Eaha to roto?

Tapura tumu parau

No te aha e farii ai i te bapetizoraa?

No te aha e farii ai i te bapetizoraa?

No te aha e farii ai i te bapetizoraa?

“E haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou.”—MATAIO 28:19.

1, 2. (a) Ua ravehia te tahi mau bapetizoraa i roto i teihea huru tupuraa? (b) Eaha te mau uiraa e faahitihia ra no nia i te bapetizoraa?

 UA FAAHEPO te arii Franc ra o Charlemagne i te mau Saxons ta ˈna i haavî ia farii i te bapetizoraa nahoa i te area 775-77 T.T. “Ua faahepo oia ia taui ratou e ia farii i te Kerisetianoraa i te iˈoa noa,” o ta te taata tuatapapa ra o John Lord ïa i papai. Oia atoa, i muri aˈe i to ˈna faaipoiporaa i te hoê tamahine hui arii Orthodoxe Heleni i te matahiti 987 T.T., ua faaoti te arii Rusia o Vladimir I e e tia i to ˈna feia auraro ia riro ei “Kerisetiano.” Ua opua oia i te mau bapetizoraa nahoa o to ˈna nunaa—ma te haamǎtaˈu atu i te ˈoˈe ia titauhia ra!

2 Mea tano anei taua mau bapetizoraa ra? E auraa mau anei to te reira? E tia anei ia bapetizohia mau huru taata atoa?

Bapetizoraa—Mea nafea?

3, 4. No te aha te pîpîraa aore ra te maniiraa i te pape i nia i te upoo e ore ai e au i te bapetizoraa Kerisetiano?

3 I to Charlemagne e to Vladimir I faaheporaa i te taata ia farii i te bapetizoraa, aita taua na arii ra e haa ra ia au i te Parau a te Atua. Oia mau, aita e faufaaraa to te mau bapetizoraa na roto i te pîpîraa, te maniiraa i te pape i nia i te upoo, aore ra te taumiraa atoa i te taata i raro i te pape aita anaˈe ratou i haapiihia i te parau mau bibilia.

4 E feruri anaˈe i tei tupu i to Iesu no Nazareta haereraa ˈtu ia Ioane Bapetizo ra i te matahiti 29 T.T. Te bapetizo ra Ioane i te taata i roto i te anavai o Ioridana. Ua haere mai ratou ma te aau tae ia ˈna ra ia bapetizohia ratou. Ua faaue noa anei oia ia ratou e tia i roto i te Ioridana a manii ai oia maa pape rii o te anavai i nia i to ratou upoo aore ra a pîpî ai ia ratou i te reira? Eaha tei tupu i to Ioane bapetizoraa ia Iesu? Te faatia ra Mataio e i te otiraa o Iesu i te bapetizohia, ua “haere maira oia i nia mai raro mai i te pape.” (Mataio 3:16) To raro na oia i te pape no te mea ua taumihia oia i raro i te anavai o Ioridana. Oia atoa, ua bapetizohia te eunuka Etiopia paieti i roto i “te hoê [apoo] pape.” I hinaarohia na te mau apoo pape mai tera no te mea e titau te bapetizoraa ia Iesu e i ta ˈna mau pǐpǐ, ia taumi roa ia ratou i raro i te pape.—Ohipa 8:36; MN.

5. Mea nafea te mau Kerisetiano matamua ia bapetizo i te taata?

5 E au te mau taˈo Heleni i hurihia ei “bapetizo,” “bapetizoraa,” e e rave rau atu â, i te taumiraa aore ra te faahopuraa i raro i te pape. Te na ô ra te hoê faatoro Bibilia (Smith’s Bible Dictionary) e: “Te auraa mau e te tano o te taˈo ra bapetizoraa, o taumiraa ïa i raro i te pape.” No reira te tahi mau Bibilia e faahiti ai ia “Ioane te taata taumi i raro i te pape” e ia “Ioane te taata faahopu i raro i te pape.” (Mataio 3:1, Rotherham; Diaglott, interlinéaire) Te parau ra o Augustus Neander i roto i ta ˈna buka tuatapaparaa i te haapaoraa e te ekalesia Kerisetiano i roto i na senekele matamua e toru e: “I ravehia na te bapetizoraa i te omuaraa na roto i te taumiraa i raro i te pape.” Te horoa ra te buka Farani tuiroo ra Larousse du XXe siècle (Paris, 1928) i teie tatararaa: “I farii na te mau Kerisetiano matamua i te bapetizoraa na roto i te taumiraa i raro i te pape i te mau vahi atoa e itehia ˈi te pape.” E te na ô ra te hoê buka ite rahi (New Catholic Encyclopedia) e: “Mea papu roa e te Bapetizoraa i roto i te Ekalesia matamua, mea na roto ïa i te taumiraa i raro i te pape.” (1967, buka II, api 56) No reira, i teie tau, ua riro te fariiraa i te bapetizoraa ei Ite no Iehova ei taahiraa aau tae o te titau e ia taumi-roa-hia i raro i te pape.

Te hoê tumu apî e farii ai i te bapetizoraa

6, 7. (a) No teihea fa i rave ai Ioane i te mau bapetizoraa? (b) Eaha te mea apî i roto i te bapetizoraa i te mau pǐpǐ a Iesu?

6 E taa ê te fa o te mau bapetizoraa i ravehia e Ioane i tei ravehia e te mau pǐpǐ a Iesu. (Ioane 4:1, 2) Ua bapetizo Ioane i te taata ei faataiperaa i mua i te taata i to ratou tatarahapa i te mau hara i te Ture. * (Luka 3:3) E ohipa apî râ to roto i te bapetizoraa i te mau pǐpǐ a Iesu. I te Penetekose 33 T.T., ua aˈo te aposetolo Petero i te feia e faaroo ra ia ˈna e: “E tatarahapa, e ia bapetizohia outou atoa i roto i te iˈoa o Iesu Mesia ia matara te hara.” (Ohipa 2:37-41) Noa ˈtu e te parau atura oia i te mau ati Iuda e te mau peroseluto, aita Petero e faahiti ra i te bapetizoraa ei faataiperaa i te tatarahapa i te mau hara i te Ture; aita atoa oia e na ô ra e e au te bapetizoraa i roto i te iˈoa o Iesu i te horoiraa hara.—Ohipa 2:10.

7 I taua taime ra, ua faaohipa Petero i te matamua o “te mau taviri o te basileia.” No teihea fa? No te iriti i te ite no te feia e faaroo ra ia ˈna no nia i te ravea e ô ai ratou i roto i te Basileia i te raˈi. (Mataio 16:19) I te mea e ua patoi te mau ati Iuda ia Iesu ei Mesia, ua riro te tatarahapa e te faaohiparaa i te faaroo ia ˈna ei ohipa apî e te faufaa roa no te imi e te fanaˈo i ta te Atua faaoreraa hara. I nehenehe na ta ratou e haapapu i mua i te taata e tera to ratou faaroo na roto i te taumiraahia i raro i te pape i roto i te iˈoa o Iesu Mesia. E na reira ratou e faataipe ai i ta ratou pûpûraa ia ratou na te Atua na roto i te Mesia. E tia i te taata atoa i teie tau e hinaaro ra i te farii maitai a te Atua ia faaohipa i tauâ faaroo ra, ia pûpû ia ratou na te Atua ra o Iehova, e ia farii i te bapetizoraa Kerisetiano ei faataiperaa i te pûpûraa taotia ore na te Atua Teitei Roa ˈˈe.

Mea faufaa roa te ite mau

8. No te aha e ere ai te bapetizoraa Kerisetiano no te mau taata atoa?

8 E ere te bapetizoraa Kerisetiano no te mau taata atoa. Ua faaue Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “E haere outou e faariro i te mau fenua atoa ei pǐpǐ, a bapetizo atu ai ia ratou i roto i te iˈoa o te Metua, e no te Tamaiti, e no te [varua moˈa]; ma te haapii atu ia ratou i te haapao i te mau mea atoa ta ˈu i parau atu ia outou na.” (Mataio 28:19, 20; MN) Hou te taata a bapetizohia ˈi, e tia ia ratou ia ‘haapiihia i te haapao i te mau mea atoa ta Iesu i parau atu i ta ˈna mau pǐpǐ.’ No reira, aita e faufaaraa to te mau bapetizoraa faahepohia o te feia aita to ratou e faaroo niuhia i nia i te ite mau i te Parau a te Atua e aita roa ˈtu i au i te faaueraa a Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ mau.—Hebera 11:6.

9. Eaha te auraa ia bapetizohia “i roto i te iˈoa o te Metua”?

9 Eaha te auraa ia bapetizohia “i roto i te iˈoa o te Metua”? Te auraa oia hoi ia farii te taata e bapetizohia i te tiaraa e te mana o to tatou Metua i te raˈi. Te fariihia ra ïa te Atua ra o Iehova mai Tei poiete ia tatou, “tei Teitei i te fenua atoa nei,” e te Arii o te ao taatoa.—Salamo 83:18; Isaia 40:28; Ohipa 4:24.

10. Eaha te auraa ia bapetizohia ‘i roto i te iˈoa o te Tamaiti’?

10 Ia bapetizohia ‘i roto i te iˈoa o te Tamaiti,’ ia farii ïa i te tiaraa e te mana o Iesu ei Tamaiti fanau tahi a te Atua. (Ioane 1, 4:9) E farii te feia e au ia ratou te bapetizoraa ia Iesu mai te taata mea na roto ia ˈna to te Atua horoaraa i te “hoo no te taata e rave rahi.” (Mataio 20:28; Timoteo 1, 2:5, 6) E tia atoa i te feia e bapetizohia ia farii i te tiaraa ‘teitei roa’ ta te Atua i horoa no ta ˈna Tamaiti.—Philipi 2:8-11; Apokalupo 19:16.

11. Eaha te auraa ia bapetizohia ‘i roto i te iˈoa o te varua moˈa’?

11 Eaha te auraa o te bapetizoraa ‘i roto i te iˈoa o te varua moˈa’? E faaite te reira e te farii ra te feia e bapetizohia e, te varua moˈa, o te puai ohipa ïa o Iehova, faaohipahia ma te huru rau ia au i ta ˈna opuaraa. (Genese 1:2; Samuela 2, 23:1, 2; Petero 2, 1:21) E farii te feia e au ia ratou te bapetizoraa e e tauturu te varua moˈa ia taa ia ratou “te mau mea hohonu atoa a te Atua ra,” ia rave i te ohipa pororaa i te Basileia, e ia faaite i ta te varua e faatupu oia ‘te [aroha], te oaoa, te hau, te faaoromai, te [aau maitai], te maitai, te faaroo, te [mǎrû], te hitahita ore.’—Korinetia 1, 2:10; Galatia 5:22, 23; MN; Ioela 2:28, 29.

Te faufaaraa o te tatarahapa e te fariu-roa-raa mai

12. E nafea te bapetizoraa Kerisetiano ia taaihia i te tatarahapa?

12 Taa ê atu no te taata hara ore ra o Iesu, ua riro te bapetizoraa ei taipe farii-maitai-hia e te Atua o tei taaihia i te tatarahapa. Ia tatarahapa tatou, e oto roa tatou no te hoê mea ta tatou i rave aore ra i ore i rave. I tia na i te mau ati Iuda no te senekele matamua e hinaaro ra e faaoaoa i te Atua ia tatarahapa i ta ratou mau hara i te Mesia. (Ohipa 3:11-19) Ua tatarahapa te tahi feia faaroo Etene no Korinetia i te poreneia, te haamoriraa idolo, te eiâraa, e te tahi atu â mau hara iino. No to ratou tatarahapa, ua “horoihia” ratou i roto i te toto o Iesu; ua haamoˈahia, aore ra “faataahia,” no te tavini i te Atua; e ua “tiahia” i te iˈoa o te Mesia e te varua o te Atua. (Korinetia 1, 6:9-11) E taahiraa faufaa roa te tatarahapa no te fanaˈo i te manaˈo haava maitai e te tamǎrûraa i te aau hapa ta te Atua e horoa mai.—Petero 1, 3:21.

13. No nia i te bapetizoraa, eaha ta te fariu-roa-raa mai e titau?

13 E tia ia tatou ia fariu roa mai hou a bapetizohia ˈi ei Ite no Iehova. E ohipa aau tae te fariu-roa-raa mai o te ravehia ma te tiamâ e te hoê tei faaoti ma te aau atoa e pee i te Mesia ra o Iesu. E haapae taua mau taata ra i to ratou haerea tahito ino e e faaoti maite e rave i te mea tia i te hiˈoraa a te Atua. I roto i te Bibilia, te vai ra te auraa e hoˈi mai i roto i te mau taˈo Hebera e Heleni i taaihia i te fariu-roa-raa mai. E au teie ohipa i te hoê fariuraa mai i nia i te Atua mai te hoê haerea hape mai. (Mau arii 1, 8:33, 34) E titau te fariu-roa-raa mai i te mau ‘ohipa e au i te tatarahapa.’ (Ohipa 26:20) E titau te reira ia faarue tatou i te haamoriraa hape, ia ohipa ia au i te mau faaueraa a te Atua, e ia haamori ia Iehova anaˈe. (Deuteronomi 30:2, 8-10; Samuela 1, 7:3) E faatupu te fariu-roa-raa mai i te mau tauiraa i roto i to tatou feruriraa, ta tatou mau fa, e to tatou huru taata. (Ezekiela 18:31) Ua “fariu mai” tatou ia monohia te mau huru taata paieti ore e te huru taata apî.—Ohipa 3:19; Ephesia 4:20-24; Kolosa 3:5-14.

Mea faufaa roa te pûpûraa ia tatou ma te aau atoa

14. Eaha te auraa o te pûpûraa a te mau pǐpǐ a Iesu ia ratou iho?

14 E tia atoa, hou a bapetizohia ˈi ei pǐpǐ a Iesu, ia pûpû ia tatou na te Atua ma te aau atoa. E au te pûpûraa i te faataa-ê-raa no te hoê fa moˈa. No te huru faufaa roa o teie taahiraa, e tia ia tatou ia faaite ia Iehova na roto i te pure i ta tatou faaotiraa e haamori ia ˈna anaˈe e a muri noa ˈtu. (Deuteronomi 5:9) Papu maitai, e ere ta tatou pûpûraa na te hoê ohipa aore ra na te hoê taata, na te Atua iho râ.

15. No te aha te feia e bapetizohia e farii ai i te taumiraa i raro i te pape?

15 Ia pûpû tatou ia tatou na te Atua na roto i te Mesia, te faaite ra tatou i te faaoti-maite-raa e faaohipa i to tatou oraraa no te rave i te hinaaro o te Atua mai tei faataahia i roto i te mau Papai. Ei faataiperaa i taua pûpûraa ra, e farii te feia e bapetizohia i te taumiraa i raro i te pape, mai ia Iesu atoa tei bapetizohia i roto i te anavai o Ioridana ei faataiperaa i to ˈna faaiteraa ia ˈna iho i mua i te Atua. (Mataio 3:13) E tia ia tapaohia e te pure ra Iesu i taua taime faufaa roa ra.—Luka 3:21, 22.

16. E nafea e tano ai ia faaite i to tatou oaoa ia hiˈo tatou i te taata ia bapetizohia?

16 E ere te bapetizoraa o Iesu i te hoê ohipa hauti, mea oaoa râ hoi. Oia atoa te bapetizoraa Kerisetiano i teie tau. Ia hiˈo tatou i te taata e faataipe ra i ta ratou pûpûraa ia ratou na te Atua, e nehenehe ta tatou e faaite i to tatou oaoa na roto i te popouraa i te rima ma te faatura e te haapopouraa mahanahana. Eiaha râ te mau huro, te mau hioraa, e te mau mea mai tera, mea moˈa hoi teie faaiteraa faaroo. Ia faaite tatou i to tatou oaoa ma te tura.

17, 18. Na te aha e tauturu i te faataa ua raea anei i te taata te mau titauraa no te bapetizoraa?

17 Eiaha mai te feia e pîpî i te mau aiû i te pape aore ra e faahepo i te mau nahoa aita i haapiihia i te Bibilia ia bapetizohia ratou, eita roa ˈtu te mau Ite no Iehova e ume i te taata ia bapetizohia ratou. Oia mau, eita ratou e bapetizo i te feia aita i raea ia ratou te mau titauraa pae varua. Hou te hoê taata e tia ˈi ia riro ei taata poro i te parau apî maitai bapetizo-ore-hia noa ˈˈe, e haapapu te mau matahiapo Kerisetiano e ua taa ia ˈna te mau haapiiraa tumu o te Bibilia, te ora ra oia ia au i te reira, e e pahono oia i te hoê uiraa mai teie, “Te hinaaro mau ra anei oe e riro ei Ite no Iehova?” na roto i te hoê e.

18 I te rahiraa o te taime, ia apiti maite taua mau taata ra i roto i te ohipa pororaa i te Basileia e ia parau e te hinaaro ra ratou ia bapetizohia ratou, e rave te mau matahiapo Kerisetiano i te aparauraa e ratou ia papu e e feia tiaturi mau ratou tei pûpû ia ratou na Iehova e ua raea ia ratou te mau titauraa no te bapetizoraa. (Ohipa 4:4; 18:8) Na te mau pahonoraa a te taata i na uiraa e hau atu i te 100 no nia i te mau haapiiraa o te Bibilia e tauturu i te mau matahiapo ia faataa e ua raea anei i te feia e pahono ra te mau titauraa a te mau Papai no te bapetizoraa. Aita i raea i te vetahi e no reira, eita ratou e fariihia no te bapetizoraa Kerisetiano.

Te tapea ra anei te hoê mea ia outou?

19. Ia au i te Ioane 6:44, o vai te feia tufaa e Iesu?

19 Ua parauhia paha i te feia e rave rahi tei faahepohia ia farii i te bapetizoraa nahoa e e haere ratou i te raˈi ia pohe ratou. No nia i ta ˈna mau pǐpǐ, ua parau Iesu e: “E ore roa te taata e tae mai ia ˈu nei, maori râ ia faatae mai te Metua o tei tono mai ia ˈu nei ia ˈna.” (Ioane 6:44) Ua faatae Iehova 144 000 taata i te Mesia, e riro ratou ei feia tufaa e Iesu i roto i te Basileia i te raˈi. Aita roa ˈtu te bapetizoraa faahepohia i haamoˈa aˈenei i te hoê taata no taua parahiraa hanahana ra i roto i te faanahoraa a te Atua.—Roma 8:14-17; Tesalonia 2, 2:13; Apokalupo 14:1.

20. Eaha te nehenehe e tauturu i te tahi mau taata aitâ i bapetizohia ˈtura?

20 Mai te ropu o te mau matahiti 1930 mai iho â râ, ua apiti mai te mau nahoa taata e tiaturi ra e ora ˈtu i “te ati rahi” e e ora e a muri noa ˈtu i nia i te fenua, i te mau “mamoe ê atu” a Iesu. (Apokalupo 7:9, 14; Ioane 10:16) Ua raea ia ratou te mau titauraa no te bapetizoraa no te mea ua faaau ratou i to ratou oraraa i nia i te Parau a te Atua e te here ra ratou ia ˈna ma ‘to ratou aau, [nephe], puai, e manaˈo atoa.’ (Luka 10:25-28; MN) Noa ˈtu e te ite ra te tahi mau taata e ‘te haamori ra te mau Ite no Iehova i te Atua ma te varua e te parau mau,’ aitâ ratou i pee atura i te hiˈoraa o Iesu e i haapapu atura i mua i te taata e e here mau to ratou ia Iehova e te haamori ra ratou ia ˈna anaˈe, na roto i te fariiraa i te bapetizoraa. (Ioane 4:23, 24; Deuteronomi 4:24; Mareko 1:9-11) E turai mau paha te pure haavare ore e te taa maitai no nia i teie taahiraa faufaa roa e e faaitoito ia ratou ia faaau maite atu i nia i te Parau a te Atua, ia pûpû ia ratou ma te taotia ore na te Atua ra o Iehova, e ia farii i te bapetizoraa.

21, 22. No teihea mau tumu e haamarirau ai te tahi pae i te pûpû ia ratou e te farii i te bapetizoraa?

21 E haamarirau te tahi pae i te pûpû ia ratou e te farii i te bapetizoraa no te mea te tapi rahi ra ratou i ta te ao aore ra i te taoˈa rahi, iti atu ai to ratou taime no te mau mea pae varua. (Mataio 13:22; Ioane 1, 2:15-17) Auê ïa ratou i te oaoa e ia taui ratou i ta ratou mau opuaraa e mau fa! E taoˈahia ratou i te pae varua ia haafatata ˈtu ratou ia Iehova, e mâmâ mai to ratou ahoaho, e e fanaˈo ratou i te hau e te mauruuru o te noaa mai na roto i te raveraa i te hinaaro o te Atua.—Salamo 16:11; 40:8; Maseli 10:22; Philipi 4:6, 7.

22 E parau te tahi atu e te here ra ratou ia Iehova, eita râ ratou e pûpû ia ratou e e farii i te bapetizoraa no te mea te manaˈo ra ratou e aita ïa ta ratou e hopoia i mua ia ˈna. E faˈi râ tatou paatoa i te parau no tatou iho i mua i te Atua. E hopoia tei tuuhia mai i nia ia tatou i to tatou faarooraa i te parau a Iehova. (Ezekiela 33:7-9; Roma 14:12) Ei ‘nunaa maitihia,’ ua fanauhia te mau Iseraela i tahito ra i roto i te hoê nunaa i pûpûhia na Iehova e no reira, e hopoia na ratou te taviniraa ia ˈna ma te taiva ore ia au i ta ˈna mau haapiiraa. (Deuteronomi 7:6, 11) Aita e taata i fanauhia i roto i te hoê nunaa mai tera i teie tau, teie râ, mai te peu e ua noaa ia tatou te ite mau i te Bibilia, e tia ia tatou ia haa ia au i te reira ma te faaroo.

23, 24. No teihea mau mǎtaˈu e ore ai e tia i te taata ia haamarirau i te farii i te bapetizoraa?

23 No te mǎtaˈu e aita i navai to ratou ite e haamarirau ai te tahi pae i te farii i te bapetizoraa. Teie râ, mea rahi te tia ia tatou paatoa ia haapii no te mea ‘aita e taata e ite i te ohipa a te Atua mai te matamua mai e tae noa ˈtu i te hopea.’ (Koheleta 3:11) E rave anaˈe i te eunuka Etiopia. Ei peroseluto, e maa ite rii to ˈna i te mau Papai, aita râ i noaa ia ˈna te pahonoraa i te mau uiraa atoa no nia i te mau opuaraa a te Atua. I muri aˈe râ i to ˈna haapiiraa no nia i te faanahoraa a Iehova no te ora na roto i te tusia taraehara a Iesu, ua farii vave te eunuka i te bapetizoraa i roto i te pape.—Ohipa 8:26-38.

24 E haamarirau te tahi pae i te pûpû ia ratou na te Atua no te mea te mǎtaˈu ra ratou i te manuïa ore. Te na ô ra o Monique, 17 matahiti e: “Ua haamarirau noa vau i te farii i te bapetizoraa no to ˈu mǎtaˈu eita ta ˈu e nehenehe e ora ia au i ta ˈu pûpûraa ia ˈu.” Mai te peu râ e e tiaturi tatou ia Iehova ma to tatou aau atoa, ‘e haapapu oia i to tatou haerea.’ E tauturu mai oia ia tatou ia ‘haapao i te parau mau’ ei tavini haapao maitai i pûpûhia na ˈna.—Maseli 3:5, 6; Ioane 3, 4.

25. Eaha te uiraa e tia ia hiˈopoahia i teie nei?

25 No to ratou tiaturi taotia ore e to ratou here aau tae ia Iehova, i te mau matahiti atoa, e turaihia te mau tausani taata ia pûpû ia ratou e ia farii i te bapetizoraa. E papu maitai e e te hinaaro ra te mau tavini atoa a te Atua i pûpûhia eiaha e taiva ia ˈna. Teie râ, te ora ra tatou i te mau mahana hopea, e te faaû ra tatou i te mau tamataraa faaroo e rave rau. (Timoteo 2, 3:1-5) Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te ora ia au i ta tatou pûpûraa ia tatou na Iehova? E hiˈopoa mai tatou i te reira i roto i te tumu parau i muri nei.

[Nota i raro i te api]

^ I te mea e aita ta Iesu e hara, aita oia i bapetizohia ei faataiperaa i te tatarahapa. Te faataipe ra to ˈna bapetizoraa i to ˈna faaiteraa ˈtu ia ˈna iho i mua i te Atua no te rave i te hinaaro o to ˈna Metua.—Hebera 7:26; 10:5-10.

Te haamanaˈo ra anei outou?

• E nafea te bapetizoraa Kerisetiano e ravehia ˈi?

• Eaha te ite e titauhia e bapetizohia ˈi te hoê taata?

• Eaha te mau taahiraa e aratai atu i te bapetizoraa o te mau Kerisetiano mau?

• No te aha te tahi pae e haamarirau ai i te farii i te bapetizoraa, e nafea râ ratou e tauturuhia ˈi?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 14]

Ua ite anei outou eaha te auraa ia bapetizohia ‘i roto i te iˈoa o te Metua, te Tamaiti, e o te varua moˈa’?