Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Eaha to oe manaˈo no nia i te pohe?

Eaha to oe manaˈo no nia i te pohe?

Eaha to oe manaˈo no nia i te pohe?

E FAATOARUARU te pohe ia tatou a rave ai tatou i ta tatou mau ohipa i te mau mahana atoa, aita e hiˈoraa e mea oraora maitai anei tatou aore ra mea taoˈa rahi. E nehenehe tatou e pohe i te taime tatou e haere ai i te tahi pae mai o te purumu aore ra e tarava ˈi i nia i te roi. Na roto i te mau ati mai te mau ohipa totoaraa i tupu i te 11 no Tetepa 2001, i na oire o New York e Washington, te taa ra ia tatou e e tairi te “enemi hopea,” te pohe, i te taata no te mau tiaraa totiare e te ihiihi atoa e no te mau faito matahiti atoa, ma te haapohe i te tahi taime tau tausani taata i roto noa tau minuti.—Korinetia 1, 15:26.

Noa ˈtu â râ, e au ra e te anaanatae ra te taata i te pohe. E au ra e aita hoê aˈe mea e hoo atu ra e rave rahi atu â vea aore ra e turai ra i te taata e rave rahi atu â ia hiˈo i te parau apî i roto i te afata teata, maori râ te mau parau faataa no nia i te pohe, te pohe iho â râ o te taata e rave rahi i roto i te mau tupuraa riaria. E au ra e aita roa ˈtu te taata e fiu ra i te mau parau faataa no nia i te pohe, te pohe i te tamaˈi anei, i te ati natura, i te ohipa ino, aore ra i te maˈi. Te mea maere roa, te tapaohia ra teie tapitapi rahi roa ino no te pohe i roto i te mau huru aau puai roa e itehia ia pohe te tahi mau taata tuiroo.

Mea papu maitai teie mau mea atoa. Te anaanatae noa ra te taata i te pohe—te pohe o vetahi ê. I mua râ i to ratou iho pohe, e ape ïa ratou i te feruri i te reira. To tatou iho pohe, tera hoê tumu parau eita te rahiraa o tatou e hinaaro e feruri.

Faatoaruaruhia e te pohe?

Mea au ore noa ia feruri i to tatou iho pohe e eita te reira e taui. No te aha hoi? No te mea ua tuu te Atua i roto ia tatou i te hinaaro puai e ora e a muri noa ˈtu. “Ua tuu atoa oia i te tau otia ore i roto i to ratou aau,” o ta te Koheleta 3:11 ïa e parau ra, ia au i te Anchor Bible. No te mea e mea papu maitai te pohe, ua tupu te hoê aroraa i roto roa i te taata, te hoê mârôraa tamau. No te faatitiaifaro i teie aroraa i roto roa i te taata e no te haamâha i te hinaaro natura e tamau noa i te ora, ua hamani te taata i te mau huru tiaturiraa atoa, mai te haapiiraa e mea pohe ore te nephe e haere roa i te tiaturiraa i te fa-faahou-raa ma te tino ê.

Atira noa ˈtu, e tupuraa mauiui te pohe e te riaria, e e itehia te riaria i te pohe i te mau vahi atoa. Eiaha ïa tatou e maere e e tupuraa ahoaho te pohe no te rahiraa o te taata. No te mea e heheu te pohe i te faufaa ore hau ê o te hoê oraraa niuhia i nia i te tapiraa i te faufaa e te mana.

Faataa-ê-hia e te pohe?

I mutaa ihora, e faatiahia te hoê taata o te fatata i te pohe no te maˈi aore ra no te pepe ino, ia pohe i te mau vahi au-roa-hia e te matauhia e haaati ra i to ˈna iho fare. Mea pinepine te reira i te tau bibilia, e e parau mau noa te reira i roto i te tahi mau taˈere. (Genese 49:1, 2, 33) I roto i tera mau tupuraa, e amui mai te fetii, e e apiti atoa mai te mau tamarii i roto i te aparauraa. E manaˈo ïa te melo utuafare taitahi e e ere o o ˈna anaˈe te oto ra e e horoa mai te reira i te tamǎrûraa e o te taatoaraa te amo ra i te hopoia e te oto ra.

Mea ê roa te reira i te peu e ravehia ra i roto i te hoê nunaa, oia hoi e opanihia ia tauaparau no nia i te pohe, e parau riaria hoi tera, e e tuuhia te mau tamarii i te hiti no te mea e “mea teimaha roa” te reira no ratou, i to ratou ïa manaˈo. Mea taa ê te poheraa i teie tau i roto e rave rahi tuhaa, e e pinepine o te taata anaˈe. Mea au aˈe na te rahiraa e pohe i ǒ ratou, ma te hau e ma te haapaohia e te utuafare i roto i te here, te mea mauiui râ no te taata e rave rahi, ia pohe ïa ratou i roto i te hoê fare maˈi, mea matauhia e o ratou anaˈe e i roto i te mauiui, e ua tamauhia te tahi mau mea taa ê faataiâ i nia ia ratou. I te tahi aˈe pae, e mau mirioni taata teie e pohe nei e aita i itehia o vai ratou—mai te feia iˈoa ore e pohe ra i te haamouraa nunaa, i te oˈe, i te SIDA, i te tamaˈi tivira, aore ra i te veve ino noa.

Hoê tumu parau e tia ia tatou ia feruriruri

Aita te Bibilia e parau ra eiaha e feruri i te pohe. Te na ô maira hoi te Koheleta 7:2 e: “E mea maitai te haere i te fare otoraa, i te haere i te fare amuraa maa; o te hopea hoi te reira o te taata atoa ra.” Ia faaû tatou i te tupuraa mau o te pohe, e vaiiho tatou i ta tatou mau tapitapiraa aore ra ta tatou mau ohipa matauhia no te feruriruri i te huru poto o te oraraa. E tauturu mai te reira ia ora tatou i to tatou oraraa ma te faufaa ˈtu â, eiaha râ ia ora noa i te hoê oraraa aita e aratairaa aore ra aita e tumu.

Eaha to oe manaˈo no nia i te pohe? Ua hiˈopoa anei oe i to oe mau huru aau hohonu, mau tiaturiraa, mau tiairaa, e mau taiâraa no nia i te hopea o to oe oraraa?

Eita e noaa i te taata ia tatara e ia taa i te natura o te ora e te natura o te pohe. Hoê anaˈe o te nehenehe e faataa maitai roa mai i te reira, o to tatou ïa Atua Poiete. O o ˈna “te tumu o te ora,” e no ˈna “i ora ˈi tatou i te mau pohe nei.” (Salamo 36:9; 68:20) Noa ˈtu e e parau maere paha teie, e riro te faahohonuraa i te tahi mau tiaturiraa matauhia no nia i te pohe ma te hiˈo i roto i te Parau a te Atua, ei mea tamahanahana e te faaitoito. E heheu mai te reira e e ere te pohe i te hopea o te mau mea atoa.

[Parau iti faaôhia i te api 4]

E tauturu mai te neheneheraa e pohe ia ora tatou i to tatou oraraa ma te faufaa ˈtu â