Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E rave maitai roa ino tatou i tei maraa ia tatou!

E rave maitai roa ino tatou i tei maraa ia tatou!

E rave maitai roa ino tatou i tei maraa ia tatou!

“A RAVE maitai roa ino i tei maraa ia oe.” Na te hoê melo o te Tino Aratai a te mau Ite no Iehova i horoa na i taua manaˈo paari tauturu ra na te hoê mitionare. No te aha hoi e horoa ˈi i taua manaˈo paari faufaa ra na te hoê tavini aravihi? E ere anei te rahiraa o te mau mitionare i te mau taata itoito roa o te faaruru i te mau mahana atoa i te mau manumanu, te mau ophi, te veavea, te maˈi, e e rave rau fifi?

Inaha, e mau tane e e mau vahine mai ia tatou te mau mitionare Ite no Iehova, e mau Kerisetiano o tei turaihia e to ratou here hohonu ia Iehova e i to ratou taata-tupu ia tavini i te ara. Te faaitoito nei ratou i te tavini maitai roa ino ia Iehova, ma te turui i nia ia ˈna ia noaa mai te puai.—Ephesia 6:10.

No te ite hau atu â no nia i te ohipa mitionare, e feruri na tatou e te haere ra tatou e mataitai i te hoê fare mitionare taa ê i Afirika Tooa o te râ hoê mahana taatoa.

Hoê mahana i roto i te ohipa mitionare

E fatata i te hora 7 i te poipoi. Ua tae atu tatou i te fare mitionare i te hora tia no te apiti i roto i te aparauraa no nia i te irava bibilia no te mahana. E farii popou mai na hoê ahuru mitionare ia tatou e e faataa i te tahi parahiraa no tatou i te airaa maa. A haamatau ai tatou, e haamata hoê o te mau mitionare, e rave rahi hoi matahiti to ˈna haaraa i roto i teie ohipa, i te faatia i te hoê ohipa arearea i tupu i roto i ta ˈna taviniraa. E hope râ ta tatou paraparauraa ia haamanaˈo atu te taeae e peretiteni i te aparauraa i taua mahana ra i te pǔpǔ oaoa e ua tae i te taime no te hiˈopoa i te irava mahana. E faatupuhia te aparauraa na roto i te reo Farani. Noa ˈtu e aita tatou e paraparau ra i tera reo, mea taa maitai na roto i ta ratou huru paraparau e mea ite roa te mau mitionare ěê i te reo.

I muri aˈe i te aparauraa bibilia, e faaotihia te hoê pure haavare ore, ia oti, e inu tatou i te taofe. A taipu rahi ai tatou i te céréale, e parau mai te mitionare i pihai ia tatou e e tuu i te meiˈa i tâpûpûhia na nia iho. E faataa tatou e eita tatou e au i te meiˈa, ua parau râ oia e e taui tatou i te manaˈo ia tamata tatou i te meiˈa o te fenua. No reira, e tuu tatou i te meiˈa i tâpûpûhia i roto i ta tatou céréales. Ua tano iho â o ˈna! Mea au roa teie meiˈa—mea monamona mai te ice cream! E e haapapuhia mai e ua tunuhia te faraoa Farani e vai ra i nia i te airaa maa i teie aahiata i roto i te hoê fare toa i tera noa ˈtu pae o te aroâ i mua i te fare mitionare.

Ia paia tatou, e apee tatou i te tahi nau taata faaipoipo mitionare, ta tatou e mairi i te iˈoa o Ben e o Karen. Ua faarooroo tatou e mea hotu maitai te tuhaa fenua i teie vahi no Afirika Tooa o te râ, e e hinaaro tatou e haapapu i tei parauhia.

Ia tapae tatou i te tapearaa pereoo uta taata, te tiai ra 12 taata. Aita i maoro, te paraparau ra to tatou nau hoa mitionare ma te anaanatae i te hoê vahine e ta ˈna tamaiti no nia i te hoê tumu parau bibilia. No te ite ore hoi i te reo Farani, e tia noa tatou i reira ma te mata ataata! I te taime e rave ai te vahine i Te Pare Tiairaa e te A ara mai na!, e tae mai te pereoo uta taata, e e tamata te taata atoa i te paiuma i nia i te pereoo i te hoê â taime! A haavitiviti ai tatou i te paiuma i nia i te pereoo, e turai mai te taata ia tatou na muri mai. Mea fifi roa ia tia noa i nia i muri i te pereoo. Ia haamata te pereoo i te tere, e tapea maitai roa tatou i te tahi mea. I te tahi taime, e tapea taue noa te pereoo uta taata i te hoê vahi tapearaa, e mea rahi atu â te taata e faaô mai. E ataata ˈtu tatou i te mau horopatete i pihai mai, e e na reira atoa mai ratou. Eaha râ tatou i te hinaaro e paraparau ia ratou!

A tere noa ˈi te pereoo uta taata, e hiˈo maitai tatou na roto i te haamaramarama i te arepurepu i roto i te aroâ. E piti vahine o te haere avae ra e e mau taihaa teiaha to nia i to raua upoo. Te faito ra hoê o raua i te hoê farii pape rahi. Ua hohora te hoê taata itoito i te hoê ahu taoto i nia i te hiti purumu e ua tuu i te tahi mau taoˈa ta ˈna e manaˈo e hoo atu na nia iho. E taata anaˈe to te mau vahi atoa o te hoo maira aore ra o te hoo atura i te mau mea atoa e nehenehe e hoo mai aore ra e hoo atu.

E ite taue o Ben, e tia noa ra i pihai ia ˈu, e te tito ra te tahi mea i to ˈna avae. Eaha râ? Ua î roa te pereoo i te taata, e te tito-noa-hia ra râ to ˈna avae. E nehenehe oia e hiˈo i raro. I roto i te hoê pute i pihai i to ˈna avae, te vai ra te hoê moora ora o te faao ra i rapaeau i te pute e titotito atu ai i to ˈna avae! E parau o Ben e te afai ra paha te fatu e hoo i te moora i te matete.

Ia tapae tatou i roto i ta tatou tuhaa fenua, e oaoa tatou i te ite e e poro tatou i te hoê tuhaa fenua taa ê maitai no Afirika. A tapiri atu ai tatou i te fare matamua, e popo puai o Ben no te faaara i te fatu fare. Mea na reira te taata e “patoto ai i te opani” i teie vahi o te fenua. E haere mai te hoê taata apî i rapae e e parau mai oia e mea rahi ta ˈna ohipa, e ani mai râ oia e ia hoˈi atu tatou i muri aˈe i taua poipoi ra.

I te fare i muri iho, e farerei tatou i te hoê vahine o te paraparau i te hoê reo aita e taa ra ia Ben. E tuô te vahine i ta ˈna tamaiti no te huri i te mau parau a Ben. Ia oti ta Ben aparauraa, e farii te vahine i te hoê buka rairai no nia i te mau tumu parau bibilia, e e parau mai ta ˈna tamaiti e e faataa oia i te reira i to ˈna mama. I te toru o te fare, te parahi ra te tahi mau taata apî i roto i te aua i mua. E piti o ratou te tia oioi i nia ia nehenehe te mau ratere e parahi. E tupu te hoê aparauraa oaoa no nia i te faaohiparaa i te satauro i roto i te haamoriraa. E faanahohia te tahi atu â aparauraa i te hebedoma i muri mai. I teie nei, e haere tatou e hiˈo i te taata apî ohipa roa ta tatou i farerei i te fare matamua. Aita tatou i ite mea nafea, ua faaroo aˈena o ˈna i ta tatou aparauraa e te feia apî i raro i te aroâ. Mea rahi ta ˈna mau uiraa bibilia e ua ani oia i te hoê haapiiraa bibilia. I muri aˈe i te hiˈoraa i ta ˈna tarena, e parau o Ben e e hoˈi mai oia i te hoê â taime i te hebedoma i muri mai. A hoˈi ai tatou i te fare mitionare e tamaa, e faataa Ben raua o Karen e e tia ia raua ia faanaho maitai i ta raua ohipa haapiiraa bibilia, no te mea e nehenehe raua e haamata ohie i te mau haapiiraa bibilia hau aˈe i ta raua e nehenehe e faatere.

E haapopou tatou ia raua no to raua ite i te reo Farani. E faataa o Ben e e ono matahiti i teie nei to raua Karen taviniraa ei mitionare, e te haamata ra raua i te matau i te reo Farani. E haapapu mai raua e e ere i te mea ohie ia haapii i te hoê reo apî, e e hoona râ te faaitoito-noa-raa.

I te hora 12 e te afa i te avatea, e putuputu mai te mau mitionare atoa no te tamaa. E ite tatou e i te mahana taitahi, hoê mitionare tei faataahia no te faaineine i te maa no te poipoi e no te avatea e no te horoi i te auˈa i muri iho. I teie mahana, ua faaineine te hoê o te mau mitionare i te moa farai au maitai e te umara putete farai, e te salade tomati—mea ite roa o ˈna i te rave i teie maa!

Eaha ta Ben e ta Karen e rave i te avatea? E faataa raua e eita te taata atoa e faaea i raro aˈe i te mahana mai te hora 1 e tae atu i te hora 3 i te avatea, no reira i te rahiraa o te taime, e haapii aore ra e taotooto te mau mitionare. Eita tatou e maere ia parau mai o Karen e eita e maoro, e matau te mau mitionare apî i teie peu!

I muri aˈe i te taotootoraa, e hoˈi tatou i roto i te taviniraa. Aitâ te hoê taata tei anaanatae ta Ben i tamata i te farerei tau taime i to ˈna fare, e piti râ taata apî tei haere mai i te opani i to Ben poporaa. E parau mai raua e ua faahiti te fatu fare i te mau tere o Ben e ua aˈo roa ia raua e ani i te buka haapiiraa tauturu Te ite e aratai i te ora mure ore. E oaoa tatou i te vaiiho atu i taua buka ia raua ra. Ia oti, e rave tatou i te hoê pereoo uta taata o te afai ia tatou i te hoê vahi i reira o Karen e faatere ai i te hoê haapiiraa bibilia e te hoê vahine i anaanatae.

A haere ai tatou na roto i te mau aroâ î i te taata, e parau mai o Karen e ua farerei oia i te vahine i te hoê mahana i roto i te hoê taxi e te tahi atu â mau horopatete. Ua horoa o Karen i te hoê api parau ia taio te vahine i te roaraa o te tere. Ua taio te vahine i te api parau e ua ani i te tahi atu â api parau. Ua taio oia i tera api parau ma te anaanatae rahi. I to ratou tapaeraa, ua faanaho o Karen e farerei faahou i te vahine i to ˈna fare e ua haamata oia i te hoê haapiiraa bibilia hotu maitai i nia i te buka rairai Eaha ta te Atua e titau ra ia tatou? I teie mahana, e faatere o Karen i te haapiiraa i nia i te haapiiraa pae o taua buka rairai ra.

Ua oaoa roa tatou i ta tatou mahana pororaa, e uiraa faahou râ ta tatou no nia i te ohipa mitionare. E haapapu mai te feia i farii mai ia tatou e ia hoˈi tatou i te fare, e faaineine ratou i te hoê maa mâmâ na tatou e e pahono mai i ta tatou mau uiraa.

Nafea ratou e tapea ˈi i te tere

A amu ai tatou i te huero moa farai, te faraoa, e te pata paari Farani, e haapii hau atu â tatou no nia i te oraraa mitionare. Te Monire i te rahiraa o te taime, e mahana ïa e faafaaea ˈi te mau mitionare aore ra e haapao ai ratou i ta ratou iho mau ohipa. E papai te rahiraa o te mau mitionare i te fetii e i te mau hoa i te tahi taime o taua mahana ra. Mea faufaa roa te mau parau apî no te fare mai no ratou, e e oaoa te mau mitionare i te hapono i te rata e ia tae mai ta ratou.

I te mea e e ora e e ohipa amui te mau mitionare, mea faufaa roa ia atuatu ratou i te hoê taairaa maitai na roto i te faahoaraa ˈtu i te mau hoa mitionare e te tauaparauraa no nia i te mau mea pae varua. No reira, taa ê atu i te pee-maite-raa i te hoê porotarama haapiiraa bibilia tamau na ratou iho, e haapii te mau mitionare i te Bibilia e te vea o Te Pare Tiairaa i te mau po Monire atoa. E faaite o Ben e ia ora amui te mau mitionare ěê, e tupu mai iho â te tahi mau taa-ê-raa rii o te manaˈo, na te haapiiraa utuafare pae varua râ e tauturu ia ratou ia atuatu i te hoê huru hau e te tahoê. E haapapu oia e mea maitai atoa eiaha e manaˈo e mea faufaa roa tatou iho.

Mea faufaa atoa te haehaa. Ua tonohia te mau mitionare no te tavini, eiaha râ ia tavinihia ratou. E parau to tatou mau hoa mitionare e hoê o te mau mea fifi roa ˈˈe e rave, o te parauraa ïa na roto i te mau huru reo atoa “eiaha e inoino mai,” ia tatarahapa iho â râ te hoê no te tahi mea ta ˈna i parau aore ra i rave ma te opua ore. E haamanaˈo mai Ben ia tatou i te hiˈoraa bibilia o Abigaila, o tei tatarahapa no te peu etene a ta ˈna tane, a tamǎrû atu ai i te hoê tupuraa o te nehenehe hoi e aratai atu i te ati. (Samuela 1, 25:23-28) Te neheneheraa “e parahi ma te hau,” tera hoê tuhaa faufaa o te riroraa ei mitionare maitai.—Korinetia 2, 13:11.

Hoê taime i te avaˈe, e faatupu te mau mitionare i te hoê apooraa no te tauaparau no nia ia ratou, e no nia atoa i te tahi mau tauiraa o te porotarama. Ia oti, e amu ratou paatoa i te hoê maa rii hopea taa ê. E au ra e e faanahoraa tauturu roa teie e te au maitai.

Ia paia tatou i te ahiahi, e haere tatou e mataitai poto i te fare mitionare. E ite tatou, e noa ˈtu e mea au noa to ratou fare, e haa amui te mau mitionare ia vai mâ maitai noa te fare. Te vai ra te faatoetoeraa, te matini puˈaraa ahu, e te hoê umu. E parau mai o Karen e i te mau fenua veavea roa, mai i Afirika Tooa o te râ, te vai atoa ra te faatoetoeraa mataˈi. E tauturu te mau nohoraa au noa, te maa maitai, e te mau arairaa maˈi au noa i te mau mitionare ia vai oraora maitai e ia faahotu noa.

Haamauraa i te feruriraa i nia i te mau mea maitatai

Ua maere tatou i te mau mea atoa ta tatou i ite. E nehenehe anei e parau e no tatou te ohipa mitionare? Nafea e papu ai ia tatou? E horoa mai te mau mitionare i te tahi mau mea e feruri ai tatou.

A tahi, e parau mai ratou e eita te mau mitionare Kerisetiano e haere e imi i te hoê oraraa ori haere noa. E imi ratou i te feia aau haavare ore o te hinaaro e haapii no nia i te mau parau fafau faahiahia a te Atua. E rave te mau mitionare 140 aˈe hora i te avaˈe i roto i te pororaa, no reira, mea titauhia ia au ratou i te taviniraa.

E ui paha tatou e ‘e te mau ophi ïa, te mau moo, e te mau manumanu?’ E nehenehe teie mau mea e itehia i roto i te mau tuhaa taviniraa mitionare e rave rahi, e parau râ Ben e ua matau te mau mitionare. E parau â oia e te vai ra to te tuhaa taviniraa mitionare taitahi to ˈna iho huru faahiahia hoê roa, e ia maoro, e haamau te mau mitionare i to ratou feruriraa i nia i te mau tuhaa maitatai o ta ratou hopoia. E riro oioi te mau huru tupuraa tei manaˈohia na mua ˈtu e mea “taa ê” ei mea matauhia, e ei mea oaoa atoa i te tahi mau taime. Ua parau te hoê mitionare o tei tavini i Afirika Tooa o te râ e rave rahi matahiti i te maoro hou a tia ˈi ia ˈna ia hoˈi i te fare no te tahi mau faaheporaa, e mea fifi aˈe no ˈna ia faarue i ta ˈna tuhaa taviniraa i te faarue i to ˈna iho fenua ehia matahiti aˈenei. Ua riro ta ˈna hopoia mitionare ei nohoraa no ˈna.

Ua ineine anei outou?

Mea rahi te mau mea ta Ben raua o Karen i parau mai e feruri ai tatou. E o outou? Ua feruri aˈena anei outou i te taviniraa ei mitionare i te ara? Mai te peu e e, tei pihai iho roa paha outou i taua fa ra i ta outou i feruri na? Hoê o te mau mea e titauhia, oia hoi ia au outou i te taviniraa taime taatoa e ia oaoa i te ohipa e tauturu i te taata. A haamanaˈo, e ere te mau mitionare i te mau aito rahi, e mau tane râ e e mau vahine mai ia tatou. Te rave maitai roa ino noa ra ratou i tei maraa ia ratou no te faatupu i te hoê ohipa faufaa roa.

[Hohoˈa i te api 27]

E haamata te mahana taitahi ma te hoê aparauraa no nia i te hoê irava bibilia

[Hohoˈa i te mau api 28, 29]

Mau huru tupuraa no Afirika

[Hohoˈa i te api 29]

Mea mauruuru roa te oraraa mitionare