Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Mau uiraa a te feia taio

Mau uiraa a te feia taio

Mau uiraa a te feia taio

E haerea paari anei ia apiti atu te hoê Kerisetiano mau i roto i te hoê hunaraa maˈi aore ra i te hoê oroa faaipoiporaa i roto i te hoê fare pure?

E mea riri na Iehova ia apiti atu tatou i roto i te mau huru haapaoraa hape atoa e e tia ïa ia apehia ˈtu. (Korinetia 2, 6:14-17; Apokalupo 18:4) Ua riro te oroa hunaraa maˈi a te hoê ekalesia ei putuputuraa faaroo i reira paha e horoahia ˈi te hoê oreroraa parau o te turu i te tahi mau manaˈo e ere no roto i te mau Papai, mai te pohe-ore-raa o te nephe e te haamaitairaa i nia i te raˈi no te mau taata maitatai atoa. E rave-atoa-hia paha te tahi mau peu mai te tohuraa i te satauro e te apitiraa ˈtu i roto i te pure a te perepitero. E nehenehe te mau pure e te tahi atu mau peu faaroo o te ore e tuati i ta te Bibilia e haapii ra e faaohipa-atoa-hia i roto i te hoê oroa faaipoiporaa i te pae faaroo e faatupuhia i roto i te hoê fare pure aore ra i te tahi atu vahi. I roto i te hoê pǔpǔ i reira te taatoaraa e rave ai i te hoê peu faaroo hape, e nehenehe e itea mai i te hoê Kerisetiano e mea fifi ia patoi i te faaheporaa e pee atu. E haerea paari ore mau te faaûraa ˈtu i taua huru faaheporaa ra!

Eaha ïa mai te peu e e manaˈo te hoê Kerisetiano e e tia ia ˈna ia haere i te hoê hunaraa maˈi aore ra i te hoê oroa faaipoiporaa o te faatupuhia i roto i te hoê fare pure? Ei hiˈoraa, e faahepo paha te hoê tane faaroo ore i ta ˈna vahine Kerisetiano ia apee ia ˈna i roto i taua huru oroa ra. E nehenehe anei ta ˈna e apiti atu ei taata mataitai noa? No to ˈna faatura i te mau hinaaro o ta ˈna tane, e faaoti paha te vahine e haere na muri iho ia ˈna, ma te opua maite eiaha e amui atu i roto i te tahi noa ˈˈe peu faaroo. I te tahi aˈe pae, e faaoti paha oia eiaha e haere, ma te feruri e e riro te faaheporaa i te pae aau i taua taime ra e mea teimaha roa no ˈna, peneiaˈe o te tumu ïa e ofati ai oia i te mau faaueraa tumu a te Atua. Na ˈna iho ïa e faaoti. E tia roa ia ˈna ia hinaaro ia mau maite i roto i to ˈna aau, ia mâ noa to ˈna manaˈo haava.—Timoteo 1, 1:19.

Noa ˈtu eaha te tupuraa, mea maitai aˈe ia faataa ˈtu oia i ta ˈna tane e eita ta ˈna e nehenehe e apiti ma te opua mau i roto i te mau peu faaroo atoa aore ra e apee i te mau himene faaroo aore ra e piˈo i to ˈna upoo ia faaotihia te pure. Ia au i ta ˈna faataaraa, e faaoti paha oia e ia haere mai ta ˈna vahine e itea mai paha te hoê huru tupuraa au ore no ˈna. E maiti paha o ˈna e haere oia anaˈe no to ˈna here i ta ˈna vahine, to ˈna faatura i ta ˈna mau tiaturiraa, aore ra no to ˈna hinaaro e ape i te haama. Mai te peu râ e e onoono o ˈna ia apee iho â ta ˈna vahine ia ˈna, e nehenehe ïa te vahine e haere mai te hoê noa taata mataitai.

Eiaha ia haamoehia te faahopearaa o te nehenehe e tupu mai i nia i te mau hoa faaroo ia haere atu tatou i te hoê putuputuraa i roto i te hoê fare pure. E nehenehe anei te reira e faahauti i to te tahi pae manaˈo haava? E haaparuparu anei te reira i ta ratou faaoti-maite-raa e patoi i te haamoriraa idolo? “Ia au atu hoi outou i te mau mea i hau i te maitai ra,” o ta te aposetolo Paulo ïa i aˈo, “e ia riro outou ei feia parau mau, e te hapa ore, e tae noa ˈtu i te mahana o te Mesia ra.”—Philipi 1:10.

Mai te peu e e fetii piri tera e titau maira, e hau atu â ïa te mau faaheporaa a te fetii. Noa ˈtu eaha te tupuraa, e tia i te Kerisetiano ia feruri maitai i te mau mea atoa e ô mai. I roto i te tahi mau huru tupuraa, e nehenehe te tane aore ra te vahine e manaˈo e aita e fifi ia haere atu i te hunaraa maˈi aore ra i te oroa faaipoiporaa a te hoê ekalesia mai te hoê noa taata mataitai. Teie râ, e riro paha te mau faahopearaa i nia i to tatou manaˈo haava e i to te tahi atu, i te rahi atu i te mau haamaitairaa i manaˈohia ia tae atu tatou. Noa ˈtu eaha te huru tupuraa, ia papu i te Kerisetiano e eita ta ˈna faaotiraa e faaere ia ˈna i to ˈna manaˈo haava maitai i mua i te Atua e i te taata.