Eaha to roto?

Tapura tumu parau

To roto anei outou i te feia e herehia e te Atua?

To roto anei outou i te feia e herehia e te Atua?

To roto anei outou i te feia e herehia e te Atua?

“Tei ia ˈna ta ˈu ra parau e ua haapao oia i taua parau ra, oia tei hinaaro mai ia ˈu; e tei hinaaro mai ia ˈu ra, e herehia mai oia e tau Metua ra.”—IOANE 14:21.

1, 2. (a) Mea nafea to Iehova faaiteraa i to ˈna here i te huitaata? (b) Eaha ta Iesu i haamau i te po 14 no Nisana 33 T.T.?

 MEA here na Iehova te taata ta ˈna i poiete. Oia mau, no te rahi o to ˈna here i te ao o te huitaata, “ua tae roa [oia] i te horoa mai i ta ˈna Tamaiti fanau tahi, ia ore ia pohe te faaroo ia ˈna ra, ia roaa râ te ora mure ore.” (Ioane 3:16) A fatata mai ai te taime e haapao ai i te oroa Haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia, e tia i te mau Kerisetiano mau ia haamanaˈo hau atu â e ua “aroha mai” Iehova “ia tatou nei, e ua tono mai i ta ˈna Tamaiti ei taraehara i ta tatou nei hara.”—Ioane 1, 4:10.

2 I te po 14 no Nisana 33 T.T., ua putuputu Iesu e ta ˈna na aposetolo 12 i roto i te hoê piha i te tahua i nia i Ierusalema no te haapao i te oroa Pasa, a haamanaˈo ai i te faaoraraa o te mau Iseraela mai Aiphiti mai. (Mataio 26:17-20) I muri aˈe i teie oroa ati Iuda, ua faareva Iesu ia Iuda Isakariota e ua haamau i te hoê oroa amuraa maa haamanaˈoraa tei riro mai i muri iho ei oroa Haamanaˈoraa Kerisetiano i te poheraa o te Mesia. * A rave ai i te pane hopue ore e te uaina uteute ei taoˈa taipe no to ˈna tino e to ˈna toto, ua amui mai Iesu i te toea aposetolo 11 i roto i teie amuraa maa no te hau. Te horoa maira te feia i papai i te mau Evanelia turua, o Mataio, Mareko e o Luka, i te mau faataaraa rii mea nafea to ˈna raveraa, ua na reira atoa te aposetolo Paulo tei parau i te reira “te amuraa maa a te Fatu ra.”—Korinetia 1, 11:20; Mataio 26:26-28; Mareko 14:22-25; Luka 22:19, 20.

3. Eaha te mau taa-ê-raa faufaa e vai ra i rotopu i te faatiaraa a te aposetolo Ioane i te mau taime hopea o Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ i roto i te piha i nia, e ta vetahi ê?

3 Ma te faahiahia, aita te aposetolo Ioane i faahiti i te opereraa pane e uaina, peneiaˈe no te mea i te taime a papai ai oia i ta ˈna Evanelia (98 T.T. paha), ua mau maitai te huru raveraa i roto i te mau Kerisetiano matamua. (Korinetia 1, 11:23-26) Teie râ, ma te faauruahia, o Ioane anaˈe tei horoa mai i te tahi mau haamaramaramaraa faufaa roa no nia i ta Iesu i parau e i rave hou rii e i muri noa iho i to ˈNa haamauraa i te oroa Haamanaˈoraa i to ˈNa poheraa. E pae pene o te Evanelia a Ioane tei î i taua mau parau rii faahiahia ra. Te faaite papu ra te reira i te huru o to te Atua here i te taata. E faahohonu anaˈe i te mau pene 13 e tae atu i te 17 o te Ioane.

A haapii mai na roto i te here taa ê o Iesu

4. (a) Mea nafea to Ioane haamahitihitiraa i te tumu parau rahi o ta Iesu putuputuraa e ta ˈna mau pǐpǐ i to ˈna haamauraa i te oroa Haamanaˈoraa? (b) Eaha te hoê tumu faufaa e here ai Iehova ia Iesu?

4 E tumu parau rahi te here i roto i teie mau pene to reira te aˈoraa hopea a Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ. Oia mau, e 31 taime e itehia ˈi i reira te mau huru rau o te taˈo ra “here.” Aita ˈtu vahi maori râ i roto i teie mau pene e ite-maitai-aˈe-hia ˈi te here rahi o Iesu i to ˈna Metua o Iehova e i ta ˈna mau pǐpǐ. E taa-maitai-hia to Iesu here ia Iehova i roto i te mau aamu atoa o te Evanelia no nia i to ˈna oraraa, o Ioane anaˈe râ te faatia e ua parau maitai Iesu e: “Te hinaaro nei au i te Metua.” (Ioane 14:31) Ua parau atoa Iesu e mea here na Iehova ia ˈna e ua faataa no te aha. Ua na ô oia e: “Mai te Metua i here mai ia ˈu nei ra, ua here atoa ˈtu hoi au ia outou: ia vai herehia ˈtu â outou e au. I haapao outou i ta ˈu ra parau, e vai herehia ˈtu â outou e au; mai ia ˈu i haapao i te parau a tau Metua ra, e te vai herehia nei â vau e ana.” (Ioane 15:9, 10) Oia, mea here na Iehova ta ˈna Tamaiti no to ˈna auraro-maite-raa. E haapiiraa maitai mau tera no te mau pǐpǐ atoa a Iesu Mesia!

5. Mea nafea to Iesu faaiteraa i to ˈna here i ta ˈna mau pǐpǐ?

5 E haamahitihitihia to Iesu here rahi i ta ˈna mau pǐpǐ i te omuaraa iho â o te faatiaraa a Ioane i ta Iesu putuputuraa hopea e ta ˈna mau aposetolo. Ua faatia Ioane e: “Hou te oroa i te pasa ra i ite ai Iesu e ua tae i to ˈna hora e faarue mai ai oia i teie nei ao, a reva ˈtu ai i te Metua ra, oia râ i aroha i tana taata i te ao nei, aroha noa ˈtura oia ia ratou e tae noa ˈtura i te hopea ra.” (Ioane 13:1) I taua ahiahi taa ê ra, ua horoa oia i te hoê haapiiraa eita e moehia i te taviniraa ia vetahi ê ma te here. Ua horoi oia i to ratou avae. O te hoê mea tera i tia na ia ratou taitahi ia hinaaro e rave no Iesu e no to ratou mau taeae, aita râ ratou i na reira. Ua rave Iesu i teie ohipa haehaa e ua na ô atura i ta ˈna mau pǐpǐ e: “Ua horoi una hoi au o te Orometua e te Fatu i to outou avae, e horoi atoa hoi outou i to outou iho avae e tia ˈi. Ua horoa ˈtu na hoi au i te haapaoraa na outou, o ta ˈu i rave iho ia outou nei, ia na reira atoa hoi outou.” (Ioane 13:14, 15) E tia i te mau Kerisetiano mau ia ineine e ia oaoa i te tavini i to ratou mau taeae.—Mataio 20:26, 27, nota i raro i te api; Ioane 13:17.

A pee i te faaueraa apî

6, 7. (a) Eaha te parau rii faufaa ta Ioane e horoa ra no nia i te haamauraa i te oroa Haamanaˈoraa? (b) Eaha te faaueraa apî ta Iesu i horoa i ta ˈna mau pǐpǐ, e eaha te vahi apî i roto i te reira?

6 O ta Ioane anaˈe faatiaraa i tei tupu i roto i te piha i nia i te po 14 no Nisana te faahiti maite ra i to Iuda Isakariota revaraa. (Ioane 13:21-30) Ia faaauhia te mau Evanelia, e itehia e i muri aˈe noa i to teie haavare revaraa to Iesu haamauraa i te oroa Haamanaˈoraa i to ˈNa poheraa. Paraparau maitai atu ai oia e ta ˈna mau aposetolo haapao maitai, a horoa ˈtu ai i te aˈoraa e te mau faaueraa hopea. A faaineine ai tatou ia tatou no te haere i te oroa Haamanaˈoraa, e tia ia tatou ia anaanatae rahi atu i ta Iesu i parau i taua taime ra, no te mea iho â râ e te hinaaro mau nei tatou e riro ei roto i te feia e herehia e te Atua.

7 E ohipa apî te faaueraa matamua roa ta Iesu i horoa i ta ˈna mau pǐpǐ i muri aˈe i te haamauraa i te oroa Haamanaˈoraa o to ˈna poheraa. Ua parau oia e: “E tuu atu vau i te parau apî na outou, E aroha outou ia outou iho, mai ia ˈu e aroha ˈtu ia outou na, e aroha atoa hoi outou ia outou iho. O te mea teie e ite ai te taata atoa e, e pǐpǐ outou na ˈu, ia aroha outou ia outou iho.” (Ioane 13:34, 35) Eaha te vahi apî i roto i teie faaueraa? I muri rii aˈe i taua ahiahi ra, ua haamaramarama Iesu i te parau a na ô ai e: “Teie ta ˈu parau, Ia aroha outou ia outou iho, mai ia ˈu e aroha ˈtu ia outou na. Ia horoa te taata i to ˈna iho ora no to ˈna ra mau taua, aita roa e taata aroha ê atu i tei reira.” (Ioane 15:12, 13) Ua faaue te Ture a Mose i te mau Iseraela ia ‘aroha i te taata-tupu mai ia ratou iho na.’ (Levitiko 19:18) Ua haere râ te faaueraa a Iesu i mua ˈtu â. E tia i te mau Kerisetiano ia aroha te tahi i te tahi mai ta te Mesia i aroha ia ratou, a ineine ai i te haapae i to ratou iho ora no to ratou mau taeae.

8. (a) Eaha ta te aroha haapae ia ˈna iho e titau? (b) E nafea te mau Ite no Iehova ia faaite i te aroha haapae ia ˈna iho i teie tau?

8 E taime tano roa te tau o te oroa Haamanaˈoraa no te hiˈopoa ia tatou iho, ei taata taitahi e ei amuiraa, te vai mau ra anei teie tapao faataa-ê-raa i te Kerisetianoraa mau—te aroha e au i to te Mesia—i nia ia tatou. E nehenehe taua aroha haapae ia ˈna iho ra e riro, e i te tahi mau taime ua riro, ei faaûraa te hoê Kerisetiano i te pohe eiaha oia ia haavare i to ˈna mau taeae. E pinepine aˈe râ i tei manaˈohia, e titau te reira ia ineine tatou i te haapae i to tatou iho mau maitai no te tauturu e te tavini i to tatou mau taeae e vetahi atu. Ua riro te aposetolo Paulo ei hiˈoraa maitai i te reira paeau. (Korinetia 2, 12:15; Philipi 2:17) Mea matauhia te mau Ite no Iehova na te ao atoa no to ratou aau haapae ia ratou iho, a tauturu ai i to ratou mau taeae e to ratou feia tapiri e a horoa ˈi ia ratou iho no te faaite i te parau mau bibilia i to ratou taata-tupu. *Galatia 6:10.

Mau taairaa e tia ia poiherehia

9. No te atuatu i to tatou taairaa faahiahia e te Atua e ta ˈna Tamaiti, e oaoa tatou i te aha?

9 Aita ˈtu mea faahiahia aˈe na tatou ia herehia tatou e Iehova e ta ˈna Tamaiti, te Mesia ra o Iesu. No te fanaˈo e te fafa râ i teie here, e tia ia tatou ia rave i te hoê mea. I taua ahiahi hopea ra e ta ˈna mau pǐpǐ, ua na ô Iesu e: “Tei ia ˈna ta ˈu ra parau e ua haapao oia i taua parau ra, oia tei hinaaro mai ia ˈu; e tei hinaaro mai ia ˈu ra, e herehia mai oia e tau Metua ra; e e here hoi au ia ˈna, e e faaite atu hoi au ia ˈna ia ˈu iho.” (Ioane 14:21) I te mea e te poihere ra tatou i to tatou taairaa e te Atua e ta ˈna Tamaiti, e auraro tatou ma te oaoa i ta raua mau faaueraa. To roto atoa te faaueraa apî ra e faaite i te here haapae ia ˈna iho e te faaueraa ta te Mesia i horoa i muri aˈe i to ˈna tia-faahou-raa ‘e parau haere i te taata e e faaite hua,’ a faaitoito ai i te “faariro” i te taata e farii i te parau apî maitai “ei pǐpǐ.”—Ohipa 10:42; Mataio 28:19, 20.

10. Eaha te mau taairaa faahiahia e pûpûhia i te feia faatavaihia e i te mau “mamoe ê atu”?

10 I muri aˈe i taua ahiahi ra, ei pahonoraa i te hoê uiraa i uihia mai ia ˈna e te aposetolo haapao maitai ra o Iuda (Tadaio), ua parau Iesu e: “Ia hinaaro mai te taata ia ˈu ra, e haapao ïa i ta ˈu parau; e e here mai hoi tau Metua ia ˈna; e e haere atu hoi mâua ia ˈna ra e parahi mau atu i ǒ na ra.” (Ioane 14:22, 23) A tia noa ˈi ratou i te fenua nei, e taairaa piri taa ê to te mau Kerisetiano faatavaihia i titauhia e faatere e te Mesia i nia i te raˈi, e Iehova e ta ˈna Tamaiti. (Ioane 15:15; 16:27; 17:22; Hebera 3:1; Ioane 1, 3:2, 24) E taairaa faahiahia atoa râ to to ratou mau hoa o te mau “mamoe ê atu” o te tiaturi e ora e a muri noa ˈtu i te fenua nei, e to ratou ‘tiai hoê’ ra o Iesu Mesia, e to ratou Atua ra o Iehova, mai te peu e mea faaroo ratou.—Ioane 10:16; Salamo 15:1-5; 25:14.

“E ere outou i to teie nei ao”

11. Eaha te faaararaa o te haaferuri ta Iesu i horoa i ta ˈna mau pǐpǐ?

11 I taua putuputuraa hopea ra e ta ˈna mau pǐpǐ haapao maitai hou to ˈna poheraa, ua horoa Iesu i te hoê faaararaa o te haaferuri: Ia herehia te hoê taata e te Atua, e ririhia oia e teie nei ao. Ua na ô oia e: “Ia riri mai to te ao ia outou ra, a haamanaˈo e o vau ta ratou i riri mai na, hou i riri mai ai ia outou. Ahiri outou no teie nei ao, e au mai teie nei ao i to ˈna iho: no te mea râ e ere outou i to teie nei ao, o vau i maiti ia outou no roto i teie nei ao, e riri mai ai teie nei ao ia outou. E haamanaˈo i ta ˈu i parau atu ia outou na, Aore te tavini i hau i to ˈna ra fatu. I hamani ino na ratou ia ˈu ra, e hamani ino atoa ïa ratou ia outou; i haapao na ratou i ta ˈu ra parau, e haapao atoa ïa ratou i ta outou.”—Ioane 15:18-20.

12. (a) No te aha Iesu i faaara ˈi i ta ˈna mau pǐpǐ e e riri teie nei ao ia ratou? (b) Eaha te mea mea maitai ia feruriruri paatoa tatou a fatata mai ai te oroa Haamanaˈoraa?

12 Ua horoa Iesu i taua faaararaa ra eiaha na aposetolo 11 e te mau Kerisetiano mau atoa no muri mai ia ratou ia toaruaru e ia faarue no te riri o teie nei ao. Ua na ô â oia e: “I parau atu ai au ia outou i teie nei mau parau, ia ore outou ia maheaitu. E tuu ratou ia outou i rapae i te mau sunago ra; e te fatata mai nei hoi te hora e manaˈo ai te taata e taparahi ia outou na e ua haamori oia i te Atua. E na reira mai ratou ia outou, no te mea aore ratou i ite i te Metua e ia ˈu hoi.” (Ioane 16:1-3) Te faataa ra te hoê faatoro Bibilia e te auraa o te hoê huru o te ihoparau i hurihia i ǒ nei ei “maheaitu,” e “riro [ïa] ei tumu e tiaturi ore ai te hoê taata e e faarue ai i te taata te tia ia ˈna ia tiaturi e ia auraro; e riro ei tumu e taiva ˈi.” A fatata mai ai te tau e haapao ai i te oroa Haamanaˈoraa, mea maitai ia feruriruri paatoa tatou i te huru oraraa o te feia haapao maitai, to mutaaihora e to teie tau, e ia pee i to ratou hiˈoraa o te vai-aueue-ore-raa i roto i te tamataraa. Eiaha e vaiiho i te hamani-ino-raa ia riro ei tumu e taiva ˈi outou ia Iehova e ia Iesu, ia faaoti maite râ outou e tiaturi e e auraro ia raua.

13. Eaha ta Iesu i ani no ta ˈna mau pǐpǐ i roto i te hoê pure i to ˈna Metua?

13 I roto i ta ˈna pure hopea hou a faarue ai i taua piha i nia ra i Ierusalema, ua parau Iesu i to ˈna Metua e: “Ua tuu atu vau i ta oe parau ia ratou, e te riri nei to te ao nei ia ratou, no te mea e ere ratou i to teie nei ao, mai ia ˈu nei hoi e ere i to teie nei ao ra. Aore au i pure ia oe e ia hopoi ê atu oe ia ratou i teie nei ao, ia tiai mai râ oe ia [ratou no te taata ino ra]. E ere ratou i to teie nei ao, mai ia ˈu nei hoi e ere i to teie nei ao.” (Ioane 17:14-16; MN) E nehenehe e papu ia tatou e e tiai Iehova i te feia ta ˈna e here, no te haapaari ia ratou a vai atea ˈi ratou i teie nei ao.—Isaia 40:29-31.

A vai herehia e te Metua e te Tamaiti

14, 15. (a) Ua faaau Iesu ia ˈna iho i te aha, a taa ê roa ˈi i teihea ‘vine tupu ino’? (b) O vai ma “te amaa” o “te vine mau”?

14 I roto i ta ˈna paraparauraa hopea e ta ˈna mau pǐpǐ haapao maitai i te ahiahi 14 no Nisana, ua faaau Iesu ia ˈna iho i “te vine mau” tei taa ê roa i te ‘vine tupu ino’ o te Iseraela taiva. Ua na ô oia e: “O vau te vine mau, e o tau Metua te faaapu.” (Ioane 15:1) Tau senekele na mua ˈˈe, ua papai te peropheta Ieremia i teie mau parau a Iehova i to ˈna nunaa orure hau: “Ua tanu hoi au ia oe ei vine maitai, . . . ua huru ê iho nei râ oe ia ˈu i teie nei! Ua riro oe ei ohi [tupu ino] no te tahi vine ê ra.” (Ieremia 2:21; MN) E ua papai te peropheta Hosea e: “E vine amaa toro [aore ra, tupu ino] Iseraela; e ua rahi roa to ˈna hoturaa [na ˈna iho]. . . . Ua feaa piti to ratou aau.”—Hosea 10:1, 2; MN.

15 Aita Iseraela i faahotu i ta te haamoriraa mau, ua topa râ ratou i roto i te taivaraa e ua faatupu i te hotu na ratou iho. E toru mahana hou ta ˈna putuputuraa hopea e ta ˈna mau pǐpǐ haapao maitai, ua parau atu Iesu i te mau aratai ati Iuda aau haavare e: “E parau atu vau ia outou, e hopoi-ê-hia te basileia o te Atua nei ia outou, e e tuuhia ˈtu i te nunaa e faahotu mai i te huero ra.” (Mataio 21:43) Taua nunaa apî ra, o ‘te Iseraela ïa o te Atua,’ o na 144 000 Kerisetiano faatavaihia to roto, e tei faaauhia i “te amaa” o “te vine mau,” te Mesia ra o Iesu.—Galatia 6:16; Ioane 15:5; Apokalupo 14:1, 3.

16. Eaha ta Iesu i aˈo i ta ˈna mau aposetolo haapao maitai 11 ia rave, e eaha te nehenehe e parauhia no nia i te toea haapao maitai i teie nei anotau hopea?

16 Ua parau Iesu i na aposetolo 11 e vai ra ia ˈna ra i roto i taua piha i nia ra e: “E te mau amaa hotu ore atoa i roto ia ˈu nei ra, na ˈna ïa e tâpû ê atu; e te mau amaa hotu atoa ra, na ˈna ïa e tope ia maitai, ia rahi atu â te hotu. A ati mai ia ˈu, e na ˈu e ati atu ia outou: mai te amaa eita e hotu noa oia anaˈe ra, ia ore ia ati mai i te vine ra; e ore atoa outou ia ore ia ati mai ia ˈu ra.” (Ioane 15:2, 4) Te faaite ra te tuatapaparaa o te nunaa o Iehova no teie tau e ua ati noa te toea Kerisetiano faatavaihia haapao maitai i to ratou Upoo, te Mesia ra o Iesu. (Ephesia 5:23) Ua farii ratou i te tamâraa e te toperaa. (Malaki 3:2, 3) Mai te matahiti 1919 mai, ua faahotu rahi ratou i ta te Basileia, te tahi atu mau Kerisetiano faatavaihia na mua e, mai te matahiti 1935 mai, te “feia rahi roa” o to ratou mau hoa o te maraa noa.—Apokalupo 7:9; Isaia 60:4, 8-11.

17, 18. (a) Eaha te mau parau a Iesu o te tauturu i te feia faatavaihia e te mau mamoe ê atu ia vai herehia e Iehova? (b) E nafea te haereraa i te oroa Haamanaˈoraa e tauturu mai ai ia tatou?

17 E au to muri mai mau parau a Iesu i te mau Kerisetiano faatavaihia atoa e i to ratou mau hoa: “O te mea ïa e maitai ai tau Metua, ia rahi to outou hotu; e riro ïa outou ei pǐpǐ na ˈu i reira. Mai te Metua i here mai ia ˈu nei ra, ua here atoa ˈtu hoi au ia outou: ia vai herehia ˈtu â outou e au. I haapao outou i ta ˈu ra parau, e vai herehia ˈtu â outou e au; mai ia ˈu i haapao i te parau a tau Metua ra, e te vai herehia nei â vau e ana.”—Ioane 15:8-10.

18 Te hinaaro paatoa nei tatou e vai herehia e te Atua, e e turai te reira ia tatou ia riro ei Kerisetiano hotu maitai. E na reira tatou na roto i te faaohiparaa i te mau ravea atoa no te poro i te “evanelia o te basileia.” (Mataio 24:14) E faahope atoa tatou i te faaite i ‘ta te varua e faatupu’ i roto i to tatou oraraa. (Galatia 5:22, 23) E haapaari te haereraa i te oroa Haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia i ta tatou faaotiraa e na reira, no te mea e haamanaˈohia mai i to Atua e to te Mesia here rahi ia tatou.—Korinetia 2, 5:14, 15.

19. Eaha ˈtu â te tauturu e tauaparauhia i roto i te tumu parau i muri nei?

19 I muri aˈe i to ˈna haamauraa i te oroa Haamanaˈoraa, ua fafau Iesu e e hopoi mai to ˈna Metua i te hoê “tauturu, te varua moˈa” na ta ˈna mau pǐpǐ haapao maitai. (Ioane 14:26, MN) E faahohonuhia e nafea taua varua ra e tauturu ai i te feia faatavaihia e te mau mamoe ê atu ia vai herehia e Iehova i roto i te tumu parau i muri nei.

[Nota i raro i te api]

^ No te matahiti 2002, ia numerahia na nia i te Bibilia, e haamata te 14 no Nisana i te toparaa mahana i te Mahana maha 28 no Mati. I taua ahiahi ra, e putuputu te mau Ite no Iehova na te ao atoa no te haamanaˈo i te poheraa o te Fatu ra o Iesu Mesia.

^ A hiˈo i te buka Les Témoins de Jéhovah: Prédicateurs du Royaume de Dieu, neneihia e te mau Ite no Iehova, mau pene 19 e te 32.

Mau uiraa ei hiˈo-faahou-raa

• Eaha te haapiiraa au ia faaohipahia i te taviniraa ia vetahi ê ma te here ta Iesu i horoa i ta ˈna mau pǐpǐ?

• No nia i te aha e riro ai te oroa Haamanaˈoraa ei taime tano no te hiˈopoa ia tatou iho?

• No te aha e ore ai e tia ia tatou ia maheaitu i ta Iesu faaararaa no nia i te riri e te hamani-ino-raa a teie nei ao?

• O vai “te vine mau”? O vai ma “te amaa,” e eaha te tiaihia ra ia ratou?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 15]

Ua horoa Iesu i te hoê haapiiraa eita e moehia i te taviniraa ia vetahi ê ma te here i ta ˈna mau aposetolo

[Hohoˈa i te mau api 16, 17]

E faaroo te mau pǐpǐ a te Mesia i ta ˈna faaueraa e faaite i te here haapae ia ˈna iho