Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Na te aau tae e aratai i te taata i Gileada

Na te aau tae e aratai i te taata i Gileada

Na te aau tae e aratai i te taata i Gileada

TE VAI nei te Haapiiraa bibilia no Gileada a te Watchtower no te faaineine i te mau tane e te mau vahine pûpûhia no te taviniraa mitionare i te ara. O vai te nehenehe e haere i Gileada? Te feia ïa e aau tae to ratou. (Salamo 110:3) Ua ite-maitai-hia te reira i te 8 no Tetepa 2001, i te faatuiteraahia te 111raa o te piha.

Ua farii aˈena te tahi feia haapii no taua piha ra i te faarue i te utuafare, te mau hoa, e to ratou fenua no te tavini i te vahi e hinaaro-rahi-hia ˈi te tauturu. I to ratou na reiraraa, ua tamata ratou ia ratou iho no te ite e e nehenehe anei ta ratou e rave i te tahi mau faatanoraa no te ora i te hoê vahi taa ê rii. Ei hiˈoraa, ua faanaho o Richer raua o Nathalie i ta raua mau taihaa no te reva i Bolivia, o Todd raua o Michelle i te Repupirita Dominicaine, e o David raua o Monique i te hoê fenua i Asia no te haaparare i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua. Ua tavini aˈena te tahi atu feia haapii i Nicaragua, i Équateur, e i Albanie.

Ua faaitoitohia Christy ia haapii i te reo Paniora i te haapiiraa teitei, e tauturu hoi te reira i te faaineine ia ˈna ia faaea e piti matahiti i Équateur hou oia a faaipoipo ai. Ua apiti te tahi atu i roto i te mau amuiraa reo ê i to ratou iho fenua. I mua i te hoê tautooraa taa ê, ua faaite o Saul raua o Priscilla i te hoê feruriraa aau tae na roto i te haa-puai-raa i te haamaitai i ta raua reo Beretane hou raua a haere mai ai i te haapiiraa.

Ua mahemo oioi noa na 20 hebedoma faaineineraa i te mau mitionare. Ua tae maira te mahana faatuiteraa, e tei pihai te feia haapii i te mau hoa e te fetii, a faaroo noa ˈi i te mau aˈoraa paari e te mau parau faaitoitoraa hopea.

Te peretiteni o te porotarama, o Theodore Jaracz ïa, tei faatuitehia no te hituraa o te piha o te Haapiiraa no Gileada, e e melo oia i teie nei no te Tino Aratai a te mau Ite no Iehova. Ua haamahitihiti ta ˈna mau parau omuaraa e eiaha roa ˈtu tatou, ei faanahonahoraa, e haamoe i te tapao o te faaineineraa i te feia haapii i Gileada, oia hoi te pororaa i te parau apî maitai o te Basileia e ati noa ˈˈe te fenua. (Mareko 13:10) E haamataro Gileada i te feia haapii aravihi ia rave i teie ohipa pororaa i nia i te hoê faito rahi aˈe i ta ratou i rave i mutaa iho e i te mau vahi o te ao e hinaaro-rahi-mau-hia ˈi te mau mitionare faaineinehia. Ua aˈo Taeae Jaracz i te feia haapii ia faaohipa maitai i ta ratou haapiiraa i fanaˈo i Gileada a apiti atu ai ratou i teie nei i te mau mitionare e tavini ra i na 19 fenua i reira te feia faatuitehia i tonohia ˈi.

Manaˈo tauturu i te taime au no te feia e faatuitehia ra

Tau oreroraa parau to muri iho. Na William Van De Wall, melo o te Tomite Amaa no te mau Hau Amui no Marite, i hohora i te tumu parau ra “Te itoito rahi mitionare—Hoê tapao o te mau Kerisetiano mau.” Ua onoono oia i nia i te ohipa faauehia e ‘faariro i te taata ei pǐpǐ,’ papaihia i roto i te Mataio 28:19, 20, e ua aˈo oia i te feia haapii e: “A pee ia Iesu, o tei rave i ta ˈna taviniraa mitionare ma te itoito rahi e te aau tae.” No te tauturu i te feia e riro mai ei mitionare ia tapea noa i to ratou itoito rahi no te ohipa mitionare, ua faaitoito oia ia ratou e: “A pee i te hoê porotarama e au ia faaohipahia; a tapea noa i te mau peu haapiiraa maitatai, a ite maite i te mau mea teotaratia; e a haamanaˈo noa i te mau tumu e rave ai outou i ta outou tuhaa taviniraa.”

To muri iho i roto i te porotarama, o Guy Pierce ïa, melo o te Tino Aratai. Ua vauvau oia i te manaˈo tumu ra “A tamau i te faahotu i ‘to outou puai feruriraa.’” (Roma 12:1, MN) Ua horoa oia i te tahi mau manaˈo tauturu e au ia faaohipahia na te piha e faatuitehia ra, ma te faaitoito ia ratou ia faaohipa i to ratou puai e manaˈo e e feruri no ǒ mai i te Atua ra. “A tamau i te feruriruri eaha ta Iehova e parau maira ia outou na roto i ta ˈna Parau. E paruru te reira ia outou,” ta ˈna ïa i parau. (Maseli 2:11) Ua aˈo atoa Taeae Pierce i te piha e eiaha to ratou ei manaˈo etaeta, ia ore hoi ratou e haafifi i to ratou “puai feruriraa.” Papu maitai, e riro teie mau haamanaˈoraa i te taime au ei mea faufaa ia tavini te feia faatuitehia ei mitionare.

I muri iho, ua vaiiho te peretiteni i te parahiraa na te hoê o te mau orometua haapii no Gileada, o Lawrence Bowen, o tei hohora i te manaˈo tumu ra “A opua maite e aita roa a outou parau e faaite atu.” Ua faataa oia e no nia i ta ˈna ohipa mitionare i Korinetia, ua “opua maite” te aposetolo Paulo ‘e aita roa a ˈna parau e faaite atu, maori râ o Iesu Mesia e oia i [patǐtǐhia i nia i te pou].’ (Korinetia 1, 2:2; MN) Ua ite Paulo e na te puai rahi roa ˈˈe i te ao taatoa, te varua moˈa, e paturu ra i te poroi e faaitehia ra i roto i te Bibilia taatoa: te faatiaraa Iehova i to ˈna mana arii maoti te Huero tǎpǔhia. (Genese 3:15) Ua faaitoitohia na 48 feia haapii e faatuitehia ra ia riro mai ia Paulo e ia Timoteo e ia riro ei mitionare o te manuïa, ma te tapea maite i te “hohoˈa parau faaora.”—Timoteo 2, 1:13, MN.

“A mauruuru no ta outou fanaˈoraa taa ê, e ô no ǒ mai i te Atua ra,” tera te manaˈo tumu hopea o te mau oreroraa parau omuaraa. Ua tauturu o Wallace Liverance, te papai parau no te Haapiiraa no Gileada, i te feia faatuitehia ia taa ia ratou e te mau fanaˈoraa taa ê, e tapao faaite ïa i te maitai rahi o te Atua, e ere râ i te hoê mea e tiaraa to ratou e fanaˈo atu aore ra tei noaa ia ratou no te tahi mau ohipa ta ratou i rave. Ma te faahiti i te hiˈoraa o te aposetolo Paulo, ua parau atu Taeae Liverance e: “Aita Iehova i maiti ia Paulo ia riro ei aposetolo na ˈna no te mau nunaa no ta ˈna mau ohipa i rave, a manaˈohia ˈtu ai e ua noaa mai ia Paulo te tiaraa e fanaˈo i taua hopoia ra aore ra e au ia ˈna ia fanaˈo i te reira. Aita te reira i taaihia i te maororaa o ta ˈna taviniraa aore ra i te ite. I te manaˈo taata, e au ra e o Baranaba te maitiraa e au. Aita te reira i niuhia i nia i te aravihi; e au ra e mea orero aˈe Apolo ia Paulo. E tapao faaite tera i te maitai rahi o te Atua.” (Ephesia 3:7, 8) Ua faaitoito Taeae Liverance i te feia faatuitehia ia faaohipa i ta ratou ô, aore ra fanaˈoraa taa ê i roto i te taviniraa, no te tauturu ia vetahi ê ia riro mai ei hoa no te Atua e fanaˈo atu ai ratou i ‘te ora mure ore mea horoa-noa-hia mai e te Atua na roto i to tatou ra Fatu ia Iesu Mesia.’—Roma 6:23.

I muri mai, na Mark Noumair, te tahi atu orometua haapii no Gileada, i aratai i te hoê aparauraa oraora e te tahi feia haapii i nia i te manaˈo tumu ra “E hopoi mai te faaineineraa i te mau faahopearaa maitatai.” (Maseli 21:5) Ua faataa te mau tupuraa e ia faaineine maitai te hoê tavini ia ˈna no te taviniraa, ia faaineine iho â râ oia i to ˈna aau, e faaite ïa oia i te anaanatae mau i te taata. Eita roa ˈtu oia e feaa i ta ˈna mau parau. Maori râ, e faahiti e e rave oia i te mau mea no te tauturu ia ratou i te pae varua. “Tera te ravea o te riroraa ei mitionare manuïa,” ta Taeae Noumair ïa i parau, ma te faaohipa i ta ˈna iho i ite a tavini ai oia ei mitionare i Afirika.

Taviniraa mitionare—Hoê toroa mauruuru

Ua uiui o Ralph Walls e o Charles Woody i te tahi mau mitionare aravihi, tei fanaˈo atoa i te hoê faaineineraa taa ê i te Pu haapiiraa no Patterson. Ua haapapu te mau uiuiraa e na te here i te taata e hopoi mai i te oaoa i roto i te taviniraa mitionare. Mea tamahanahana no te feia haapii e to ratou fetii e mau hoa i putuputu mai, ia faaroo i te tahi mau mitionare aravihi ia faataa roa mai no te aha e toroa mauruuru te taviniraa mitionare.

Na John E. Barr, o te tavini ra i roto i te Tino Aratai, i hohora i te oreroraa parau faufaa o te mahana, teie te manaˈo tumu “E himene i te himene apî ia Iehova.” (Isaia 42:10) Ua faaite Taeae Barr e e itehia te parau ra “himene apî” e iva taime i roto i te Bibilia. Ua ui aˈera oia e, “Eaha teie himene apî?” Ua pahono atura oia e: “Te faaite ra te mau irava tapiri e e himenehia te hoê himene apî no te mau tupuraa apî i roto i te faaohiparaa Iehova i to ˈna mana arii.” Ua faaitoito oia i te feia haapii ia tamau i te apiti i to ratou reo i roto i te mau himene arueraa i te Basileia upootia o te Atua i roto i te rima o te Arii ra o Iesu Mesia. Ua parau Taeae Barr e ua tauturu te faaineineraa ta ratou i fanaˈo i Gileada ia ratou ia maramarama ˈtu â, mai tei ore i itehia aˈenei, i te mau tuhaa rau o teie “himene apî.” “Ua faataa maitai te haapiiraa i te faufaaraa ia ‘himene’ amui outou i te mau arueraa a Iehova e to outou mau taeae e mau tuahine i te mau vahi atoa ta outou e haere; a faahotu noa i te auhoêraa e te tahi atu i roto i ta outou mau tuhaa taviniraa.”

I muri aˈe i te horoaraahia te mau parau tuite i te feia haapii ra, ua taio te hoê auvaha no te piha i te hoê rata haamauruururaa haavare ore no te faaineineraa ta ratou i fanaˈo i Gileada.

E nehenehe anei outou e faaaano i ta outou taviniraa i te Atua e e rave e ia hotu atu â te reira? Mai te peu e e, a haamaitai ia outou mai teie feia haapii e faatuitehia ra. Na te reira i tauturu ia ratou ia haamataro ia ratou no te taviniraa mitionare. E oaoa rahi te itehia mai ia pûpû te hoê ia ˈna ma te aau tae i roto i te taviniraa i te Atua.—Isaia 6:8.

[Tumu parau tarenihia i te api 25]

TAPURA O TE PIHA HAAPIIRAA

Rahiraa fenua e tia to ratou: 10

Rahiraa fenua e terehia ˈtu: 19

Rahiraa feia haapii: 48

Faito matahiti au noa: 33,2

Rahiraa matahiti au noa i roto i te parau mau: 16,8

Rahiraa matahiti au noa i roto i te taviniraa taime taatoa: 12,6

[Hohoˈa i te api 26]

Te 111raa o te piha faatuitehia a te Haapiiraa bibilia no Gileada a te Watchtower

I roto i te tapura iˈoa i muri nei, a taio i te mau anairaa mai mua e haere atu i muri, e te mau iˈoa mai te pae aui e haere atu i te pae atau.

(1) Yeomans, C.; Toukkari, A.; Nuñez, S.; Phillips, J.; Dawkin, M.; Silvestri, P.; (2) Morin, N.; Biney, J.; López, M.; Van Hout, M.; Cantú, A.; Szilvassy, F.; (3) Williams, M.; Itoh, M.; Van Coillie, S.; Levering, D.; Fuzel, F.; Geissler, S.; (4) Yeomans, J.; Moss, M.; Hodgins, M.; Dudding, S.; Briseño, J.; Phillips, M.; (5) López, J.; Itoh, T.; Sommerud, S.; Kozza, C.; Fuzel, G.; Moss, D.; (6) Williams, D.; Dudding, R.; Geissler, M.; Morin, R.; Biney, S.; Cantú, L.; (7) Dawkin, M.; Hodgins, T.; Levering, M.; Silvestri, S.; Van Hout, D.; Briseño, A.; (8) Van Coillie, M.; Nuñez, A.; Kozza, B.; Sommerud, J.; Toukkari, S.; Szilvassy, P.