Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Mau uiraa a te feia taio

Mau uiraa a te feia taio

Mau uiraa a te feia taio

E mea tano anei i te haafatata ˈtu i te Atua na roto i te pure ma te ore e faahiti i te parau ra “na roto i te iˈoa o Iesu”?

Te faaite ra te Bibilia e, ia hinaaro te Kerisetiano e haafatata ˈtu ia Iehova na roto i te pure, ia ravehia te reira na roto i te iˈoa o Iesu. Ua parau Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “Aore roa e taata e tae i te Metua ra, maori râ ei ia ˈu.” Ua na ô â oia e: “E ta outou e ani ma to ˈu ra iˈoa, e tia ïa ia ˈu ia maitai te Metua i te Tamaiti. O ta outou i ani ma to ˈu ra iˈoa, na ˈu ïa e rave.”—Ioane 14:6, 13, 14.

Ma te faahiti i te tiaraa otahi o Iesu, teie ta te Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature e parau ra: “O te Atua anaˈe ta tatou e pure na roto i te Arai o Iesu Mesia. E ere noa ïa te mau taparuparuraa atoa i te mau peata aore ra i te mau melahi i te mea faufaa ore, e faainoraa atoa râ. Te haamoriraa atoa i te hoê mea ora, noa ˈtu to ˈna teitei, e haamoriraa idolo ïa, e e mea opani-etaeta-hia e te ture moˈa a te Atua.”

Eaha ïa mai te peu e, i muri aˈe i te hoê tupuraa hoona mau, e parau te hoê taata e, “Mauruuru e Iehova” ma te ore e na ô atoa e “na roto i te iˈoa o Iesu”? Mea tano ore anei te reira? E ere i te mau taime atoa. A feruri na e te roohia ra te hoê Kerisetiano i te hoê ati tupu taue, e tiaoro atu ai oia e: “A tauturu mai na e Iehova!” Eita ïa te Atua e patoi i te tauturu atu no te mea aita ta ˈna tavini i parau e “na roto i te iˈoa o Iesu.”

Teie râ, e tia ia tapaohia e, e ere te paraparau-noa-raa ˈtu i te Atua ma te reo puai i te hoê pure. Ei hiˈoraa, i muri aˈe a haavahia ˈi oia e Iehova no to ˈna taparahiraa i to ˈna teina o Abela, ua parau o Kaina e: “E rahi ta ˈu utua, eita e tia ia ˈu ia faaoromai: inaha, ua tiahi mai nei oe ia ˈu i teie nei mahana mai nia mai i te fenua nei; e mai mua ˈtu i to aro na e moe ê atu vau, e riro hoi au ei oere, e ei ori haere noa i nia i te fenua nei, e te taata e farerei noa mai ia ˈu nei e riro ïa i te taparahi mai ia ˈu.” (Genese 4:13, 14) Noa ˈtu e ua faatae atu o Kaina i to ˈna mau manaˈo ia Iehova ra, e amuamuraa teie parau riri ta ˈna no nia i te hotu ino o te hara.

Te parau maira te Bibilia e: “E patoi mai te Atua i te feia teoteo, e horoa mai râ i te maitai i te feia haehaa.” Ia paraparau atu tatou i Tei teitei roa ˈˈe mai te huru ra e e taata noa oia, te faaite ra ïa tatou e te ere ra tatou i te haehaa. (Iakobo 4:6; Salamo 47:2; Apokalupo 14:7) Aita atoa to tatou e faatura ua ite anaˈe tatou eaha ta te Parau a te Atua e faahiti ra no nia i te tuhaa a Iesu a pure noa ˈtu ai ma te ore e farii ia Iesu Mesia.—Luka 1:32, 33.

E ere ïa te auraa e e titau Iehova i te hoê huru taa ê ia pure tatou. Te mea faufaa roa râ, o te huru ïa o te aau o te hoê taata. (Samuela 1, 16:7) I te senekele matamua T.T., ‘te pure noa ra’ te hoê faehau toroa Roma o Korenelio te iˈoa ‘i te Atua ma te ore e faaea.’ E Etene peritome-ore-hia o Korenelio, aita i pûpûhia na Iehova. Noa ˈtu e aita paha oia i pûpû i ta ˈna mau pure na roto i te iˈoa o Iesu, “ua tae roa” te reira “i nia i mua i te aro o te Atua ra ei haamanaˈoraa.” No te aha? No te mea ua ite “tei tamata i te aau o te taata nei” e “e taata paieti” o Korenelio “e te mǎtaˈu hoi i te Atua.” (Ohipa 10:2, 4; Maseli 17:3) I te noaaraa mai ia ˈna te ite no nia ia “Iesu no Nazareta,” ua î o Korenelio i te varua moˈa e ua riro mai ei pîpî bapetizohia na Iesu.—Ohipa 10:30-48.

I te pae hopea, e ere na te taata e faaoti teihea mau pure ta te Atua e faaroo. Mai te peu e, i te hoê taime, e paraparau te hoê Kerisetiano i te Atua a haamoe ai i taua parau ra “na roto i te iˈoa o Iesu,” aita e faufaa ia faahapa oia ia ˈna iho. Ua ite maitai o Iehova i to tatou mau taotiaraa e e hinaaro oia e tauturu mai. (Salamo 103:12-14) E nehenehe e papu ia tatou e mai te peu e e faaohipa tatou i te faaroo i “te Tamaiti a te Atua ra . . . , ia ani noa ˈtu tatou i te mau mea atoa i au ia ˈna ra, te faaroo maira ïa oia ia tatou.” (Ioane 1, 5:13, 14) Teie râ, ia tia te mau Kerisetiano mau no vetahi ê na roto i te pure i mua i te taata, e farii ratou i te tuhaa a Iesu i roto i te opuaraa a Iehova ia au i ta te Bibilia e faataa ra. E e tutava ratou ma te auraro i te faatura ia Iesu na roto i te faataeraa ˈtu i te mau pure i te Atua ra na roto ia ˈna.