Eaha to roto?

Tapura tumu parau

“Te hinaaro ra vau e tavini i te Atua”

“Te hinaaro ra vau e tavini i te Atua”

Te faatia ra te feia poro i te Basileia

“Te hinaaro ra vau e tavini i te Atua”

“A HAERE ê mai na outou i rapae, e au mau taata e.” O te piiraa ïa a te melahi ta te aposetolo Ioane i faaroo i te senekele matamua T.T. I to tatou nei tau, e mau mirioni feia mafatu haavare ore tei pahono e tei horo ê ia “Babulonia Rahi,” te hau emepera o te ao atoa o te haapaoraa hape. (Apokalupo 18:1-4) O Wilner, no Haïti, te hoê o ratou teie e faatia nei i to ˈna aamu.

“Ua fanauhia vau i te matahiti 1956 i roto i te hoê utuafare faaroo Katolika itoito i Saint-Marc, te hoê oire iti no Haïti. A feruri na i te oaoa o to ˈu utuafare i to ˈu maitiraahia e e piti atoa no te oire nei, e apiti atu i te haapiiraa perepitero i Saint-Michel de L’Atalaye i Haïti. I muri aˈe, i te matahiti 1980, tonohia ˈtura matou i Stavelot, i Beletita, ia rahi atu â to matou ite. I reira, ua haere atoa matou i te hoê fare haapiiraa tuatoru Katolika.

“I te omuaraa, e anaanatae rahi to ˈu i te riro mai ei perepitero. I te hoê mahana i roto i te piha tamaaraa, ua parau mai te perepitero e haapao ra ia matou e faaea mai maa minuti no te mea te hinaaro ra oia e parau mai i te tahi mea. A feruri na i to ˈu hitimaueraa i to ˈna parauraa mai e te faahinaaro ra oia ia ˈu! Ua patoi au i ta ˈna mau aniraa, teie râ ua inoino roa vau. Ua papai au i to ˈu mau metua no nia i te ohipa i tupu e ua faarue au i te haapiiraa perepitero tau avaˈe i muri aˈe, noa ˈtu to raua au ore. Ua roaa mai to ˈu vahi nohoraa i roto noa i te oire iti e ua haere au i te tahi haapiiraa toroa ê atu.

“I to ˈu hoˈiraa mai i Saint-Marc, aita to ˈu e tiaturiraa faahou i te Ekalesia Katolika. Teie râ, te hinaaro ra vau e tavini i te Atua, aita râ vau i ite e nafea râ. Ua haere au i te fare pureraa Ativenete, Baptiste Ebenezer e Momoni. Ua painu roa vau i te pae varua.

“I muri iho, haamanaˈo atura vau e i to ˈu haereraa i te haapiiraa perepitero i Beletita, i faaohipa na vau i te Bibilia a Crampon. I reira to ˈu iteraa mai e e iˈoa to te Atua. No reira, ma te faaohipa i to ˈna iˈoa, ua pure au i te Atua ma te uˈanana e tauturu mai ia ˈu ia ite i te haapaoraa mau.

“I muri noa iho, haere mai nei e piti Ite no Iehova e faaea i pihai mai i to ˈu fare. E mau taata maniania ore raua, te ite i te peu, e te tura. Ua putapû vau i to raua huru oraraa. I te hoê mahana, ua titau manihini hoê o na Ite ia ˈu i te Oroa haamanaˈoraa tamatahiti o te poheraa o te Mesia. Ua au roa vau i te putuputuraa e ua farii au i te hoê haapiiraa bibilia tamau e te mau Ite no Iehova. E ono avaˈe i muri iho, papu atura ia ˈu e teie iho â te ravea mau e tavini ai i te Atua. I te 20 no Novema 1988, ua pûpû vau i to ˈu ora na Iehova e ua bapetizohia vau.”

I muri aˈe, ua rave o Wilner i te taviniraa taime taatoa. I teie mahana, e matahiapo oia i roto i te hoê amuiraa. Te tavini ra oia ma te oaoa i roto i taua amuiraa ra, apitihia mai e to ˈna hoa vahine e ta raua na tamarii e piti.

[Hohoˈa i te api 9]

I to ˈna taioraa i te Bibilia, ua itea mai ia Wilner e o Iehova te iˈoa o te Atua