Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A tamau noa i roto i te ohipa ootiraa!

A tamau noa i roto i te ohipa ootiraa!

A tamau noa i roto i te ohipa ootiraa!

“O tei ueue ma te roimata ra, e ooti ïa ma te oaoa.”—SALAMO 126:5.

1. No te aha e ‘pure ai i te Fatu o te ohipa ia tono â oia i te rave ohipa’ i teie mahana?

 I MURI aˈe i te toru o te tere pororaa o Iesu Mesia i Galilea, ua parau oia i ta ˈna mau pǐpǐ e: “Te rahi mau nei te auhune, te iti nei râ te feia e rave.” (Mataio 9:37) Hoê â te huru tupuraa i Iudea. (Luka 10:2) I te mea e e parau mau tera fatata a 2 000 matahiti aˈenei, eaha ïa te huru tupuraa i teie mahana? I roto i te matahiti taviniraa i mairi aˈenei, hau atu i te 6 000 000 Ite no Iehova tei tamau noa i roto i te ohipa ootiraa taipe i rotopu i na huitaata e 6 000 000 000 o te ao, te rahiraa hoi ua ‘purara ïa e ua faarue-taue-hia, mai te mamoe tiai ore ra.’ Hoê â ïa faufaaraa to te aˈoraa a Iesu e ‘pure i te Fatu o te ohipa ia tono â oia i te rave ohipa ei ooti,’ i teie nei e a tau senekele aˈenei.—Mataio 9:36, 38.

2. Eaha te huti i te ara-maite-raa o te taata i nia ia tatou?

2 Ua pahono mai te Atua ra o Iehova, te Fatu o te ohipa, i te taparuparuraa e tono â i te rave ohipa. E auê ïa oaoaraa te apitiraa i roto i te ohipa ootiraa e arataihia ra e te Atua! Noa ˈtu e mea iti tatou ia faaauhia i te mau nunaa, e huti to tatou itoito i roto i te ohipa pororaa i te Basileia e faariroraa i te taata ei pǐpǐ, i te ara-maite-raa o to te ao i nia ia tatou. I te mau fenua e rave rahi, e faahiti-pinepine-hia tatou i roto i te mau vea. I roto i te hoê hohoˈa afata teata, ia taˈi te ôe o te uputa, e parauhia paha e o te mau Ite no Iehova tera. Oia, mea matau-maitai-hia ta tatou ohipa Kerisetiano ei feia ooti taipe i te senekele 21 nei.

3. (a) Nafea tatou i ite ai e ua tapaohia te ohipa pororaa i te Basileia i te senekele matamua ra? (b) No te aha tatou e parau ai e te turu ra te mau melahi i ta tatou taviniraa?

3 Ua tapao atoa to te ao i te ohipa pororaa i te Basileia i te senekele matamua e ua hamani ino i te feia poro i te parau apî maitai. No reira te aposetolo Paulo i papai ai e: “Te manaˈo nei au ua faataa te Atua ia matou i te mau aposetolo nei ei hopea, mai te feia i haapaohia no te pohe ra; ua faarirohia hoi matou [te mau aposetolo] ei hiˈoraa na to te ao, na te mau melahi, e na te taata atoa.” (Korinetia 1, 4:9) Oia atoa, e huti to tatou tamau-noa-raa ei feia poro i te Basileia noa ˈtu te hamani-ino-raa, i te ara-maite-raa o to te ao i nia ia tatou e e mea faufaa na te mau melahi. Te na ô ra te Apokalupo 14:6 e: “Hiˈo atura vau [te aposetolo Ioane] i te hoê melahi i te maueraa na ropu i te reva nei: ma te evanelia e tia i te vairaa ra ei pororaa ˈtu i te feia e parahi i te ao nei ra, i te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau reo atoa, e te mau nunaa atoa.” Oia, te turu maira te mau melahi ia tatou i roto i ta tatou taviniraa—ta tatou ohipa ootiraa!—Hebera 1:13, 14.

“E ririhia outou”

4, 5. (a) Eaha te faaararaa a Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ? (b) No te aha te mau tavini a te Atua no teie tau e ‘ririhia ˈi’?

4 I to te mau aposetolo a Iesu tonoraahia ei feia ooti, ua haapao ratou i ta ˈna faaueraa ra ‘ia paari mai te ophi ra, e te hapa ore mai te uuairao ra.’ Ua na ô â Iesu e: “E ara râ ia outou i te taata; e tuu hoi ratou ia outou i te [mau tiripuna mataeinaa] ra, e e papai hoi ia outou i roto i to ratou mau sunago; e no ˈu nei e hopoihia ˈi outou i te aro o te mau tavana e te hui arii, ei ite no ratou e no te mau Etene. . . . E e ririhia outou e te taata atoa no to ˈu nei iˈoa; o te taata râ e tapea maite e tae noa ˈtu i te hopea, o te ora ïa.”—Mataio 10:16-22; MN.

5 E “ririhia” tatou i teie mahana no te mea “te vai noa nei to te ao atoa i raro aˈe i taua varua ino ra,” o Satani te Diabolo, te enemi o te Atua e o to ˈNa nunaa. (Ioane 1, 5:19) Te ite ra to tatou mau enemi i to tatou ruperupe pae varua, eita râ ratou e farii e na Iehova te reira. Te ite ra te feia patoi i to tatou mata oaoa e te ataata a rave ai tatou i te ohipa ootiraa ma te reˈareˈa. E maere ratou i to tatou tahoêraa! Oia mau, e farii paha ratou i te reira ma te manaˈo tae ore ia ratere ratou i te tahi atu fenua e ia ite e te rave ra te mau Ite no Iehova i te hoê â ohipa i reira e ta ratou i ite i to ratou iho fenua. Papu maitai, ua ite tatou e i te taime au, e faaitehia Iehova, to tatou turu e te tumu o to tatou tahoêraa, i to tatou mau enemi.—Ezekiela 38:10-12, 23.

6. Eaha ta tatou haapapuraa ia rave tatou i te ohipa ootiraa, eaha râ te uiraa e hiti mai?

6 Ua pǔpǔ te Fatu o te ohipa i “te mana atoa i te raˈi e te ao atoa nei” na ta ˈna Tamaiti, o Iesu Mesia. (Mataio 28:18) Te faaohipa ra ïa Iehova ia Iesu no te faatere i te ohipa ootiraa a te mau melahi i te raˈi e a te “tavini haapao maitai e te paari” tei faatavaihia, i ǒ nei i te fenua nei. (Mataio 24:45-47; Apokalupo 14:6, 7) Nafea râ tatou e faaruru ai i te patoiraa a te enemi e e vai oaoa noa atoa ˈi a tamau ai tatou i roto i te ohipa ootiraa?

7. Teihea haerea e tia ia tutava tatou i te tapea ia patoihia aore ra ia hamani-ino-hia tatou?

7 Ia farerei tatou i te patoiraa aore ra i te hamani-ino-raa huna ore, e imi anaˈe i te tauturu a te Atua e ia nehenehe tatou e tapea i te hoê â haerea e o Paulo. Ua papai oia e: “Ia faainohia mai, ua [haamaitai atu] matou; ia hamani-ino-hia mai, ua faaoromai matou: ia [pari-haavare-hia] ra, ua [taparuparu] atu matou.” (Korinetia 1, 4:12, 13; MN) I te tahi mau taime, ua taui te huru o to tatou feia patoi no teie haerea apitihia e ta tatou taviniraa i te vahi taata ma te haapao maitai.

8. Eaha te tamahanahanaraa e noaa mai ia outou maoti te mau parau a Iesu i roto i te Mataio 10:28?

8 Eita atoa te haamǎtaˈuraa i te pohe e haaparuparu i to tatou itoito ei feia ooti. E poro tatou i te poroi o te Basileia ma te mǎtaˈu ore e ma te huna ore roa ˈˈe. E te noaa ra ia tatou te tamahanahanaraa faaitoito maoti te mau parau a Iesu ra: “Eiaha e mǎtaˈu i tei taparahi mai i te tino nei, eita râ te [nephe] e pohe ia ratou; e mǎtaˈu râ outou ia ˈna i te tia ia ˈna ia rave pohe roa i te tino e te [nephe] atoa i gehena.” (Mataio 10:28; MN) Ua ite tatou e o to tatou Metua i te raˈi Tei horoa i te ora. E haamaitai oia i te feia e tapea i to ratou hapa ore i mua ia ˈna e te tamau noa ma te taiva ore i roto i te ohipa ootiraa.

Te hoê poroi o te faaora

9. Ua nafea te vetahi i te faarooraa i te mau parau a Ezekiela, e nafea te hoê â mea e tupu ai i teie tau?

9 I to te peropheta Ezekiela pororaa ma te mǎtaˈu ore i te mau poroi a Iehova i te mau “fenua tâhito”—na Basileia o Iseraela e o Iuda—ua oaoa te vetahi i te faarooraa i tei tia ia ˈna ia parau. (Ezekiela 2:3) “Inaha,” o ta Iehova ïa i parau, “ua riro oe mai te pehe hinaaro-rahi-hia no ratou ra, e mai te taata reo maitai ra, mai te mea i faaoto-atoa-hia ra.” (Ezekiela 33:32) Noa ˈtu e ua au ratou i te mau parau a Ezekiela, aita ratou i ohipa ia au i te reira. Eaha teie e tupu nei i teie tau? Ia poro te toea faatavaihia e to ratou mau hoa i te poroi a Iehova ma te itoito, mea au na te vetahi e faaroo no nia i te mau haamaitairaa a te Basileia, eita râ ratou e haa ma te mauruuru, e riro mai ei pǐpǐ, e e apiti i roto i te ohipa ootiraa.

10, 11. I te afa matamua o te senekele 20, eaha tei ravehia no te poro i ta tatou poroi faaoraraa, e eaha te mau faahopearaa?

10 I te tahi aˈe pae, mea rahi tei farii maitai i te ohipa ootiraa e tei apiti i roto i te pororaa i te mau poroi a te Atua. I te hoê anairaa tairururaa Kerisetiano mai te matahiti 1922 e tae atu i te matahiti 1928, ei hiˈoraa, ua faaoto-maitai-hia te mau poroi haavaraa i te faanahoraa ino a Satani. Ua haapuroro te tahi mau pu radio i teie mau haavaraa i faaotohia i taua mau tairururaa ra. I muri iho, ua opere te nunaa o te Atua i te mau mirioni api parau neneihia no nia i te reira.

11 I te pae hopea o te mau matahiti 1930, ua haamata te tahi atu huru pororaa—te mau haereraa no te haamaramarama. I te omuaraa, ua amo te nunaa o Iehova i te mau iri e faaara ra no nia i te mau oreroraa parau no te taatoaraa. I muri iho, ua amo ratou i te mau iri ua papaihia te tahi mau manaˈo mai teie “E marei e e eiâraa te haapaoraa” e “A tavini i te Atua e i te Mesia te Arii,” i nia iho. Ia haere ratou na nia i te mau purumu, e huti ratou i te ara-maite-raa o te feia e hahaere ra. ‘Maoti te reira i ite-rahi-hia ˈi te mau Ite no Iehova e i itoito mai ai ratou,’ o te manaˈo ïa o te hoê taeae tei rave tamau i taua ohipa ra i nia i te mau purumu o te tuhaa tapihooraa i Lonedona, i Beretane.

12. Taa ê atu i te mau poroi haavaraa a te Atua, eaha ta tatou i faataa i roto i ta tatou taviniraa, e o vai tei tahoê i teie nei no te poro i te parau apî maitai?

12 Ia poro tatou i te mau poroi haavaraa a te Atua, e faataa atoa tatou i te mau tuhaa maitatai o te poroi o te Basileia. E tauturu ta tatou pororaa mǎtaˈu ore na te ao atoa ia tatou ia imi i te feia au. (Mataio 10:11) Ua farii maitai te rahiraa o te mau melo hopea o te pǔpǔ faatavaihia i te titauraa a te pu o te ootiraa i te mau matahiti 1920 e 1930 ra. E, i te hoê tairururaa i te matahiti 1935 ra, ua topa mai te parau apî faahiahia no nia i te hoê a muri aˈe haamaitaihia no te “feia rahi” o te mau “mamoe ê atu” i nia i te hoê fenua paradaiso. (Apokalupo 7:9; Ioane 10:16) Ua haapao ratou i te mau poroi haavaraa a te Atua e ua tahoê atu ratou i te feia faatavaihia i roto i te pororaa i te parau apî maitai o te faaora.

13, 14. (a) Eaha te tamahanahanaraa ta tatou e fanaˈo i roto i te Salamo 126:5, 6? (b) Ia tamau tatou i te ueue e te faarari, eaha te tupu mai?

13 E tamahanahanaraa rahi na to te Atua feia ooti e na tei roohia iho â râ i te hamani-ino-raa, te mau parau o te Salamo 126:5, 6: “O tei ueue ma te roimata ra, e ooti ïa ma te oaoa. O tei haere hoi e ueue i te huero ma te oto ra, e hoˈi faahou mai â ïa ma te oaoa, e ma te hopoi atoa mai i ta ˈna ra mau rǔrǔ.” Te faaite ra te mau parau a te papai salamo no nia i te ueueraa e te ootiraa e te haapao ra e te haamaitai ra Iehova i te toea tei hoˈi mai mai te faatîtîraa i Babulonia i tahito ra. Ua oaoa roa ratou i to ratou tuuraahia, ua tahe râ paha to ratou roimata i to ratou ueueraa i te huero i nia i te hoê repo mǎrô aita i faaohipahia i te roaraa o na 70 matahiti faatîtîraa. Teie râ, ua ooti te feia tei haere i mua i roto i te ohipa ueueraa e paturaa, i te hotu e te mauruuru no ta ratou ohipa.

14 E tahe paha to tatou roimata ia roohia tatou i te ati aore ra ia mauiui tatou aore ra to tatou mau hoa faaroo no te parau-tia. (Petero 1, 3:14) I roto i ta tatou ohipa ootiraa, e fifihia paha tatou i te omuaraa no te mea e au ra e aita tatou e manuïa ra i roto i ta tatou mau tutavaraa i roto i te taviniraa. Ia tamau râ tatou i te ueue e te faarari, e faatupu te Atua, e pinepine ma te hau atu i ta tatou i manaˈo. (Korinetia 1, 3:6) Te faaite-maitai-hia ra te reira i roto i te mau faahopearaa o ta tatou opereraa Bibilia e papai bibilia.

15. A horoa i te hoê hiˈoraa o te faufaaraa o te mau papai Kerisetiano i roto i te ohipa ootiraa.

15 A rave na i te hiˈoraa o te hoê taata o Jim te iˈoa. I te poheraa to ˈna metua vahine, ua itea mai ia ˈna te hoê buka La vie: comment est-elle apparue? Évolution ou création? * Ua taio oia i te reira ma te anaanatae. I roto i te hoê tauaparauraa e te hoê Ite tei tapiri atu ia ˈna i nia i te purumu, ua farii o Jim i te hoê farerei-faahou-raa, e ua tapae te reira i nia i te hoê haapiiraa bibilia. Ua haere oioi o Jim i mua i te pae varua, ua pûpû ia ˈna iho na Iehova, e ua bapetizohia. Ua faaite oia i te tahi atu mau melo o to ˈna fetii no nia i ta ˈna i haapii. Ei faahopearaa, ua riro to ˈna hoê tuahine e hoê taeae ei Ite no Iehova, e ua noaa ia Jim i muri aˈe te fanaˈoraa taa ê e tavini ei rima tauturu taime taatoa i te Betela i Lonedona.

Hamani-ino-hia e te oaoa râ

16. (a) No te aha i itehia ˈi te manuïaraa i roto i te ohipa ootiraa? (b) Eaha ta Iesu faaararaa no nia i ta te parau apî maitai e faatupu, e paraparau râ tatou i te taata ma teihea haerea?

16 No te aha te ohipa ootiraa i manuïa ˈi mai tera? No te mea ua haapao te mau Kerisetiano faatavaihia e to ratou mau hoa i te mau faaueraa a Iesu: “Ta ˈu e parau atu ia outou i roto i te pouri nei, o ta outou ïa e faaite hua i te maramarama; e tei parau-riirii-hia i roto i to outou tariˈa ra, o ta outou ïa e parau hua i nia iho i te mau fare.” (Mataio 10:27) Teie râ, e nehenehe tatou e tiai atu i te mau fifi, ua faaara mai hoi Iesu e: “Ei reira te tuaana e tuu atu ai i te taeae ia pohe, e te metua i te tamaiti; e e tia mai hoi te mau tamarii e haapohe i to ratou mau metua.” Ua na ô â Iesu e: “Eiaha e manaˈo e i haere mai au e hopoi mai i te hau i te fenua nei, aore au i hopoi mai i te hau, i te ˈoˈe râ.” (Mataio 10:21, 34) Aita Iesu i opua mau e faataa ê i te mau utuafare. I te tahi râ taime, ua na reira te parau apî maitai. Hoê â atoa no te mau tavini a te Atua i teie tau. Ia farerei tatou i te mau utuafare, e ere ta tatou opuaraa te faataa-ê-raa ia ratou. To tatou hinaaro, ia farii ïa te taatoaraa i te parau apî maitai. No reira tatou e paraparau atu ai i te mau melo atoa o te hoê utuafare ma te mǎrû e te auhoa e ia auhia ta tatou poroi e te feia “[aau farii e tano] no te ora mure ore.”—Ohipa 13:48; MN.

17. Nafea te feia e turu i te mana arii o te Atua e faataa-ê-hia ˈi, e eaha te tahi hiˈoraa o te reira?

17 Ua faataa ê te poroi o te Basileia i te feia e turu i te mana arii o te Atua. Ei hiˈoraa, a feruri na nafea to to tatou mau hoa haamori raveraa i te tiaraa taa ê no te mea ua ‘hopoi ratou i ta Kaisara ia Kaisara ra, e ta te Atua i te Atua ra’ i te tau o te National Socialisme i Heremani. (Luka 20:25) Ma te taa ê atu i te mau aratai haapaoraa e te feia faahua Kerisetiano o te mau ekalesia o te Amuiraa faaroo Kerisetiano, ua mau papu noa te mau tavini a Iehova a patoi ai i te ofati i te mau faaueraa tumu o te Bibilia. (Isaia 2:4; Mataio 4:10; Ioane 17:16) Ua tapao te vahine tuatapapa ra o Christine King tei papai i te buka ra Te Hau Nazi e te mau haapaoraa apî (Beretane) e: “O te mau Ite anaˈe tei ore i fati i te hau [Nazi], no te mea noa ˈtu e ua pohe te mau tausani o ratou, ua tamau noa te ohipa e i te avaˈe Me 1945, te oraora noa râ te pǔpǔ Ite no Iehova, area te National Socialisme ra, aita ïa.”

18. Eaha te haerea ta te nunaa o Iehova e faaite noa ˈtu te hamani-ino-raa?

18 Mea faahiahia mau te haerea e faaitehia e te nunaa o Iehova ia faaruru ratou i te hamani-ino-raa. E maere te feia mana o teie nei ao i to tatou faaroo, e maere roa ˈtu â râ ratou i te mea e eita tatou e manaˈo ino aore ra e inoino. Ei hiˈoraa, e faaite pinepine te mau Ite i ora mai i te Taparahiraa a te mau Nazis, i te oaoa e te mauruuru ia haamanaˈo ratou i ta ratou i farerei. Ua ite ratou e ua horoa Iehova i ‘te mana rahi hau ê ra’ na ratou. (Korinetia 2, 4:7) Ua papu i to roto ia tatou tei faatavaihia e ‘ua papaihia to ratou iˈoa i nia i te raˈi.’ (Luka 10:20) E faatupu to ratou faaoromai i te tiaturiraa o te ore e aratai atu i te inoino ra, hoê â atoa te tiaturiraa papu o te feia ooti taiva ore o te ora ˈtu i te fenua nei.—Roma 5:4, 5.

A tamau noa i roto i te ohipa ootiraa

19. Eaha te mau ravea maitatai i faaohipahia i roto i te taviniraa Kerisetiano?

19 Eahâ te maororaa e vaiiho ai Iehova ia tatou i roto i te ohipa ootiraa taipe, arauaˈe iho ïa tatou e ite atu ai. Na roto i taua taime ra, ia haamanaˈo tatou e e mau ravea taa ê ta te feia ooti no te rave i ta ratou ohipa. Oia atoa, ia papu ia tatou e e manuïa ta tatou faaohiparaa ma te haapao maitai i te mau ravea pororaa i tamatahia. Ua parau o Paulo i te mau hoa Kerisetiano e: “Te aˈo aroha ˈtu nei au ia outou, e ei pee mai outou ia ˈu nei.” (Korinetia 1, 4:16) I to Paulo farereiraa i te mau matahiapo no Ephesia i Mileto, ua haamanaˈo oia ia ratou e aita oia i tuutuu i te haapii ia ratou “i te vahi taata, e i tera fare, i tera fare.” (Ohipa 20:20, 21) Ua haapii te hoa o Paulo ra o Timoteo eaha te mau ravea a te mau aposetolo e ua nehenehe atura ïa oia e haamatau i to Korinetia i te reira. (Korinetia 1, 4:17) Ua haamaitai te Atua i te mau ravea haapiiraa a Paulo, mai ia ˈna e haamaitai i to tatou tamau-noa-raa i te poro i te parau apî maitai i te vahi taata i tera fare e i tera fare, i roto i te mau farerei-faahou-raa, te mau haapiiraa bibilia, e i te mau vahi atoa to reira te taata.—Ohipa 17:17.

20. Nafea to Iesu faaiteraa e te vai ra te hoê ootiraa pae varua rahi roa, e nafea te reira i te iteraahia i te mau matahiti i mairi aˈenei?

20 I muri aˈe i to ˈna pororaa ˈtu i te hoê vahine no Samaria i pihai iho i te apoo pape i Sikara i te matahiti 30 T.T., ua paraparau Iesu no nia i te ootiraa pae varua. Ua parau oia i ta ˈna mau pǐpǐ e: “E faateitei i to outou mata, e hiˈo i te mau aua ra, ua teatea ïa i teie nei ua auhune. E te taata e ooti ra, e utua ta ˈna, e ua haaputu i te maitai no te ora mure ore ra; ia oaoa apipiti, o te ueue, e o te ooti.” (Ioane 4:34-36) Ua ite aˈena paha Iesu i te faahopearaa o to ˈna farereiraa i te vahine no Samaria, mea rahi hoi te faaroo ra ia ˈna no te faaiteraa a taua vahine ra. (Ioane 4:39) I te mau matahiti i mairi aˈenei, ua faaore te tahi mau fenua i te mau opaniraa i te mau Ite no Iehova aore ra ua faatiamâ ia ratou i te pae o te ture, o tei haamatara ïa i te mau aua apî no te ootiraa. Te faahopearaa, o te tamau-noa-raa ïa o te ootiraa pae varua rahi roa. Oia mau, na te ao atoa, te itehia ra te mau haamaitairaa rahi a tamau noa ˈi tatou i te rave i te ootiraa pae varua ma te oaoa.

21. No te aha e tia ˈi ia tatou ia tamau noa ei feia ooti oaoa?

21 Ua auhune anaˈe te mau aua e ua ineine anaˈe no te ootiraa, e tia i te feia rave ohipa ia haavitiviti. E tia ia ratou ia ohipa ma te haamarirau ore. I teie mahana, e tia ia tatou ia haa ma te itoito e ma te ru no te mea te ora nei tatou i “te tau hopea.” (Daniela 12:4) Oia, e farerei tatou i te mau tamataraa, te vai nei râ te hoê ootiraa i te feia haamori ia Iehova rahi atu â i to mutaa ihora. E mahana oaoaraa ïa teie. (Isaia 9:3) Ei feia rave ohipa oaoa, e tamau noa anaˈe ïa i roto i te ohipa ootiraa!

[Nota i raro i te api]

^ Neneihia e operehia e te mau Ite no Iehova

Nafea outou ia pahono?

Nafea te Fatu o te ohipa i te pahonoraa mai i te taparuparuraa e tono â i te rave ohipa?

Noa ˈtu e e “ririhia” tatou, eaha te haerea ta tatou e tapea noa?

No te aha tatou e oaoa ˈi noa ˈtu e e hamani-ino-hia tatou?

No te aha tatou e tamau ai i roto i te ohipa ootiraa ma te ru?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te mau api 16, 17]

Te turuhia ra te feia e rave ra i te ootiraa pae varua e te mau melahi

[Hohoˈa i te api 18]

Ua huti te mau haereraa no te haamaramarama i te ara-maite-raa o te feia e rave rahi i nia i te poroi o te Basileia

[Hohoˈa i te api 18]

E tanu e e faarari tatou, na te Atua râ e faatupu