Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Aratairaa maitai ihea e itea mai ai ia tatou te reira?

Aratairaa maitai ihea e itea mai ai ia tatou te reira?

Aratairaa maitai ihea e itea mai ai ia tatou te reira?

‘E FAATIA to te mau fare atoa,’ ta te Bibilia ïa e parau ra, “o te faatia râ i te mau mea atoa ra, o te Atua ïa.” (Hebera 3:4; Apokalupo 4:11) I te mea e na te Atua mau ra o Iehova i poiete ia tatou, ‘ua ite oia i to tatou huru.’ (Salamo 103:14) Ua ite maitai oia i to tatou mau taotiaraa e mau hinaaro. E no te mea e Atua î i te here oia, e hinaaro oia e haapao i tera mau hinaaro. (Salamo 145:16; Ioane 1, 4:8) E to tatou atoa hinaaro i te hoê aratairaa maitai.

Na roto i te peropheta Isaia, ua parau Iehova e: “Inaha, ua horoa vau ia ˈna ei ite no te taata nei; ei aratai, e ei faaau ture na te mau fenua nei.” (Isaia 55:4) Te ravea e afaro ai te fifi i te pae aratairaa i teie mahana, o te faataa-maitai-raa ïa o vai teie Aratai—maitihia e te Mana hope iho—e te fariiraa i ta ˈna aratairaa. O vai ïa teie Aratai e Faaau ture i tohuhia? Eaha ta ˈna mau haapapuraa e e aratai oia? E aratai atu oia ia tatou ihea? Eaha te tia ia tatou ia rave ia faufaahia tatou i ta ˈna aratairaa?

E haere mai te Aratai tǎpǔhia

A 2 500 matahiti aˈenei, ua fa ˈtu te melahi Gaberiela i te peropheta Daniela e ua na ô atu e: “E teie nei, e faaroo mai ia ite, e mai te tuuraa i taua parau i te rave faahou e te patu ia Ierusalema e te Mesia te Arii ra, e hitu ïa hebedoma, e na hebedoma hoi e ono ahuru e piti tiahapa: e patu-faahou-hia hoi te mau aroâ, e te mau aua, i te anotau ati rahi ra.”—Daniela 9:25.

Papu maitai, te faaara ra te melahi ia Daniela no nia i te taime taa maitai e haere mai ai te Aratai maitihia e Iehova. E fa mai “te Mesia te Arii,” aore ra te Aratai i te hopea o na 69 hebedoma, aore ra na 483 matahiti, mai te matahiti 455 H.T.T. atu e tuuhia ˈi te parau e patu faahou ia Ierusalema. a (Nehemia 2:1-8) Eaha te tupu ia hope taua area tau ra? Te faatia ra te papai Evanelia ra o Luka e: “E tae aˈera i te ahuru ma pae i te matahiti i te hau o Kaisara Tiberio, o Ponotio Pilato te tavana i Iudea, o Heroda te teterareha i Galilea [29 T.T.], . . . i tae mai ai te parau a te Atua ia Ioane a Zakaria i te medebara ra. Haere atura oia na te mau vahi atoa i te pae i Ioridana ra, i te poro haerea i te bapetizo tatarahapa ia faaorehia te hara.” I taua taime ra, “te fatimauu noa ra te taata” i te Mesia te Aratai. (Luka 3:1-3, 15) Noa ˈtu e ua haere atu te mau nahoa taata ia Ioane ra, e ere o o ˈna te Aratai.

I muri aˈe, i te avaˈe Atopa o te matahiti 29 T.T., ua haere atu o Iesu no Nazareta ia Ioane ra ia bapetizohia oia. E ua faaite roa Ioane e: “Hiˈo atura vau i te [v]arua i te pouraa mai mai te raˈi mai, mai te uupa ra, e ua faaea ihora i nia iho ia ˈna. Eita ra vau e ite ia ˈna, auaa tei tono mai ia ˈu e bapetizo i te pape nei i parau mai ia ˈu e, O ta oe e hiˈo i te [v]arua i te pouraa mai, e te faaearaa i nia iho ia ˈna ra, oia ïa, o tei bapetizo ïa ma te [varua moˈa]. Ite atura hoi au, e teie ta ˈu parau, o te Tamaiti ïa oia na te Atua.” (Ioane 1:32-34; MN) I to ˈna bapetizoraa, ua riro mai o Iesu ei Aratai faatavaihia—te Mesia.

Oia, ua itea mai e o Iesu Mesia ‘te aratai e te faaau ture na te mau fenua nei.’ E ia faahohonu tatou i to ˈna mau huru maitatai ei aratai, e ite oioi tatou e e hau ê roa ta ˈna aratairaa i te mau titauraa no teie tau no te hoê aratai maitai roa ˈˈe.

Te Mesia—Hoê aratai maitai roa ˈˈe

E horoa te hoê aratai aravihi i te aratairaa maramarama e e tauturu oia i te taata ta ˈna e haapao ra ia noaa ia ratou te puai e te ravea no te faatitiaifaro ma te manuïa i te mau fifi. ‘Teie te hoê titauraa no te aratai e manuïa no te senekele 21,’ ta te buka 21st Century Leadership: Dialogues With 100 Top Leaders, ïa e parau ra. Ua faaineine maitai iho â Iesu i te feia e faaroo ra ia ˈna ia faaruru i te mau huru tupuraa i tera e tera mahana! A hiˈo noa na i ta ˈna oreroraa tuiroo roa ˈˈe—te Aˈoraa i nia i te mouˈa. E mau manaˈo paari mau to roto i te Mataio pene 5 e tae atu i te pene 7.

A rave na ei hiˈoraa i te manaˈo paari o Iesu nafea ia faaafaro i te peapea. Ua parau oia e: “E teie nei ia hopoi oe i ta oe taoˈa horoa noa i te fata ra, e ua manaˈo ihora oe i reira, e e hara ta to taeae ia oe na; e vaiiho atu i to taoˈa i mua i te fata ra, e mata na i te haere e faite i to taeae, a haere a hopoi ai i ta oe taoˈa.” (Mataio 5:23, 24) Te mea e rave na mua, o te haereraa ïa e faahau e o vetahi ê—mea faufaa aˈe te reira i te raveraa i te tahi hopoia faaroo, mai te pûpûraa i te mau ô i nia i te fata o te hiero i Ierusalema mai tei titauhia e te Ture a Mose. Aita anaˈe, eita te Atua e farii i te mau ohipa haamoriraa. E tano te manaˈo paari o Iesu i teie mahana mai i te mau senekele i mahemo.

Ua tauturu atoa Iesu i te feia e faaroo ra ia ˈna ia ape i te marei o te morare ore. Ua aˈo oia ia ratou e: “Ua faaroo hoi outou, e i parauhia mai te feia tahito ra e, Eiaha oe e faaturi. Te parau atu nei râ vau ia outou, O te hiˈo noa ˈtu i te vetahi ê ra vahine ei faatupu i te hinaaro, ua faaturi ïa ia ˈna i to ˈna ihora aau.” (Mataio 5:27, 28) Auê ïa faaararaa tano! No te aha hoi tatou e hinaaro ai e faaturi na roto i te manaˈonaˈoraa i te reira? No roto mai i te aau te faaturi e te poreneia, ta Iesu ïa i parau. (Mataio 15:18, 19) E haerea paari ïa ia paruru tatou i to tatou aau.—Maseli 4:23.

E manaˈo paari roa atoa to roto i te Aˈoraa i nia i te mouˈa, no nia i te aroharaa i to tatou enemi, te faaiteraa i te aau horoa, te tapearaa i te manaˈo maitai no nia i te mau mea materia e te pae varua, e te vai ra ˈtu â. (Mataio 5:43-47; 6:1-4, 19-21, 24-34) Ua faaite atoa Iesu i te feia e faaroo ra ia ˈna nafea ia imi i te tauturu a te Atua ma te haapii atu ia ratou nafea ia pure. (Mataio 6:9-13) E haapuai e e faaineine te Mesia te Aratai i ta ˈna mau pǐpǐ ia faaafaro i te mau fifi matauhia e te huitaata.

E ono taime i roto i te Aˈoraa i nia i te mouˈa, e haamata Iesu i te parau e “ua faaroo hoi outou” aore ra “i parauhia hoi,” i muri iho râ, e horoa oia i te tahi atu manaˈo, oia hoi “te parau atu nei râ vau ia outou.” (Mataio 5:21, 22, 27, 28, 31-34, 38, 39, 43, 44) E tapao faaite ïa e ua matau te feia e faaroo ra ia ˈna i te tahi huru raveraa, ia au i te mau tutuu vaha a te mau Pharisea. I teie nei râ, te faaite ra Iesu i te hoê raveraa taa ê o te faataa ra i te auraa mau o te Ture a Mose. Te faaô maira ïa Iesu i te hoê tauiraa, e ua na reira oia ma te hoê raveraa e farii ohie atu ai ta ˈna mau pǐpǐ. Oia, ua turai Iesu i te taata ia rave i te mau tauiraa rahi i roto i to ratou oraraa, i te pae varua e te pae morare. Tera te tapao o te hoê aratai mau.

Te faaite ra te hoê buka aratai e mea fifi ia rave i tera tauiraa. Te na ô ra te buka e: “E hinaaro [te aratai] o te faatupu i te tauiraa i te manaˈo tâuˈa o te hoê rave ohipa turuutaa, te haroaroaraa o te hoê tahuˈa manava, te puai o te hoê taata horo marathon, te tuutuu ore o te hoê bouledogue, te tiaturiraa o te hoê taata noho tahi ia ˈna iho, e te faaoromai o te hoê taata paieti roa. E noa ˈtu taua mau huru maitatai ra, aita e haapapuraa e e manuïa oia.”

“E tia i te mau aratai ia haa mai ta ratou e hinaaro ia na reira atoa to ratou mau taata,” ta te hoê tumu parau “Aratairaa: mea faufaa anei te mau huru taa ê?,” ïa i tapao. Oia mau, e rave te hoê aratai maitai i ta ˈna e poro ra. E parau mau roa no Iesu Mesia! Oia, ua haapii oia i ta ˈna mau pǐpǐ ia faahotu i te haehaa, ua horoa atoa râ oia i te hiˈoraa na roto i te horoiraa i to ratou avae. (Ioane 13:5-15) Aita noa oia i tono i ta ˈna mau pǐpǐ e poro i te parau apî maitai o te Basileia o te Atua, ua faaitoito atoa râ oia iho i te rave i taua ohipa ra. (Mataio 4:18-25; Luka 8:1-3; 9:1-6; 10:1-24; Ioane 10:40-42) E no nia i to ˈna huru i mua i te aratairaa, ua horoa Iesu i te hiˈoraa. “Eita e tia ta te Tamaiti ia rave oia anaˈe ihora,” ta ˈna ïa i parau no nia ia ˈna iho, “maori râ o ta ˈna i ite i te Metua i te raveraa ra.”—Ioane 5:19.

Ia hiˈo tatou i ta Iesu i parau e i rave, te taa maitai ra ia tatou e o o ˈna te Aratai maitai roa ˈˈe. Oia mau, ua hau ê oia i te mau ture aveia atoa a te taata no te hoê aratairaa maitai. Mea tia roa o Iesu. No te mea ua noaa ia ˈna te pohe ore i muri aˈe i to ˈna poheraa e to ˈna tia-faahou-raa, e ora ïa oia e a muri noa ˈtu. (Petero 1, 3:18; Apokalupo 1:13-18) Teihea hoi aratai taata e nehenehe e rave i teie mau titauraa?

Eaha te tia ia tatou ia rave?

Ei Arii faatere o te Basileia o te Atua, e ninii mai “te Mesia te Arii,” aore ra te Aratai i te mau haamaitairaa i nia i te huitaata faaroo. Te tǎpǔ ra hoi te mau Papai e: ‘E î te fenua i te ite ia Iehova, mai te vairaa miti e î i te miti ra.’ (Isaia 11:9) “Te feia mǎrû ra, e parahi ïa i te fenua, e oaoa ratou i te rahi o te hau ra.” (Salamo 37:11) ‘E parahi ratou o te taata atoa i raro aˈe i ta ˈna iho vine, e i raro aˈe i ta ˈna iho suke, e aore roa e taata e haamǎtaˈu mai ia ratou.’ (Mika 4:4) “Ei pihai atoa iho te Atua ia ratou, ei Atua no ratou. E na te Atua e horoi i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra.”—Apokalupo 21:3, 4.

Te fifi ra te ao i teie mahana i te pae o te aratairaa. Area o Iesu Mesia râ, te aratai ra ïa oia i te feia mǎrû i roto i te hoê ao apî o te hau, i reira te huitaata faaroo e hoê ai i roto i te haamoriraa i te Atua ra o Iehova e e fanaˈo ai i te tia-roa-raa. Mea faufaa roa ïa ia rave tatou i te taime no te ite no nia i te Atua mau e ta ˈna Aratai i maiti e ia ohipa ia au i taua ite ra!—Ioane 17:3.

Hoê o te mau umereraa maitai roa ˈˈe ta tatou e nehenehe e horoa na te hoê taata, o te peeraa ïa ia ˈna. Eita anei e tia ia tatou ia tamata i te pee i te Aratai rahi roa ˈˈe o te tuatapaparaa o te taata—o Iesu Mesia? Nafea tatou e na reira ˈi? Ia farii tatou i ta ˈna aratairaa, eaha ïa te faahopearaa i nia i to tatou oraraa? E hiˈopoahia teie mau uiraa e te tahi atu i roto i na tumu parau e piti i muri nei.

[Nota i raro i te api]

a A hiˈo i te mau api 186-92 o te buka Prêtons attention à la prophétie de Daniel!, neneihia e te mau Ite no Iehova.

[Hohoˈa i te api 4]

Ua tohu o Daniela e e haere mai te Aratai maitihia e te Atua

[Hohoˈa i te api 7]

Ua faaineine te mau haapiiraa a Iesu i te taata ia faaruru i te mau fifi o te oraraa

[Hohoˈa i te api 7]

E aratai Iesu i te huitaata faaroo i roto i te hoê ao apî o te hau