Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Ua horoa mai Iehova i “te puai i hau aˈe i tei matauhia”

Ua horoa mai Iehova i “te puai i hau aˈe i tei matauhia”

Aamu

Ua horoa mai Iehova i “te puai i hau aˈe i tei matauhia”

FAATIAHIA E HELEN MARKS

Tei te hoê ïa mahana veavea roa i te tau veavea i te matahiti 1986. O vau anaˈe te tiai ra i te fare vairaa taihaa tuanie i te hoê o te mau tauraa manureva maniania ore roa ˈˈe i Europa. Tei Tirana ïa, te oire pu o Albanie, tei parauhia “te fenua atua ore matamua i te ao.”

MA TE papu ore e te taiâ, ua hiˈo noa vau a haamata ˈi te hoê ofitie e pupuhi ta ˈna, i te paheru i ta ˈu pute ahu. Ia rave aore ra ia parau vau i te tahi mea e manaˈo ino ai oia, e nehenehe ïa vau e tiavaruhia i rapaeau i te fenua e e nehenehe na taata e tiai maira ia ˈu i rapae mai e tuuhia i roto i te fare tapearaa aore ra te aua raveraa ohipa. Auaˈe e ua nehenehe au e faaitoito i te ofitie ia riro ei mea auhoa ˈtu â na roto i te pûpûraa ˈtu i te tahi chewing-gum e te tahi faraoa paapaa. Teie râ, nafea to ˈu, te hoê vahine e 60 e tiahapa matahiti, ûraa ˈtu i teie tupuraa? No te aha vau i haapae ai i te hoê oraraa fanaˈo e i tamata ˈi i te turu i te mau faufaa a te Basileia i roto i te hoê o te mau fenua hopea e turu maite ra i te Marxisme-Léninisme?

Hoê potii maˈimaˈi e mea rahi ta ˈna mau uiraa

E piti matahiti i muri aˈe i to ˈu fanauraahia mai i te matahiti 1920 i Ierápetra, i Kereta, ua pohe to ˈu papa i te maˈi mahaha. Mea veve o Mama e aita oia i ite i te taio e te papai. E maha matou tamarii, o vau te hopea, e mea maheahea e mea maˈimaˈi au no te mea e heˈa tauate to ˈu. Ua parau te feia tapiri i to ˈu mama e haapao i na tamarii oraora aˈe e toru e e vaiiho ia ˈu ia pohe. Te oaoa nei au e aita oia i faaroo atu ia ratou.

No te ite papu e te faafaaea ra te nephe o Papa i nia i te raˈi, e haere pinepine Mama i te menema, ma te faaohipa i te mau ohipa faaroo a te hoê perepitero Orthodoxe. Tera râ, e ere te reira i te mea mâmâ. Te haamanaˈo noâ ra vau i te hoê mahana Noela toetoe roa, i to mâua Mama hoˈiraa i te fare mai te menema mai, a nee noa ˈi au i muri ia ˈna. No horoa noa ˈtura mâua i ta matou moni hopea na te perepitero. I muri aˈe i to Mama tunuraa i te tahi maa pota na matou, te mau tamarii, ua haere oia i roto i te tahi atu piha ma te ore e tamaa e ma te roimata no te ravea ore. Tau taime i muri aˈe, ua faaitoito vau i te haere e hiˈo i te perepitero e i te ui ia ˈna no te aha Papa i pohe ai e no te aha e tia ˈi i to ˈu mama veve ia aufau i te perepitero. Ua pahono mǎrû noa mai oia ma te haama e: “Ua rave te Atua ia ˈna. Mai tera iho â. E maitai mai iho â oe.”

Mea fifi na ˈu ia faatuati i ta ˈna pahonoraa e te pure a te Fatu, ta ˈu i haapii i te fare haapiiraa. Te haamanaˈo noa râ vau i te mau parau omuaraa nehenehe e te hohonu: “E to matou Metua i te ao ra, ia raa to oe iˈoa. Ia tae to oe ra hau. Ia haapaohia to oe hinaaro i te fenua nei, mai tei te ao atoa na.” (Mataio 6:9, 10) Mai te peu e e hinaaro iho â te Atua ia tupu to ˈna hinaaro i nia i te fenua, no te aha ïa tatou e mauiui rahi roa ˈi?

Ua fatata i te noaa mai ia ˈu te pahonoraa i taua uiraa ra, i te matahiti 1929, i to Emmanuel Lionoudakis, taata poro taime taatoa Ite no Iehova, haereraa mai i ǒ matou. * I to to ˈu mama uiraa ia ˈna eaha ta ˈna e hinaaro, aita o Emmanuel i pahono aˈe, ua horoa noa mai râ oia i te hoê tareta faaiteraa. Ua horoa mai Mama i te tareta ia taio vau. I te mea e e iva noa matahiti to ˈu, aita vau i maramarama maitai. Ua manaˈo to ˈu mama e e vava te taata poro, ua na ô atura oia e: “Mea aroha! Eita ta oe e nehenehe e paraparau, e eita ta ˈu e nehenehe e taio.” I muri iho, ua faareva ˈtura Mama ia ˈna ma te mǎrû.

Tau matahiti i muri aˈe, ua itea mai ia ˈu te pahonoraa. Ua horoa taua noâ tavini taime taatoa ra i te buka rairai Teihea te feia pohe?, neneihia e te mau Ite no Iehova, na to ˈu tuaana o Emmanuel Paterakis. * I to ˈu taioraa i te buka rairai, ua oaoa vau i te iteraa e aita te Atua i rave i to ˈu papa. Ua taa aˈera ia ˈu e te pohe, o te faahopearaa ïa o te huru tia ore o te taata e te tiai ra to ˈu papa i te hoê tia-faahou-raa no te ora i nia i te hoê fenua paradaiso.

“Ua faaino teie buka ia outou!”

Ua faaaraara te parau mau bibilia i to matou mata. Ua itea mai ia matou hoê Bibilia tahito a Papa e ua haamata matou i te haapii atu, e pinepine, ma te mori hinu na te hiti o te haapûpûraa auahi. I te mea e o vau anaˈe te vahine apî i te tuhaa fenua e anaanatae ra i te Bibilia, aita vau i faaôhia i roto i te mau ohipa a te pǔpǔ Ite iti no reira. No te hoê taime, ua tiaturi roa vau—ua hape hoi au—e na te mau tane anaˈe teie haapaoraa.

Na te anaanatae o to ˈu tuaana i te ohipa pororaa i faaitoito ia ˈu. Aita i maoro, ua haamata te mau mutoi i te hiˈopoa i to matou utuafare, e haere noa mai ratou i ǒ matou i te mau taime atoa, i te ao e te po, no te maimi ia Emmanuel e i te mau papai. Te haamanaˈo maitai ra vau i to te hoê perepitero haereraa mai e taparuparu ia matou e hoˈi i te fare pure. I to Emmanuel faaiteraa ˈtu ia ˈna i roto i te Bibilia e o Iehova te iˈoa o te Atua, ua haru aˈera te perepitero i te Bibilia, e tairiiri atura i te Bibilia ma te haamǎtaˈu i mua i te mata o to ˈu tuaana, e tuô ihora e, “Ua faaino teie buka ia outou!”

I te matahiti 1940, i to Emmanuel patoiraa i te tavini i roto i te nuu, ua haruhia oia e ua afaihia i nia i te tahua aroraa i Albanie. Aita matou i farerei faahou ia ˈna e ua manaˈo matou e ua pohe oia. E piti râ matahiti i muri aˈe, ua tae mai ta matou rata ma te manaˈo-ore-hia, na Emmanuel i papai mai te fare tapearaa mai. Ua ora mai oia! Ua mau roa i roto i to ˈu feruriraa hoê o te mau irava ta ˈna i faahiti i roto i ta ˈna rata: “Te hiˈo nei te mata o Iehova i to te ao atoa nei, ia horoa mai oia i te etaeta i te feia i tia te aau ia ˈna.” (Paraleipomeno 2, 16:9) Ua hinaaro rahi hoi matou i taua faaitoitoraa ra!

Mai to ˈna fare tapearaa mai, ua nehenehe Emmanuel e ani i te tahi mau taeae e haere e hiˈo ia ˈna. Ua faanaho-oioi-hia ˈtura te mau putuputuraa Kerisetiano huna i roto i te hoê fare faaapu i rapaeau i te oire. Aita ïa matou i ite e te hiˈopoahia ra matou! I te hoê Tapati, ua haaatihia matou e te mau mutoi e pupuhi ta ratou. Ua tuu ratou ia matou i roto i te hoê camionnette aita e tafare e ua haaporote ia matou na roto i te oire. Te haamanaˈo noâ ra vau i to te taata faaoooraa e tâhitohitoraa ia matou, tera râ, ua horoa mai Iehova i te hau o roto mai na roto i to ˈna varua.

Ua faahorohia matou i te tahi atu oire, i reira to matou huriraahia i roto i te tahi mau piha tapearaa poiri e te repo roa. Te haumitiraa o to ˈu piha tapearaa, o te hoê ïa patete e e faaruehia te mau mea i roto hoê taime i te mahana. Ta ˈu utua, e vau ïa avaˈe fare tapearaa no te mea ua faarirohia vau ei “orometua haapii” o te pǔpǔ. Teie râ, ua faanaho te hoê taeae i tapeahia e ia haapao to ˈna paruru i to matou tupuraa, e ua nehenehe oia e rave e ia tuuhia matou.

Hoê oraraa apî

I to Emmanuel tuuraahia mai te fare tapearaa mai, ua haamata oia i te tere i roto i te mau amuiraa i Ateno ei tiaau ratere. Ua haere au i ǒ i te matahiti 1947. Inaha, ua farerei au i te hoê pǔpǔ Ite rahi—e ere te mau tane anaˈe, te mau vahine atoa râ e te mau tamarii. I te pae hopea, i te avaˈe Tiurai 1947, ua faataipe au i ta ˈu euhe ia Iehova na roto i te bapetizoraa i roto i te pape. E pinepine, ua moemoeâ vau e riro mai ei mitionare e ua haamata vau i te haere i te haapiiraa i te po no te haapii i te reo Beretane. I te matahiti 1950, ua riro mai au ei pionie. Ua haere mai o Mama e faaea ia ˈu ra, e ua farii atoa oia i te parau mau bibilia. Ua riro noa oia ei Ite no Iehova e tae noa ˈtu i to ˈna poheraa e 34 matahiti i muri aˈe.

I taua noâ matahiti ra, ua farerei au ia John Marks (Markopoulos), te hoê taata maitai i te pae varua e te faatura-maitai-hia no te mau Hau Amui no Marite. Ua fanauhia o John i Albanie apatoa, e i muri aˈe i te revaraa e faaea i te mau Hau Amui, ua riro mai oia ei Ite no Iehova. I te matahiti 1950, to Heleni oia e tamata ra i te ani i te hoê visa no te haere i Albanie—te hoê fenua opanihia i taua tau ra i raro aˈe i te huru etaeta roa ˈˈe o te Communisme. Noa ˈtu e aita o John i ite atura i to ˈna fetii mai te matahiti 1936 mai â, aita oia i faatiahia ia tomo i roto ia Albanie. Ua maere au i to ˈna itoito rahi no te tavini ia Iehova e to ˈna here hohonu i te huitaeae. Ua faaipoipo mâua i te 3 no Eperera 1953. I muri aˈe, ua haere mâua i roto i to mâua fare apî i New Jersey, i te mau Hau Amui no Marite.

No te faatamaa ia mâua a poro noa ˈi mâua ma te taime taatoa, e ohipa iti ta mâua John i te pae tahatai o New Jersey, e faaineine mâua i te taofe na te feia ravaai. E rave mâua i te ohipa i te tau veavea noa, mai te aahiata e tae roa i te hora 9 i te poipoi. Na roto i te tapearaa i te hoê oraraa haehaa e te rave-na-mua-raa i te mau ohipa pae varua, ua nehenehe mâua e faataa i te rahiraa o to mâua taime no te ohipa pororaa. I te roaraa o te mau matahiti, ua anihia ia mâua e haere na te mau oire rau e mea hinaaro-rahi-hia te feia poro i reira. I reira, maoti te turu a Iehova, ua tauturu mâua i te feia i anaanatae, ua haamau i te mau amuiraa, e ua turu atu i te paturaa i te mau Piha a te Basileia.

Tautururaa i to mâua mau taeae e ere ra

Aita râ i maoro, ua fa mai te hoê tupuraa anaanatae no mâua. Ua hinaaro te mau taeae haapao hopoia e farerei i te mau hoa Kerisetiano e ora ra i te mau fenua Balkans, mea opanihia hoi ta matou mau ohipa i ǒ. Ehia matahiti to te mau Ite no Iehova i taua mau fenua ra faataa-ê-raahia i te huitaeae nunaa rau, mea iti aore ra aita roa ˈtu e maa varua e tae atu i ǒ, e ua faaruru ratou i te patoiraa uˈana. Te hiˈopoa-noa-hia ra te rahiraa o ratou, e mea rahi tei tuuhia i roto i te fare tapearaa aore ra te mau aua raveraa ohipa. Te hinaaro ru ra ratou i te mau papai, te aratairaa e te faaitoitoraa bibilia. Ei hiˈoraa, te na ô ra te hoê poroi tei tae mai no Albanie mai e: “A pure i te Fatu no matou. Haruraa i te mau papai i tera e tera fare. Eita ratou e faatia ia matou ia haapii. E toru taata tei tapeahia.”

No reira, i te avaˈe Novema 1960, ua haamata mâua i te hoê tere e ono avaˈe i te maoro no te haere i te tahi o taua mau fenua ra. Mea papu maitai e e hinaaro mâua i “te puai i hau aˈe i tei matauhia,” i te itoito, te mǎtaˈu ore, e te ravea maramarama no ǒ mai i te Atua ra no te rave i ta mâua ohipa faauehia. (Korinetia 2, 4:7, MN) O Albanie te fenua matamua ta mâua e tere atu. Ua hoo mai mâua i te hoê pereoo i Paris e ua reva ˈtura. I muri aˈe i to mâua taeraa ˈtu i Roma, ta John anaˈe te visa i noaa mai no te reva i Albanie. Ua tia ïa ia ˈu ia haere atu i Ateno, i Heleni, e ia tiai ia ˈna.

Ua ô atu o John i Albanie i te hopea avaˈe Fepuare 1961 e ua faaea oia i reira e hope noa ˈtu te avaˈe Mati. I Tirana, ua farerei roa ˈtu oia e 30 taeae. Ua oaoa roa ratou i te fanaˈoraa i te mau papai e te faaitoitoraa hinaaro-rahi-hia! Aita ratou i farerei aˈenei i te taata no rapaeau mai fatata e 24 matahiti i te maoro.

Ua putapû o John i te hapa ore e te faaoromai o taua mau taeae ra. Ua faaroo oia e mea rahi tei ere i ta ratou ohipa e tei tapeahia no te mea aita ratou i apiti atu i roto i te mau ohipa a te Communisme. Ua maere roa iho â oia i te horoaraa e piti taeae, e 80 e tiahapa matahiti, i te tahi ô na ˈna fatata 100 dala Marite no te ohipa pororaa. Ehia matahiti to raua faaherehereraa i ta raua moni tuhaa haihai a te Hau.

O te 30 no Mati 1961 te mahana hopea o John i Albanie—te taio mahana o te oroa Haamanaˈoraa i te poheraa o Iesu. Na John i horoa i te oreroraa parau no te oroa Haamanaˈoraa i mua e 37 taata. I te otiraa te oreroraa parau, ua afai oioi aˈera te mau taeae ia John na te uputa muri e ua faahoro atura ia ˈna i te uahu o Durrës, i reira to ˈna raveraa i te hoê pahi tapihoo Turekia e fano ra i Piraiévs (Pirée), i Heleni.

Ua oaoa vau i to ˈna hoˈi-maitai-raa mai. I teie nei, e nehenehe mâua e faaoti i to mâua tere atâta. Ua afai to mâua tere ia mâua i na toru fenua Balkans ê atu, e mea opanihia ta matou ohipa i reira—e tere atâta roa, i te mea e te taˈitaˈi ra mâua i te mau papai bibilia, te mau matini patapata, e te tahi atu mau taihaa. E fanaˈoraa taa ê ta mâua e farerei i te tahi mau taeae e tuahine taiva ore roa o tei ineine i te ere i ta ratou ohipa, to ratou tiamâraa, e to ratou ora atoa, no Iehova. Ua riro to ratou itoito rahi e to ratou here mau ei faaitoitoraa. Ua maere atoa mâua e ua horoa mai Iehova i “te puai i hau aˈe i tei matauhia.”

I muri aˈe i to mâua tere tei manuïa, ua hoˈi mâua i te mau Hau Amui no Marite. I te mau matahiti i muri mai, ua tamau mâua i te faaohipa i te mau ravea rau no te tamata i te hapono i te mau papai i Albanie e no te fanaˈo i te mau parau faataa no nia i te mau ohipa a to mâua mau taeae.

E rave rahi te tere, e te ati

Tau matahiti tei mahemo, e ua pohe o John i te matahiti 1981, i te 76raa o to ˈna matahiti, ma te vaiiho mai ia ˈu anaˈe. Ua farii maitai mai ta ˈu tamahine fetii, o Evangelia, e ta ˈna tane o George Orphanides, ia ˈu i ǒ raua, e ua horoa mai raua i te turu faufaa e te au ia faaohipahia i te pae o te huru o te aau mai reira mai. Ua ite mata atoa raua iho i te turu a Iehova a tavini ai raua i Soudan, e mea opanihia te ohipa i ǒ. *

I te pae hopea, e tia ia tamata faahou i te farerei i to mâua mau taeae i Albanie. I te mea e te faaea ra te fetii o ta ˈu tane i ǒ, ua anihia mai ia ˈu e e hinaaro anei au e reva i taua fenua ra. E hinaaro iho â vau!

I muri aˈe tau avaˈe tutavaraa tuutuu ore, ua noaa mai ta ˈu visa mai te fare tia hau mai no Albanie i Ateno, i te avaˈe Me 1986. Ua faaara etaeta mai te mau rave ohipa a te Hau e ia tupu noa ˈtu te tahi fifi, eiaha vau e tiaturi i te tahi tauturu no rapae mai. I to ˈu haafatataraa ˈtu i te hoê rave ohipa manureva no te hoo mai i te mau titeti no te reva i Albanie, ua hitimaue oia. Ma te ore e vaiiho i te mǎtaˈu ia tapea ia ˈu, to nia aˈera vau i te manureva hoê roa mai Ateno i Tirana. E toru anaˈe tane ruhiruhia roa no Albanie to roto i te manureva; ua haere mai ratou i Heleni e hiˈo i te taote.

I to te manureva iho â tauraa, ua afaihia vau i roto i te hoê fare vairaa taihaa aita e taihaa i roto tei faarirohia ei piha ohiparaa na te mau tuanie. Ua ineine te taeae e te tuahine o ta ˈu tane, noa ˈtu e e ere raua i te mau Ite no Iehova, i te tauturu ia ˈu ia farerei au i te tahi mau taeae no reira. I mua i te ture, e tia ia raua ia faaara i te raatira o te oire no nia i to ˈu taeraa mai. I te pae hopea, ua hiˈopoa-maitai-hia vau e te mau mutoi. No reira, ua parau mai to ˈu fetii e e faaea vau i ǒ ratou a haere ai ratou e tii e piti o te mau taeae e faaea ra i Tirana.

I taua taime ra, e iva taeae pûpûhia tei matauhia i roto ia Albanie taatoa. No te mau matahiti opaniraa, hamani-ino-raa, e hiˈopoa-maitai-raa, ua tia ia ratou ia vai ara roa. Ua miˈomiˈo roa to ratou hohoˈa mata. I muri aˈe i to na taeae e piti tiaturiraa mai ia ˈu, teie ta raua uiraa matamua: “Teihea te mau Pare Tiairaa?” E piti noa buka tahito aˈe ta ratou—aita atoa e Bibilia—ehia matahiti i te maoro.

Ua faataa huˈahuˈa mai raua i te mau ohipa aroha ore ta te faatereraa i rave i nia ia ratou. Ua faahiti raua i te hiˈoraa o te hoê taeae here, o tei faaoti papu e tapea i to ˈna tiaraa amui ore i roto i te poritita i te hoê maitiraa i mua. I te mea e e hiˈopoa te Hau i te mau mea atoa, eita ïa to ˈna utuafare e fanaˈo i te maa ia ore oia e maiti. E afaihia ïa ta ˈna mau tamarii faaipoipo e to ratou utuafare atoa i te fare tapearaa, noa ˈtu e aita ratou e turu ra i ta ˈna mau tiaturiraa faaroo. Ua faatiahia mai e no to ratou mǎtaˈu, ua taparahi pohe te tahi mau melo o te utuafare o teie taeae ia ˈna i te po hou te maitiraa, ua faarue ratou i to ˈna tino i roto i te hoê apoo pape, e ua parau ratou i muri aˈe e ua riaria te taeae e ua haapohe oia ia ˈna iho.

E mauiui te aau ia ite atu i te veve o taua mau hoa Kerisetiano ra. Tera râ, i to ˈu tamataraa i te horoa e 20 dala Marite na ratou taitahi, ua patoi ratou ma te parau e, “E hinaaro noa matou i te maa varua.” E mau ahuru matahiti to teie mau taeae here oraraa i raro aˈe i te hoê faatereraa haavî o tei manuïa i te haapii i te rahiraa o te huiraatira ia riro ei feia Atua ore. Tera râ, mea puai to ratou faaroo e ta ratou faaotiraa papu mai to te mau Ite i te tahi atu mau fenua. I to ˈu faarueraa ia Albanie e piti hebedoma i muri iho, ua maere mau â vau i te mana o Iehova e horoa i “te puai i hau aˈe i tei matauhia,” i roto atoa i te mau tupuraa fifi roa ˈˈe.

Ua nehenehe atoa vau e tere atu i Albanie i te matahiti 1989 e i te matahiti 1991 atoa. A fanaˈo-mǎrû-hia ˈi te tiamâraa e paraparau e o te haapaoraa i taua fenua ra, ua rahi oioi mai te numera o te feia haamori o Iehova. I te matahiti 1986, tau Kerisetiano pûpûhia to reira, i teie nei, e hau atu ïa i te 2 200 feia poro e haa ra. To roto o Melpo, te teina o ta ˈu tane, ia ratou. E nehenehe anei tatou e feaa e to nia ta Iehova haamaitairaa i taua pǔpǔ haapao maitai ra?

Maoti te puai o Iehova i fanaˈo ai au i te hoê oraraa mauruuru

Ia hiˈo vau i muri, te tiaturi nei au e aita ta mâua John ohipa i faufaa ore. Ua faaohipa mâua i te itoito o to mâua apîraa ma te huru faufaa roa ˈˈe. Mea hoona aˈe ta mâua ohipa i roto i te taviniraa taime taatoa i te tahi atu ta mâua hoi e nehenehe e tapi atu. Te oaoa nei au i te feia here e rave rahi ta mâua i tauturu atu ia ite ratou i te parau mau bibilia. I teie nei, e ruhiruhia vau, e nehenehe au e faaitoito ma te aau atoa i te feia apî aˈe ia ‘haamanaˈo i tei Hamani ia ratou i to ratou apîraa ra.’—Koheleta 12:1.

Noa ˈtu e e 81 matahiti to ˈu, e nehenehe noâ vau e tavini ei vahine poro i te parau apî maitai ma te taime taatoa. E tia oioi au i nia e e poro vau i te taata i te mau vahi tapearaa pereoo uta taata, i te mau vairaa pereoo, i roto i te aroâ, i roto i te mau fare toa, aore ra i roto i te mau aua huiraatira. Mea fifi te oraraa i teie nei no te parau imi-atâ o te matahiti rahi, tera râ, ua riro to ˈu mau taeae e tuahine pae varua î i te here—to ˈu fetii rahi i te pae varua—e te fetii atoa o ta ˈu tamahine fetii, ei turu mau. Te mea faufaa, ua ite au e ‘no ǒ mai i te Atua ra te puai i hau aˈe i tei matauhia, eiaha ia tatou.’—Korinetia 2, 4:7, MN.

[Nota i raro i te api]

^ To roto te aamu o Emmanuel Lionoudakis i Te Pare Tiairaa o te 1 no Tetepa 1999, mau api 25-29.

^ To roto te aamu o Emmanuel Paterakis i Te Pare Tiairaa o te 1 no Novema 1996, mau api 22-27.

^ A hiˈo i te Annuaire des Témoins de Jéhovah 1992, mau api 91-92, neneihia e te mau Ite no Iehova.

[Hohoˈa i te api 25]

I nia: O John (i te pae aui roa), o vau (i ropu), e to ˈu taeae o Emmanuel i to ˈu pae aui e to matou mama i to ˈna pae aui, e te hoê pǔpǔ melo o te Betela, i Ateno, 1950

[Hohoˈa i te api 25]

I te pae aui: E o John i ta mâua ohipa i te pae tahatai o New Jersey, 1956

[Hohoˈa i te api 26]

Tairururaa mataeinaa i Tirana, i Albanie, 1995

[Hohoˈa i te api 26]

Betela, i Tirana, i Albanie. Ua oti i te matahiti 1996

[Hohoˈa i te api 26]

E ta ˈu tamahine fetii o Evangelia Orphanides (i te pae atau), e ta ˈna tane o George

[Hohoˈa i te api 26]

I nia: tumu parau no roto i te hoê “Pare Tiairaa” 1940 tei huri-huna-hia na roto i te reo Albanais