roto i te pahonoraa i ta ratou mau uiraa, e rave hope anaˈe i tei maraa ia tatou no te haapii ia ratou nafea ia pahono atoa i tei ui mai ia ratou. (Timoteo 2, 2:1, 2; Petero 1, 2:21) Ei feia ooti taipe, papu mau e e nehenehe tatou e oaoa e ua faaterehia te hoê faito au noa e 4 766 631 haapiiraa bibilia i te fare na te ao atoa i te matahiti taviniraa i mairi aˈenei. E oaoa iho â râ tatou mai te peu e to roto tatou i te feia ooti tei faatere atoa i te haapiiraa bibilia i te fare.

A tamau noa i te oaoa i roto i te ootiraa

19. No te aha i vai ai te mau tumu maitatai e oaoa ˈi i roto i te ootiraa i te tau a tavini ai Iesu e i muri rii noa ˈˈe?

19 I vai na te mau tumu maitatai e oaoa ˈi i roto i te ootiraa i te tau a tavini ai Iesu e i muri rii noa ˈˈe. Mea rahi tei farii maitai i te parau apî maitai. E oaoa rahi atu â to te Penetekose 33 T.T., ua farii hoi fatata e 3 000 taata i te aratairaa a Petero tei noaa mai ia ˈna i te varua moˈa o Iehova ra, e ua riro mai ei melo o te nunaa o te Atua oia te Iseraela pae varua. Oia mau, ua maraa noa to ratou numera e ua rahi noa te oaoa a ‘amui noa mai ai Iehova i te feia i faaorahia i te ekalesia ra, aita e mahana i tuua.’—Ohipa 2:37-41, 46, 47; Galatia 6:16; Petero 1, 2:9.

20. Eaha te hopoi mai i te oaoa rahi i roto i ta tatou ohipa ootiraa?

20 I taua tau ra, te tupu ra te parau tohu a Isaia: “Ua faarahi oe [Iehova] i taua fenua ra, e ua faarahi i to ratou oaoa: te oaoa ra ratou i mua ia oe ra mai te oaoa i te auhuneraa ra; mai te oaoa o te feia e tufa i te taoˈa pau ra.” (Isaia 9:3) Noa ˈtu e te ite ra tatou i teie nei e ua tia taua ‘fenua rahi’ o te feia faatavaihia ra, e oaoa rahi tatou ia hiˈo tatou i te numera o te tahi atu feia ooti ia maraa noa i te mau matahiti atoa—Salamo 4:7; Zekaria 8:23; Ioane 10:16.

21. Eaha ta tatou e tauaparau i roto i te tumu parau i muri nei?

21 E mau tumu maitatai mau ta tatou e tamau ai i te oaoa i roto i te ohipa ootiraa. Ta tatou poroi o te tiaturiraa, ta tatou imiraa i te feia au, e to tatou huru imi hau—e hopoi mai teie mau mea atoa i te oaoa ei feia ooti. Teie râ, e faatupu te reira i te riri o te feia e rave rahi. Ua farerei te aposetolo Ioane i te reira. Ua tapeahia oia i nia i te motu o Patamo ‘no to ˈna paraparauraa no nia i te Atua e to ˈna faaiteraa ia Iesu.’ (Apokalupo 1:9) Nafea ïa tatou e tapea ˈi i to tatou oaoa ia farerei tatou i te hamani-ino-raa e te patoiraa? Eaha te tauturu ia tatou ia faaruru i te huru e ino noa ˈtura o te taata e rave rahi ta tatou e poro atura i teie nei? E horoa mai ta tatou tumu parau i muri nei i te tauturu a te Bibilia no te pahono i teie mau uiraa.

[Nota i raro i te api]

^ Ua faanaho-na-mua-hia te mau haapiiraa i te mau vahi i reira te mau pǔpǔ feia anaanatae i nehenehe ai e haaputuputu. Aita râ i maoro, ua faatere-atoa-hia te mau haapiiraa e te taata taitahi e te mau utuafare.—A hiˈo i te buka ra Les Témoins de Jéhovah: Prédicateurs du Royaume de Dieu, api 574, neneihia e te mau Ite no Iehova.

Nafea outou e pahono ai?

• Eaha te ohipa ootiraa taipe?

• Eaha te huru poroi ta tatou e poro haere ra?

• No te aha ta tatou imiraa i te mau pǐpǐ e manuïa ˈi?

• Nafea tatou e faaea hau noa ˈi i roto i te ohipa ootiraa?

• No te aha tatou e tamau ai i te oaoa i roto i te ootiraa?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te mau api 12, 13]

Pororaa i na senekele matamua e 20

[Hohoˈa i te api 13]

Mai ia Paulo, e tamata te feia ooti no teie tau i te farerei i te taata i te mau vahi atoa

[Hohoˈa i te api 13]

A poro i te parau apî maitai ma te huru au mau