Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E pee anaˈe i tei faauehia i te mau arii

E pee anaˈe i tei faauehia i te mau arii

E pee anaˈe i tei faauehia i te mau arii

“Ei reira oia e papai ai i teie nei ture na ˈna iho i roto i te hoê buka . . . E ei ia ˈna iho te reira vai ai, e e taio hoi oia e hope noa ˈtu o ˈna pue mahana i te ao nei.”—DEUTERONOMI 17:18, 19.

1. E tia i te hoê Kerisetiano ia hinaaro e riro mai ia vai?

 EITA paha ïa outou e faaau ia outou iho i te hoê arii aore ra i te hoê arii vahine. O vai hoi Kerisetiano e piahi o te Bibilia haapao maitai e feruri ia ˈna iho e te haa ra ma te mana arii, mai te mau arii maitatai ra o Davida, Iosia, Hezekia, aore ra o Iehosaphata? Teie râ, e nehenehe e e tia ia outou ia riro mai ia ratou na roto i te hoê aˈe ravea taa ê. Teihea? E no te aha e tia ˈi ia outou ia hinaaro e riro mai ia ratou i te reira paeau?

2, 3. Eaha ta Iehova i ite atea no nia i te hoê arii taata, e eaha ta taua arii ra e tia ia rave?

2 I te tau o Mose, e maoro hou te Atua a farii ai e horoa i te hoê arii taata na te mau Iseraela, ua ite atea Oia e e tupu mai to to ˈNa nunaa hinaaro i te hoê arii. No reira oia i faaurua ˈi ia Mose e tuu i te tahi mau faaueraa e tano i roto i te faufaa o te Ture. E mau faaueraa ïa na te arii.

3 Ua parau te Atua e: “Ia tae oe i te fenua ta to Atua ta Iehova e horoa mai no oe ra, . . . e ia parau oe e, E faaarii au i te tahi arii i nia iho ia ˈu, mai te mau fenua atoa e haaati ia ˈu nei: o ta to Atua ra ta Iehova e haapao ra, o ta oe ïa e faariro ei arii i nia iho ia oe. . . . E i parahi oia i nia i te terono i to ˈna ra basileia, ei reira oia e papai ai i teie nei ture na ˈna iho i roto i te hoê buka . . . E ei ia ˈna iho te reira vai ai, e e taio hoi oia e hope noa ˈtu o ˈna pue mahana i te ao nei, ia mǎtaˈu oia i to ˈna ra Atua ia Iehova, e ia haapao i te mau parau atoa o teie nei ture, e teie nei mau haapaoraa ia ravehia.”—Deuteronomi 17:14-19.

4. Eaha to roto i te mau faaueraa a te Atua no te mau arii?

4 Oia mau, e tia i te arii ta Iehova e maiti no to ˈna feia haamori ia papai na ˈna iho i te hoê hohoˈa o te mau papai e vai atoa ra i roto i ta outou Bibilia. I muri iho, i tia na i te arii ia taio i taua buka ra i te mau mahana atoa, ma te tuutuu ore. E ere tera i te hoê ohipa haamaitairaa i te mehara. E haapiiraa ma te fa maitai. I tia na i te arii i fariihia e Iehova ia tamau i taua haapiiraa ra no te faahotu e te atuatu i te huru aau tia. I tia atoa na ia ˈna ia haapii i taua mau papai faauruahia ra no te riro ei arii o te manuïa e te î i te haroaroaraa.—Mau arii 2, 22:8-13; Maseli 1:1-4.

A haapii mai te hoê arii

5. Teihea mau tuhaa o te Bibilia tei tia na i te arii Davida ia papai faahou e ia taio, e eaha to ˈna manaˈo i te reira?

5 Eaha ta outou e manaˈo ra e ua titauhia ia Davida i to ˈna riroraa mai ei arii o Iseraela? I tia na ia ˈna ia papai i te hoê hohoˈa o Na buka e pae (Genese, Exodo, Levitiko, Numera, Deuteronomi). A feruri na mai te aha te hohonu te putaraa te feruriraa e te aau o Davida i to ˈna faaohiparaa i to ˈna mata e to ˈna rima no te papai i te hoê hohoˈa o te Ture. Aita e feaaraa e ua papai atoa Mose i te buka Ioba e oia atoa te Salamo 90 e te 91. Ua papai faahou atoa anei Davida i te reira? Peneiaˈe. Ua na reira atoa paha oia i te mau buka ra Iosua, Te mau tavana, e Ruta. Te ite ra ïa outou e e tuhaa rahi o te Bibilia tei tia na i te arii Davida ia taio e ia haapii. E e tumu iho â e tiaturi ai outou e ua na reira mau oia, inaha, a tapao na i to ˈna mau manaˈo i te Ture a te Atua e vai ra i teie nei i roto i te Salamo 19:7-11.

6. E nafea e papu ai ia tatou e mea anaanatae na Iesu te mau Papai mai to ˈna atoa ra tupuna o Davida?

6 Hoê â haerea to te Davida Rahi—o Iesu, te Tamaiti a Davida. E peu matau na Iesu te haereraa i te sunago no to ˈna oire i te mau hebedoma atoa. I reira oia e faaroo ai ia taiohia e ia tatarahia te mau Papai. Hau atu â, i te tahi taime, e taio Iesu iho ma te reo puai i te Parau a te Atua e e faataa i to ˈna faaauraa i mua i te taata. (Luka 4:16-21) E taa oioi ia outou e mea matau maitai ia ˈna te mau Papai. A taio noa na i te mau Evanelia, e a tapao na mai te aha te pinepine to Iesu parauraa e “ua papaihia” aore ra faahitiraa i te tahi mau irava taa maitai o te mau Papai. Ei hiˈoraa, i roto i ta ˈna Aˈoraa i nia i te mouˈa i papaihia e Mataio, ua faahiti Iesu i te mau Papai Hebera e 21 taime.—Mataio 4:4-10; 7:29; 11:10; 21:13; 26:24, 31; Ioane 6:31, 45; 8:17.

7. Mea nafea to Iesu taa-ê-raa i te mau aratai haapaoraa?

7 Ua haapao Iesu i te aˈoraa i roto i te Salamo 1:1-3: “E ao to te taata, aore e faaau i to ˈna haerea i te aˈo a te paieti ore . . . O tei hinaaro râ i te ture a Iehova; e tei ta ˈna ture to ˈna manaˈoraa i te rui e te ao. . . . O ta ˈna atoa e rave ra, te maitai ra ïa.” Auê ïa taa-ê-raa e te mau aratai haapaoraa no to ˈna tau, tei ‘parahi i te parahiraa o Mose,’ e tei tâuˈa ore râ i “te ture a Iehova”!—Mataio 23:2-4.

8. No te aha e faufaa ore ai ia taio e ia haapii te mau aratai haapaoraa ati Iuda i te Bibilia?

8 E maere râ paha te tahi pae i te hoê irava o te nehenehe e tatarahia mai te huru ra e te tapea ra Iesu eiaha e haapii i te Bibilia. I roto i te Ioane 5:39, 40, te taio nei tatou e ua parau Iesu i te tahi pae no to ˈna tau e: “Te imi nei outou i te parau i papaihia ra, no te mea te manaˈo na outou e roaa te ora mure ore i reira: o te faaite ïa ia ˈu o taua mau parau ra. Eita râ outou e haere mai ia ˈu nei i te ora hoi no outou.” Na roto i taua parau ra, aita Iesu e tapea ra i te mau ati Iuda e faaroo maira eiaha e haapii i te mau Papai. Te mea tano aˈe râ, te faaite hua ra oia i to ratou aau rotahi ore aore ra to ratou aau piti. Ua taa ia ratou e e nehenehe te mau Papai e aratai ia ratou i te ora mure ore, o taua atoa râ hoi mau Papai ra ta ratou e imi ra tei tia ia aratai ia ratou i te Mesia ra o Iesu. Teie râ, aita ratou e hinaaro ra e farii ia ˈna. Aita ïa e faufaa ia haapii, e ere hoi to ratou i te aau rotahi, te tia ia haapiihia.—Deuteronomi 18:15; Luka 11:52; Ioane 7:47, 48.

9. Eaha te hiˈoraa maitai ta te mau aposetolo e te mau peropheta no mua ˈtu i horoa?

9 E taa ê mau te reira i te mau pǐpǐ a Iesu, tae noa ˈtu te mau aposetolo! Ua haapii ratou i “te parau moˈa i papaihia ra, o te parau ïa e paari ai [te taata] e tae noa ˈtu i te ora.” (Timoteo 2, 3:15) I reira, ua riro ratou mai te mau peropheta no mua ˈtu tei “uiui e ua imi papu maite.” Aita taua mau peropheta ra i manaˈo e e tia i taua maimiraa ra ia riro noa ei haapiiraa puai tau avaˈe aore ra hoê matahiti noa i te maoro. Te na ô ra te aposetolo Petero e ua “maimi tamau noa ratou” no nia iho â râ i te Mesia e te mau mea hanahana e tupu mai ia faaora oia i te huitaata. I roto i ta ˈna rata matamua, e 34 taime to Petero faahitiraa 10 buka o te Bibilia.—Petero 1, 1:10, 11, MN.

10. No te aha e tia ˈi ia tatou taitahi ia anaanatae i te haapiiraa bibilia?

10 Papu maitai ïa e e hopoia na te mau arii no Iseraela i tahito ra te haapii-maitai-raa i te Parau a te Atua. Ua pee Iesu i taua hiˈoraa ra. Ua riro atoa te haapiiraa i te reira ei ohipa na te feia e faatere ei arii e te Mesia i nia i te raˈi. (Luka 22:28-30; Roma 8:17; Timoteo 2, 2:12; Apokalupo 5:10; 20:6) Hoê â atoa faufaaraa to taua hiˈoraa o te arii ra no te taata atoa i teie tau e tiai ru ra i te mau mea maitatai i nia i te fenua i raro aˈe i te faatereraa o te Basileia.—Mataio 25:34, 46.

Te hoê ohipa na te mau arii e na oe

11. (a) Eaha te fifi i te pae o te haapiiraa e vai ra no te mau Kerisetiano? (b) E tia ia tatou ia ui ia tatou iho i teihea mau uiraa?

11 E nehenehe tatou e parau ma te papu e te haavare ore e e tia i te Kerisetiano mau taitahi ia rave i ta ˈna iho hiˈopoaraa i te Bibilia. E ere te reira i te hoê mea e hinaarohia i te mau taime matamua noa a haapii ai outou i te Bibilia e te mau Ite no Iehova. E tia ia tatou taitahi ia faaoti maite e ape i te riro mai te tahi pae i te tau o te aposetolo Paulo tei faatau i te haapii ia ratou iho ia maoro aˈe. Ua haapii ratou i “te â o te parau a te Atua,” mai “te parau matamua o te Mesia ra.” Aita râ ratou i tamau i te haapii e no reira, aita ïa i ‘haere â i mua i te paari mau ra.’ (Hebera 5:12–6:3) No reira, e tia ia tatou ia ui ia tatou iho e: ‘Eaha to ˈu manaˈo i te haapiiraa ia ˈu iho i te Parau a te Atua, te maoro e te maoro ore au i roto i te amuiraa Kerisetiano? Ua pure Paulo e ia “rahi” noa ˈtu “te ite i te Atua” o te mau Kerisetiano no to ˈna tau. Te faaite ra anei au e tera atoa to ˈu hinaaro?’—Kolosa 1:9, 10.

12. No te aha e mea faufaa ˈi te hinaaro-tamau-raa i te Parau a te Atua?

12 Te hoê ravea faufaa e maitai ai ta oe peu matau i te pae haapiiraa, o te faahoturaa ïa i te hinaaro i te Parau a te Atua. Te faataa ra te Salamo 119:14-16 i te feruriruriraa tamau e te faufaa i te Parau a te Atua ei ravea e au roa ˈi oe i te reira. E parau mau â te reira noa ˈtu te maoro e te maoro ore to outou riroraa ei Kerisetiano. Ei haapapuraa i te reira, a haamanaˈo na i te hiˈoraa o Timoteo. Noa ˈtu e te tavini aˈena ra teie matahiapo Kerisetiano ei “aito maitai o Iesu Mesia ra,” ua aˈo Paulo ia ˈna e faaitoito hua i te ‘tufa i te parau mau ma te tia.’ (Timoteo 2, 2:3, 15; Timoteo 1, 4:15) Papu maitai, te ‘faaitoito-hua-raa,’ o te peeraa ïa i te peu matau maitai i te pae haapiiraa.

13. (a) E nafea e faataa hau atu â ˈi i te taime no te haapiiraa bibilia? (b) Eaha te mau faanaho-faahou-raa ta oe iho e nehenehe e rave e apî mai ai maa taime hau no te haapiiraa?

13 Te hoê ravea e haamau ai i te peu matau maitai i te pae haapiiraa, o te faataa-tamau-raa ïa i te taime no te haapiiraa bibilia. Mai te aha na to oe huru i te reira paeau? Noa ˈtu eaha ta oe pahonoraa haavare ore, te manaˈo ra anei oe e e faufaahia oe ia horoa hau atu â oe i te taime no te haapii ia oe iho? ‘E nafea vau,’ o ta oe paha ïa e ui, ‘e nehenehe ai e faanaho i te taime no te reira?’ Ua faaroa vetahi i to ratou taime haapiiraa bibilia na roto i te tia-oioi-aˈe-raa mai i nia i te poipoi. E taio paha ratou i te Bibilia 15 minuti i te maoro aore ra e rave i te hoê haapiiraa taa ê no ratou iho. Ei ravea ê atu, eaha to oe manaˈo i te faanaho-faahou-rii-raa i ta oe tapura hebedoma? Ei hiˈoraa, mai te peu e e peu matau na oe te taioraa i te mau vea i te rahiraa o te mau mahana aore ra te mataitairaa i te mau parau apî i roto i te afata teata i te ahiahi, eita anei e nehenehe e vaiiho i te reira hoê aˈe mahana i te hebedoma? E nehenehe ïa ta oe e rave i taua taime ra no te haapii hau atu â i te Bibilia. Mai te peu e e rave oe i te taime mataitairaa aore ra taioraa i te mau parau apî, oia hoi e 30 minuti mai tera, no te haapii ia oe iho, e apî oe hau atu i te 25 hora i te matahiti. A feruri na i te maitai e noaa mai i na 25 hora taioraa aore ra haapiiraa bibilia hau! Teie te tahi atu â manaˈo: I te hebedoma i mua nei, a hiˈopoa na i ta oe mau ohipa i te hopea o te mahana taitahi. A hiˈo na e e itea mai anei ia oe te hoê mea ta oe e nehenehe e faaore aore ra e faaiti mai ia noaa te taime no te taio aore ra no te haapii hau atu â i te Bibilia.—Ephesia 5:15, 16.

14, 15. (a) No te aha e mea faufaa ˈi te mau fa i roto i te haapiiraa ia tatou iho? (b) Eaha te tahi mau fa e nehenehe e haamauhia i roto i te taioraa bibilia?

14 Eaha te mea e ohie aˈe ai te haapiiraa, e e anaanatae aˈe ai oe i te reira? Te mau fa. Eaha te mau fa tanotano noa i te pae haapiiraa ta oe e nehenehe e haamau? No te rahiraa, te hoê fa matamua faahiahia, o te taioraa ïa i te Bibilia taatoa. Peneiaˈe e tae roa mai i teie nei, ua taio oe i te tahi mau tuhaa o te Bibilia i te tahi taime e ua faufaahia oe i te reira. Eita anei ta oe e nehenehe i teie nei e faaoti maite e taio i te Bibilia taatoa? No te reira fa, e nehenehe paha ïa ta oe e taio na mua i na Evanelia e maha, e i muri noa ˈˈe mai, i te toea o te mau Papai Heleni Kerisetiano. Ua noaa anaˈe te mauruuru e te mau maitai, to muri mai fa, te taio-mǎrû-raa ïa i te mau buka a Mose e te mau buka tuatapaparaa e tae roa ˈtu i te Esetera. Ua oti anaˈe te reira, e ite oe e e nehenehe iho â e faaoti roa i te toea o te Bibilia. Ua papai te hoê vahine, fatata hoi to ˈna e 65 matahiti i to ˈna riroraa mai ei Kerisetiano, i nia i te paa o roto mai o ta ˈna Bibilia, i te taio mahana i reira to ˈna haamataraa i te taio i te taatoaraa e i muri aˈe i te taio mahana i reira te otiraa. I teie nei, ua oti ia ˈna i te taio e pae taime! (Deuteronomi 32:45-47) E aita oia i taio i nia i te matini roro uira aore ra i te papie i neneihia, to roto te Bibilia i to ˈna rima.

15 E rave te tahi pae tei raea aˈena te fa e taio i te Bibilia taatoa, i te tahi atu mau taahiraa e ia maitai e ia hoona noa ˈtu â ta ratou haapiiraa tamau. Te hoê ravea, te maitiraa ïa i te hoê tumu parau haapiiraa hou a taio ai i te mau buka bibilia te tahi i muri aˈe i te tahi. I roto i “Te mau Papai atoa, e mea faaurua ïa e te Atua e e mea faufaa” e te Étude perspicace des Écritures, e nehenehe e itehia mai te haamaramaramaraa maitai roa no nia i te tuatapaparaa, te huru papairaa, e te mau maitai e noaa mai i te buka bibilia taitahi. a

16. E tia ia tatou ia ape i teihea hiˈoraa i te pae o te haapiiraa i te Bibilia?

16 I roto i ta oe haapiiraa, a ape i te huru raveraa matauhia a te feia e rave rahi parauhia e aivanaa Bibilia. E tapi rahi roa ratou i te hiˈopoa i te mau papai mai te huru ra e na te taata te Bibilia. E tamata te tahi pae o ratou i te faataa e na te hoê huru taata taa ê e taio i tera e tera buka aore ra i te feruri i te opuaraa e te manaˈo o te taata papai i tera e tera buka. Te faahopearaa o taua huru feruriraa taata ra, o te faariroraa ïa i te mau buka bibilia ei tuatapaparaa noa aore ra ei faahohoˈaraa i te faataa-riirii-raa i te haapaoraa. E pau rahi roa te taime o te tahi atu mau aivanaa i roto i te faahohonuraa i te mau taˈo, mai te faahohonuraa i te huru papairaa o te Bibilia. Mea haapao aˈe na ratou te haapiiraa i te tumu o te mau taˈo e te faahitiraa i te mau auraa Hebera e Heleni i te faufaa o te poroi a te Atua. Te manaˈo ra anei oe e e faatupu taua huru faataaraa ra i te faaroo hohonu o te turai?—Tesalonia 1, 2:13.

17. No te aha e tia ˈi ia tatou ia tiaturi e e poroi to roto i te Bibilia no te taata atoa?

17 Ua tano anei râ te mau faaotiraa a te mau aivanaa? E parau mau e e hoê noa parau tumu aore ra hoê noa huru taata taio to tera buka e tera buka? (Korinetia 1, 1:19-21) Te parau mau, oia hoi e faufaaraa taraire to te mau buka o te Parau a te Atua no te taata no te mau faito matahiti e te mau taˈere atoa. Noa ˈtu e ua faatae-na-mua-hia te hoê buka na te hoê taata, mai ia Timoteo aore ra ia Tito, aore ra na te hoê pǔpǔ taata taa maitai, peneiaˈe to Galatia aore ra to Philipi, e tia ia tatou paatoa ia haapii i taua mau buka ra. Mea faufaa te reira no tatou taitahi, e e nehenehe te hoê buka e tauaparau e rave rahi tumu parau e e haafaufaa e rave rahi huru taata. Oia mau, e au te poroi o te Bibilia i te ao taatoa, e e tauturu mai ia taa ia tatou no te aha te reira i hurihia ˈi na roto i te reo o te mau nunaa na te ao atoa nei.—Roma 15:4.

Te maitai no oe e no vetahi ê

18. A taio ai oe i te Parau a te Atua, e tia ia oe ia feruri i te aha?

18 A haapii ai oe, e itea mai ia oe e mea maitai roa ia imi i te maramarama o te Bibilia e ia tamata atoa i te hiˈopoa e nafea te hoê mea i taaihia ˈi i te tahi. (Maseli 2:3-5; 4:7) Ua taai-piri-hia te mea ta Iehova i heheu i roto i ta ˈna Parau i ta ˈna opuaraa. No reira, a taio ai oe, a taai i te mau mea e te mau aˈoraa i te reira. E tia paha ia oe ia feruri e nafea te hoê tupuraa, te hoê manaˈo, aore ra te hoê parau tohu i taaihia ˈi i te opuaraa a Iehova. A ui ia oe iho: ‘Eaha ta teie mea e faaite maira no nia ia Iehova? Eaha te taairaa e te opuaraa a te Atua ta to ˈna Basileia e haapao?’ E tia atoa paha ia oe ia feruri e: ‘E nafea vau ia faaohipa i teie haamaramaramaraa? E nehenehe anei ta ˈu e faaohipa ˈtu i roto i te haapiiraa aore ra te aˈoraa ia vetahi ê ia au i te mau Papai?’—Iosua 1:8.

19. O vai te maitaihia ia faatia oe ia vetahi ê i te mau mea ta oe e haapii ra? A faataa na.

19 Mea maitai te manaˈonaˈoraa ia vetahi ê i roto i te tahi atoa ˈtu tuhaa. A taio e a haapii ai oe i te Bibilia, e haapii mai oe i te mau mea apî e e noaa mai ia oe te haroaroaraa rahi aˈe. A tamata i te faaô i te reira i roto i te mau tauaparauraa o te patu e te mau melo o to oe utuafare aore ra e vetahi ê. Ia na reira oe i te mau taime e tano maitai ai e ma te aau faahaihai, aita e feaaraa e e hoonahia taua mau tauaparauraa ra. E putapû atu â vetahi ê ia faatia ˈtu oe i ta oe i haapii aore ra te mau vahi faahiahia ta oe i ite mai, ma te haavare ore e te aau tae. Hau atu â, mea maitai no oe iho. E nafea ïa? Ua tapao te feia ite e e mau maoro aˈe i te hoê taata te mea ta ˈna i haapii ia faaohipa oia aore ra ia faahiti faahou oia i te reira a haamanaˈo noa ˈtu ai oia, ei hiˈoraa, na roto i te faatiaraa ˈtu ia vetahi ê. b

20. No te aha e mea maitai ai ia taio tamau i te Bibilia?

20 I te taime atoa e taio ai oe i te hoê buka bibilia, e haapii mai iho â oe i te hoê mea apî. E putapû oe i te mau irava aita i haamaere rahi ia oe na mua ˈˈe. E maramarama ˈtu â te reira. Te haapapu ra ïa te reira e e ere te mau buka bibilia i te papai noa a te taata, e mau taoˈa maitatai râ e tano no ta oe haapiiraa tamau e to oe maitai. A haamanaˈo na e i tia na i te hoê arii, mai ia Davida, ia ‘taio i te reira e ia hope noa ˈtu to ˈna pue mahana i te ao nei.’

21. Eaha te haamaitairaa ta oe e nehenehe e tiaturi ia haapii hau noa ˈtu oe i te Parau a te Atua?

21 Oia, e maitai rahi roa te feia e rave i te taime no te faahohonu maite i te Bibilia. E noaa ia ratou te mau taoˈa maitatai e te haroaroaraa pae varua. E puai atu â, e piri atu â to ratou taairaa e te Atua. E riro atoa ratou ei taata faahiahia noa ˈtu â no te mau melo o te utuafare, te mau taeae e tuahine o te amuiraa Kerisetiano, e no te feia e tiâ ia riro mai ei feia haamori ia Iehova.—Roma 10:9-14; Timoteo 1, 4:16.

[Nota i raro i te api]

a Na te mau Ite no Iehova i nenei i teie na buka tauturu haapiiraa e te vai ra na roto i te mau reo e rave rahi.

b A hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 15 no Atete 1993, mau api 13-4.

Te haamanaˈo ra anei outou?

• Eaha tei titauhia na i te mau arii no Iseraela ia rave?

• Ua haamau Iesu e te mau aposetolo i teihea hiˈoraa i te pae o te haapiiraa i te Bibilia?

• Eaha te mau faanaho-faahou-raa ta outou e nehenehe e rave no te faaroa ˈtu â i to outou taime haapiiraa ia outou iho?

• E tia ia outou ia rave i te hoê haapiiraa i te Parau a te Atua ma teihea huru feruriraa?

[Uiraa haapiiraa]

[Tumu parau tarenihia i te api 15]

“I roto i to tatou rima”

“Mai te peu e te hinaaro ra tatou . . . i te hoê buka faahororaa i roto i te Bibilia, aita ˈtu mauhaa maitai aˈe i te Internet. Mai te peu râ e te hinaaro ra tatou e taio i te Bibilia, e haapii atu, e manaˈo atu, e feruriruri atu, e tia ia tatou ia tapea i te reira i roto i to tatou rima, no te mea o te reira anaˈe te ravea e ô mai ai i roto i to tatou feruriraa e to tatou aau.”—Gertrude Himmelfarb, orometua haapii i faatufaahia, City University, New York.