Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Faahanahanaraa i te Atua i te mau mouˈa Philipino

Faahanahanaraa i te Atua i te mau mouˈa Philipino

Faahanahanaraa i te Atua i te mau mouˈa Philipino

Mai te peu e te manaˈo ra outou e e motu te fenua Philipino, ua tano outou. E fenua mouˈa rarahi atoa râ teie. No te mau Ite no Iehova, mea huru ohie e te maitai te pororaa i te mau oire rarahi e te mau tuhaa fenua haehaa. Mea ê râ te huru tupuraa i te mau vahi mouˈa.

MEA ê roa te mau mouˈa nehenehe o te fenua i te mau tahatai one, te mau ǎau, te mau oire iti ravaairaa, e te mau oire au noa î i te taata o te mau vahi papu. Mea fifi atoa ia poro i “te evanelia” o te Basileia o te Atua i nia i te mau mouˈa.—Mataio 24:14.

Te vai nei te mau motu Philipino i te hoê vahi e û ai e piti pǎpǎ fenua o te hautiuti. No te opiraa o te fenua i teie vahi, ua fa mai te mau tupuai mouˈa oeoe i nia i te mau motu aano aˈe. Te vai nei na hau atu i te 7 100 motu Philipino i nia i te fana tooa o te râ o te Hatua auahi no Patitifa. No reira e ite-rahi-hia ˈi te mau mouˈa auahi i reira, o te turu atoa i te faraa mai o te mau mouˈa. Ua atea ê te feia e faaea ra i teie tuhaa fenua taratara. Mea fifi roa ia farerei ia ratou no te mea aita i rahi te purumu e tano no te mau pereoo uira.

Noa ˈtu teie mau haafifiraa, ua taa i te mau Ite no Iehova e mea faufaa ia poro i “te taata atoa.” (Timoteo 1, 2:4) No reira, ua haa aˈera te mau Ite i Philipino ia au i te manaˈo o te Isaia 42:11, 12: “Ia himene mai hoi te feia i parahi i te fenua pari ra; ia pii mai hoi ratou i nia i te upoo i te mau mouˈa ra. Ia haamaitai ratou ia Iehova: e ia arue ratou ia ˈna i te mau fenua roa ra.”

Ua haamata te mau tutavaraa rahi i te poro i te mau taata o te mau mouˈa e hau atu i te 50 matahiti aˈenei. I muri aˈe i te Piti o te Tamaˈi rahi, ua turu te mau mitionare i te ohipa pororaa. Mea rahi te taata no reira o tei farii i te parau mau bibilia e, o tei haaparare atoa i teie parau mau na te mau oire iti i nia roa i te mau mouˈa. E mau faahopearaa maitatai tei noaa mai. Ei hiˈoraa, i te mau anairaa mouˈa no ropu i Luçon apatoerau, te vai ra e hau atu i te 6 000 taata poro i te parau apî maitai. E mau taata tumu te rahiraa o ratou, tae noa ˈtu te Ibaloi, te Ifugao, e te Kalinga.

Teie râ, te vai noa ra te tahi mau tuhaa fenua i nia i te mau mouˈa e mea fifi ia raeahia. Aita te feia e faaea ra i reira i haamoehia. Nafea to te tahi pae farereiraahia, e eaha te faahopearaa?

E mono te faaroo mau i te tutuu

I te pae apatoerau o te motu Luçon, o te mau Tinggians te faaea ra i te mau vahi mouˈa o te mataeinaa o Abra. No ǒ mai paha teie iˈoa i te taˈo Malay tahito ra tinggi, te auraa ra “mouˈa.” Mea tano roa iho â! E parau atoa te taata ia ratou iho e to ratou reo ei Itneg. E tiaturi ratou i te hoê atua o Kabunian te iˈoa, e mea puai roa te mau tiaturiraa niu ore i roto i te oraraa o te mau mahana atoa. Ei hiˈoraa, mai te peu e e opua te hoê taata e maitihe i te tahi vahi, e tapao ino ïa tera. E tia ia ˈna ia tiai tau hora ia ore te faahopearaa ino.

I te matahiti 1572, ua tae mai te tahi mau Paniora e te haapaoraa Katolika, aita râ ratou i haapii i te mau Tinggians i te Kerisetianoraa mau. Ua tiaturi noa te feia o tei riro mai ei Katolika i to ratou atua o Kabunian e ua pee i te mau tutuu tumu. I te mau matahiti 1930 te raearaahia teie mau taata i te ite mau i te Bibilia, i to te mau Ite no Iehova haamataraa i te haaparare i te poroi o te Basileia i nia i taua mau mouˈa ra. Mea rahi te Tinggians haavare ore tei haamata mai reira mai i te faahanahana ia Iehova mai “nia i te upoo i te mau mouˈa ra.”

Te vai ra te hiˈoraa o Lingbaoan, hoê aratai opu faaturahia i reira na mua ˈˈe. Mea haapao roa oia i te taˈere Tinggian. “Ua haapao maitai au i te mau tutuu Tinggians. Ia taparahi-pohe-hia te hoê taata, e ori matou ia oti te hunaraa, e e hauti matou i te gong. E pûpû atoa matou i te mau tusia animara. E tiaturi matou ia Kabunian, e aita vau i ite i te Atua o te Bibilia.” Noa ˈtu ïa e e Katolika iˈoa noa oia.

Ua haere atu te mau tavini Ite no Iehova e poro i taua tuhaa fenua ra. Ua farerei ratou ia Lingbaoan e ua faaitoito atu ia ˈna ia taio i te Bibilia. Te haamanaˈo ra oia e: “Na te Bibilia i haapapu mai e o Iehova te Atua mau.” Ua haapii atura te hoê Ite i te Bibilia e o ˈna, e ua faaoti ihora o Lingbaoan e tavini i te Atua mau. Ua haapae aˈera oia i to ˈna haerea tahito, tae noa ˈtu to ˈna tiaraa aratai opu, e ua riri te perepitero no reira e te mau hoa tahito o Lingbaoan, i te reira. Ua faaoti papu râ o Lingbaoan e pee i te mau parau mau ta ˈna i ite i roto i te Bibilia. I teie nei, e matahiapo oia i roto i te hoê amuiraa.

E hitu ao e e ono rui

Mea huru tamau te tahi mau vahi o Abra i te faaroo i te parau apî maitai i teie nei, area te tahi atu râ, mea atea ïa e i te tahi noa mau taime e porohia ˈi i reira. Tau taime aˈenei, ua tutavahia i te poro hoê o teie mau tuhaa fenua. Ua haamata te hoê pǔpǔ e 35 Ite i te poro i roto i te hoê tuhaa fenua aita i tuhahia i Tineg, i Abra, aita hoi teie vahi i porohia e 27 matahiti i te maoro.

Mea haere avae noa teie tere pororaa, e hitu ao i te maoro. A feruri na e te haere ra outou i te tahi pae mai na nia i te mau eˈaturu faatautauhia e na roto i te mau anavai hohonu e na nia i te mau tupuai mouˈa ehia hora a amo atoa ˈi i ta outou mau taihaa—no te poro i te parau apî maitai i te feia mea varavara ratou i te faaroo i te reira! O na ono rui i te roaraa o te tere, e maha rui to ratou taotoraa i rapaeau.

Noa ˈtu e ua rave te mau Ite itoito i te tahi maa, eita râ e maraa ia ratou ia taˈitaˈi i te maa no te taatoaraa o te tere. E ere râ te reira i te fifi, no te mea ua oaoa roa te taata i te horoa i te maa ei tauiraa i te mau papai bibilia. Mea rahi te maa tupu, te iˈa, e te iˈo aili tei horoahia na te mau Ite. Noa ˈtu e te vai ra te tahi mau haafifiraa, ua parau te pǔpǔ e: “Ua mono te oaoa rahi ta matou i ite i teie mau haapaeraa.”

I na ao e hitu, ua poro te mau tavini i roto hoê ahuru oire iti, e ua vaiiho ratou e 60 buka, 186 vea, e 50 buka rairai, e e rave rahi api parau. Ua faataa ratou nafea ia faatere i te mau haapiiraa bibilia i na 74 pǔpǔ taata. I te oire au noa o Tineg, ia au i te aniraa a te tahi mau taata toroa a te hau no reira e te tahi mau tino huiraatira rarahi, ua tupu te hoê putuputuraa a te amuiraa e e 78 taata i tae mai. Te rahiraa i tae mai, e mau orometua haapii ïa e e mau mutoi. Mea maitai e e mea rahi atu â te Tinggians e apiti atu i te feia e “himene” ra e e arue ra ia Iehova i nia i te mau tupuai mouˈa.

Te tahi mea maitai aˈe i te auro

I te pae apatoa roa ˈtu â i Philipino, te vai ra te tahi mau motu i reira to te tahi mau Paniora iteraa i te auro. Ua parauhia ˈtura te reira Mindoro, te hoê haapotoraa o te parau Paniora ra mina de oro, aore ra “vahi heruraa auro.” Teie râ, te itea maira te tahi mea maitai aˈe i te auro i taua mau motu ra—te mau taata e hinaaro e tavini i te Atua mau ra o Iehova.

Fatata 125 000 taata parauhia te mau Mangyans e faaea ra i roto i te uru raau atea i roto ia Mindoro. E oraraa haehaa to ratou, mea varavara roa ratou i te farerei i to rapaeau, e e reo to ratou iho. E mau Animistes te rahiraa e e tiaturi ratou i te mau atua e rave rahi, e i te mau varua rau i roto i te natura.

I te tahi mau taime, ia ere ratou i te maa aore ra i te tahi atu mau mea, e pou mai te mau Mangyans i te mau tuhaa fenua pae miti no te imi i te ohipa. Mai ia Pailing, no te hoê pǔpǔ iti o te mau Mangyans, parauhia te Batangan. Ua paari oia i rotopu i to ˈna nunaa i roto i te mau uru raau o te mouˈa, e ua farii oia i te mau tiaturiraa e te mau peu Batangans. E pareu noa to ratou ahu matauhia. Ia maitai te auhune, e titau te tutuu Batangan e ia taparahi te feia haamori i te hoê moa, a vaiiho noa ˈi i te toto ia topata i roto i te pape a pure ai ratou.

Aita o Pailing i pee faahou i taua mau tutuu ra. No te aha hoi? I to ˈna haereraa i te mau fenua haehaa, ua itea mai ia ˈna te tahi ohipa e te mau fetii Ite no Iehova. Ua haafaufaa aˈera hoê o teie mau fetii i teie huru tupuraa no te faaite i te parau mau bibilia ia Pailing. Ua farii maitai oia e ua ite i te faufaaraa ia haapii no nia i te opuaraa a Iehova no te taata e no te fenua. Ua faanaho aˈera ratou e ia haere o Pailing i te haapiiraa tuatahi, e ia haapii atoa i te Bibilia. Ua bapetizohia o Pailing ei Ite no Iehova i te 24raa o to ˈna matahiti. I te 30raa o to ˈna matahiti, tei te haapiiraa teitei oia i te piti o te matahiti, e ua faariro oia i te fare haapiiraa ei tuhaa fenua pororaa na ˈna. I teie nei, e parau ratou ia ˈna o Rolando (te iˈoa o te hoê fenua haehaa).

Ia farerei noa ˈtu outou ia Rolando, e ite atu outou i te hoê tavini mata ataata e te faaeta maitai, e taata poro taime taatoa oia e e tavini tauturu i roto hoê o te mau amuiraa i Mindoro. Aita i maoro aˈenei, ua hoˈi o Rolando i nia i te mouˈa, eiaha no te turu i te mau Batangans i roto i ta ratou mau tutuu, no te faaite atu râ i te mau parau mau faaora no roto i te Bibilia.

Hinaaro ru i te hoê Piha a te Basileia

Te vai ra te mataeinaa o Bukidnon—te auraa ra “Feia no te mouˈa” i Cebuano—i te pae apatoa o te motu Mindanao. I teie tuhaa fenua, te vai ra te mouˈa, te mato tarere, te peho anavai, e te vahi papu teitei. I nia i te fenua hotu e tupu ai te painapo, te to papaa, te taofe, te raiti, e te meiˈa. I reira te mau opu o te fenua teitei o Talaandig e o Higaonon e faaea ˈi. E hinaaro atoa teie mau taata e haapii no nia ia Iehova. Aita i maoro aˈenei, i pihai i te oire au noa o Talakag, ua itea mai te hoê taime maitai ma te hoê ravea anaanatae roa.

Mea toetoe te ahuaraˈi i to te mau Ite haereraa i te mau fenua teitei, mea mahanahana râ te manava. Ua parau te mau taata no ǒ e e tiaturi ratou i te Atua mana hope, te Metua, aita râ ratou i ite i to ˈna iˈoa. I te mea e e faaea ratou i roto i te uru raau i te rahiraa o to ratou taime, a tahi ra ïa ratou a farerei ai i te mau Ite no Iehova. Ua faaitehia ˈtura te iˈoa o te Atua, e ta ˈna atoa opuaraa faahiahia no nia i te Basileia. Ua oaoa te taata, e ua faaotihia ˈtura e ia ravehia te tahi atu â mau farereiraa i to ratou oire iti.

Tau farereiraa tei ravehia. Ei faahopearaa, ua pûpû te feia no reira i te hoê vahi no te hamani i te hoê “fare” na te mau Ite no Iehova. Ua farii te mau Ite ma te oaoa i te pûpûraa. Tei nia ïa i te hoê aivi teitei roa ˈˈe i te tuhaa fenua, e itehia ˈtu te purumu. Ua hamanihia te fare i te raau, te ofe, e te mau rauere tamara. Ua oti te fare i roto e toru avaˈe e hoê ahuru mahana. E ite-maitai-hia te tapao “Piha a te Basileia a te mau Ite no Iehova” i mua i te fare. A feruri na, ua tia mai te hoê Piha a te Basileia hou te hoê amuiraa a haamauhia ˈi!

Mai reira mai, ua haere atu te hoê matahiapo e haa atoa ra ei tavini taime taatoa i reira, e te hoê tavini tauturu. Paturuhia mai e te tahi mau Ite no te mau tuhaa fenua tapiri, ua haa ratou i te haamau i te hoê amuiraa. Ua raeahia taua fa ra i te avaˈe Atete 1998. I teie nei, te faaohipa hope roa ra te hoê amuiraa iti i teie Piha a te Basileia, e tauturu atu ai i te feia no te mouˈa ia haapii i te mau parau mau bibilia.

Oia mau, te faaohipa ra Iehova ma te puai i ta ˈna mau tavini aau tae i Philipino no te haaparare i te parau mau o te Basileia i te mau mouˈa atoa e mea fifi ia raeahia. Te haamanaˈo maira te Isaia 52:7 e: “Te nehenehe o te avae o te vea i nia i te mouˈa, o tei hopoi mai i te parau maitai ra!”

[Hohoˈa fenua i te api 11]

(Hiˈo i te papai)

ABRA

MINDORO

BUKIDNON

[Faaiteraa i te tumu]

Fenua: Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.

[Hohoˈa i te api 10]

No te poro i nia i te mau mouˈa, mea haere avae noa ehia hora i te maoro na nia i te fenua taratara

[Hohoˈa i te api 10]

Bapetizoraa i roto i te hoê anavai iti i nia i te mouˈa