Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E haamori i te Atua “ma te varua”

E haamori i te Atua “ma te varua”

E haamori i te Atua “ma te varua”

“O vai atura ïa ta outou i faafaito i te Atua? E aha te hohoa ta outou e faaau ia ˈna?”—ISAIA 40:18, V.C.J.S.

PENEIAˈE ua papu roa ia outou e e fariihia ia faaohipa i te mau hohoˈa moˈa i roto i te haamoriraa i te Atua. E manaˈo paha outou e e haamaitai te reira i to outou mau taairaa e Tei faaroo i te pure, o te ore e itehia e e au ra e mea ihotaata ore e mea papu ore oia.

Teie râ, e tiamâraa hope anei to tatou e maiti e nafea tatou e haafatata ˈtu ai i te Atua? E ere anei e na te Atua iho e faaoti eaha te mea e fariihia e eaha te mea e ore e fariihia? Ua faataa Iesu i to te Atua manaˈo i tera tumu parau i to ˈna parauraa e: “O vau te èâ, te parau mau, e te ora. Aore roa e taata e tae i te Metua ra, maori ra na roto iaˈu nei.” (Ioane 14:6) * Te opani ra teie noa mau parau i te faaohiparaa i te mau hohoˈa moˈa aore ra te tahi atu mau taoˈa moˈa.

Oia, te vai ra te hoê huru haamoriraa taa maitai ta te Atua ra o Iehova e farii. Eaha ïa? I te tahi atu taime, ua faataa Iesu e: “Ua tae mai râ i te tau, e teie hoi taua anotau ra, e haamori ai te feia haamori mau ra i te Metua ma te varua e te parau mau. O te huru hoi ïa o te feia haamori ta te Metua e titau nei. E Varua te Atua, e te feia e haamori iana ra, ia haamori ïa ma te varua e te parau mau e tiaˈi.”—Ioane 4:23, 24.

E nehenehe anei te Atua, “e Varua” hoi, e faataahia na roto i te hoê hohoˈa materia? Eita. Noa ˈtu te nehenehe o te hoê hohoˈa moˈa, eita roa ˈtu te reira e faito i te hanahana o te Atua. E ere roa ˈtu ïa te hoê hohoˈa o te Atua i te hoê faahohoˈaraa mau no nia ia ˈna. (Roma 1:22, 23) E “haamori” anei te hoê taata ‘ma te parau mau’ mai te peu e e haafatata ˈtu oia i te Atua na roto i te tahi hohoˈa moˈa i hamanihia e te taata?

Te hoê haapiiraa bibilia maramarama

Ua opani te Ture a te Atua i te faariroraa i te mau hohoˈa ei mau taoˈa haamoriraa. Teie te piti o na Ture Ahuru: “Eiaha roa oe e hamani i te tii tarai hia no oe e te hohoa no te hoe mea i nia i te rai ra, e no te hoe mea i raro i te fenua nei, e no te hoe mea i roto i te pape i raro ae i te fenua ra. Eiaha roa oe e haamori atu, e e tavini atu.” (Exodo 20:4, 5) Te faaue atoa ra te mau Papai Kerisetiano faauruahia e: “A maue è atu i te haamori idolo.”—Korinetia 1, 10:14.

Parau mau, mea rahi o te parau e e ere ta ratou faaohiparaa i te mau hohoˈa i roto i te haamoriraa i te haamoriraa idolo. Ei hiˈoraa, e patoi pinepine te mau Kerisetiano Orthodoxes e te haamori ra ratou i te mau hohoˈa moˈa ia tipapa, ia tuturi, e ia pure ratou i mua i te reira. Ua papai te hoê perepitero Orthodoxe e: “E faahanahana matou i te mau hohoˈa moˈa no te mea e mau taoˈa moˈa te reira, e no te mea te faahanahana ra matou i ta te mau Hohoˈa moˈa e faahohoˈa ra.”

Teie noa râ te uiraa: E farii anei te Atua i te faaohiparaa i te mau hohoˈa moˈa ei arai i te tahi faahanahanaraa? Aita e irava bibilia e faatia ra i tera peu. I to te mau Iseraela faatiaraa i te hohoˈa o te hoê kafa no te faahanahana ia Iehova i ta ratou parauraa, ua faaite oia i to ˈna au ore rahi ma te parau e ua taiva ratou.—Exodo 32:4-7.

Te fifi atâta huna

E peu atâta te faaohiparaa i te mau hohoˈa moˈa i roto i te haamoriraa. E riro ohie te taata i te haamori i te taoˈa eiaha râ te Atua ta te taoˈa e faahohoˈa ra. Teie hoi te auraa, e riro te hohoˈa moˈa ei tumu faufaa no te haamoriraa idolo.

Tera tei tupu i nia i te tahi mau taoˈa i te tau o te mau Iseraela. A hahaere ai ratou na te medebara, ei hiˈoraa, ua hamani o Mose i te hoê ophi veo. I te matamua, e faaohipahia te faahohoˈaraa o te ophi i nia i te hoê raau ei ravea faaoraraa. E nehenehe te feia i hohonihia e te ophi ei utua, e hiˈo i te ophi veo e e fanaˈo i te tauturu a te Atua. I muri aˈe râ i to te taata parahiraa i te Fenua Tǎpǔhia, e au ra e ua faariro ratou i teie faahohoˈaraa raau ei idolo, mai te huru ra e e mana to te ophi veo e faaora. Ua tutui ratou i te taoˈa hauˈa noˈanoˈa no te reira e ua horoa atoa ˈtu i te hoê iˈoa, o Nehoushtân.—Numera 21:8, 9; Mau arii 2, 18:4.

Ua tamata atoa te mau Iseraela i te faaohipa i te afata faufaa ei taoˈa tahutahu no te patoi i to ratou mau enemi, e mea peapea te mau faahopearaa. (Samuela 1, 4:3, 4; 5:11) E i te tau o Ieremia, ua haapao hau aˈe te mau tino huiraatira no Ierusalema i te hiero eiaha râ i te Atua e haamorihia ra i reira.—Ieremia 7:12-15.

Te parare noa ra te peu e haamori i te mau mea eiaha râ i te Atua. Teie ta te taata maimi o Vitalij Ivanovitch Petrenko i parau: “Ua riro . . . te hohoˈa moˈa ei taoˈa haamoriraa e e nehenehe e riro mai ei haamoriraa idolo . . . E tia ia faˈihia e e manaˈo etene teie o tei ô atu i roto i te haamoriraa i te hohoˈa moˈa maoti te mau tiaturiraa matauhia.” Te parau atoa ra te perepitero Orthodoxe Heleni ra o Demetrios Constantelos i roto i ta ˈna buka Understanding the Greek Orthodox Church e: “E nehenehe ta te hoê Kerisetiano e faariro i te hoê hohoˈa moˈa ei taoˈa haamoriraa.”

E ere roa ˈtu te parau ra e e tauturu noa te mau hohoˈa moˈa i te haamoriraa au noa, i te mea papu. No te aha? E ere anei i te parau mau e e nehenehe e manaˈohia e e au i te tahi mau hohoˈa moˈa o Maria aore ra o te “mau peata” te paieti rahi aˈe e mea faufaa aˈe te reira i te tahi atu mau hohoˈa moˈa o te faahohoˈa ra i taua noâ mau taata e mea maoro to ratou poheraa? Ei hiˈoraa, te vai ra te mau Orthodoxes paieti o te faahanahana i te tahi hohoˈa moˈa o Maria i Tinos, i Heleni, e te vai ra te mau taata paieti haapao maitai atoa o te faahanahana i te hoê hohoˈa moˈa o Maria i Soumela, i Heleni apatoerau. Te tiaturi ra nau pǔpǔ e mea teitei aˈe ta ratou iho hohoˈa moˈa i roto i te faatupuraa i te mau semeio faahiahia aˈe, noa ˈtu e te faahohoˈa ra te reira i te hoê â taata e mea maoro to ˈna poheraa. Te auraa ïa e e parau te taata e e mana iho â to te tahi mau hohoˈa moˈa e e haamori ratou i te reira.

Pureraa i te “mau peata” aore ra ia Maria?

Eaha râ no nia i te faahanahanaraa i te mau taata mai ia Maria aore ra te “mau peata”? Ei pahonoraa i te hoê tamataraa a Satani, ua faahiti o Iesu i te Deuteronomi 6:13 e ua na ô atu e: “O te Fatu ra to Atua ta oe e haamori, e o oia anae ra ta oe e tavini.” (Mataio 4:10) Ua parau oia i muri aˈe e e haamori te feia haamori mau i “te Metua” e aita ˈtu. (Ioane 4:23) Ua taa i te hoê melahi te reira, no reira oia i avau ai i te aposetolo Ioane i to ˈna tamataraa i te haamori ia ˈna, ma te parau e: “Eiaha roa . . . A haamori i te Atua.”—Apokalupo 22:9.

Mea tano anei ia pure ia Maria, te metua vahine i te fenua nei o Iesu, aore ra i te tahi “mau peata” no te ani ia ratou ia paraparau atu i te Atua no tatou? Te pahono roa maira te Bibilia e: “Hoe Arai i ropu i te Atua e te taata nei, o te taata Atua ïa o Iesu-Kirito.”—Timoteo 1, 2:5.

A paruru i to outou mau taairaa e te Atua

Eita te faaohiparaa i te mau hohoˈa moˈa i roto i te haamoriraa, o te patoi ra hoi i te haapiiraa maramarama o te Bibilia, e nehenehe e tauturu i te taata ia titau i te farii maitai a te Atua e ia titau i te faaoraraa. Ua parau maori râ Iesu e ua taaihia te ora mure ore i te noaaraa mai te ite no nia i te Atua mau hoê roa, te haamatauraa i to ˈna huru faaauraa ore e ta ˈna mau opuaraa e mau raveraa i nia i te taata. (Ioane 17:3) Eita te mau hohoˈa moˈa o te ore e ite, e manaˈo, aore ra e paraparau, e tauturu i te hoê taata ia ite no nia i te Atua e ia haamori ia ˈna ma te fariihia. (Salamo 115:4-8) Te vai ra te haapiiraa faufaa roa ˈˈe i roto noa i te faahohonuraa i te Parau a te Atua, te Bibilia.

Taa ê atu i te oreraa e hopoi mai i te maitai, mea atâta te haamoriraa i te hohoˈa moˈa i te pae varua. E nafea? Na mua roa, e nehenehe te reira e haafifi i te mau taairaa o te hoê taata e o Iehova. Ua tohu te Atua no nia ia Iseraela, o tei “faatupu i to ˈna riri i te mau idolo hairiiri” e: “E purou vau i to ˈu mata ia ratou.” (Deuteronomi 32:16, 20, The New American Bible) No te haamau faahou i to ratou mau taairaa e te Atua, e tia ia ratou ia ‘haapae roa i te mau idolo hara.’—Isaia 31:6, 7, NAB.

Mea tano mau â ïa te aˈoraa bibilia e: “E au mau tamarii rii ra, e ara ia outou i te mau idolo ra”!—Ioane 1, 5:21, NAB.

[Nota i raro i te api]

^ Aita anaˈe e faaiteraa, no roto mai te mau irava atoa i faahitihia i te Bibilia Katolika V.C.J.S.

[Tumu parau tarenihia i te api 6]

Nau taata i tauturuhia ia haamori “ma te varua”

E melo paieti o Olivera no te Ekalesia Orthodoxe i Albanie. I to te fenua opaniraa i te haapaoraa i te matahiti 1967, ua tamau noa o Olivera ma te omoe i te rave i ta ˈna mau peu faaroo. Ua faaohipa oia i te rahiraa o ta ˈna moni tuhaa iti no te hoo mai i te mau hohoˈa moˈa auro e te ario, te taoˈa hauˈa noˈanoˈa, e te mori hinu. Ua huna oia i teie mau mea i raro aˈe i to ˈna roi e e pinepine, e taoto o ˈna i nia i te hoê parahiraa i pihai mai no to ˈna mǎtaˈu e e itehia aore ra e eiâhia te reira. I to te mau Ite no Iehova farereiraa ia ˈna i te omuaraa o te mau matahiti 1990, ua taa aˈera ia Olivera te parau mau bibilia i roto i ta ratou poroi. Ua ite atura oia eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te haamoriraa mau “ma te varua,” e ua haapii oia eaha to te Atua manaˈo no nia i te faaohiparaa i te mau hohoˈa moˈa. (Ioane 4:24, V.C.J.S.) Ua ite atu te Ite o te haapii ra i te Bibilia e o ˈna e te iti noa ˈtura te mau hohoˈa moˈa i roto i to ˈna fare i te mau taime atoa e haere ai oia e hiˈo ia Olivera. I te pae hopea, aita faahou. I muri aˈe i to ˈna bapetizoraahia, teie ta Olivera i parau: “I teie nei, tei ia ˈu nei te varua moˈa o Iehova, eiaha râ te mau hohoˈa moˈa faufaa ore. Te mauruuru rahi nei au e e nehenehe au e fanaˈo i to Iehova varua moˈa ma te ore e faaohipa i te mau hohoˈa moˈa.”

E melo itoito rahi roa o Athena, no te motu o Lesbos i Heleni, no te Ekalesia Orthodoxe. E melo oia no te pǔpǔ himene e mea haapao roa oia i te tutuu faaroo, tae noa ˈtu i te faaohiparaa i te mau hohoˈa moˈa. Ua tauturu te mau Ite no Iehova ia Athena ia taa ia ˈna e aita te mau mea atoa i haapiihia ia ˈna e tuati ra i te Bibilia. Mai te faaohiparaa i te mau hohoˈa moˈa e te mau satauro i roto i te haamoriraa. Ua onoono o Athena i te rave i ta ˈna iho maimiraa no te ite nohea mai teie mau taoˈa faaroo. I muri aˈe i to ˈna paheru-maitai-raa i roto i te mau papai rau, ua papu atura ia ˈna e e ere tera mau taoˈa no ǒ mai i te mau Kerisetiano ra. No to ˈna hinaaro e haamori i te Atua “ma te varua,” ua faarue aˈera oia i ta ˈna mau hohoˈa moˈa, noa ˈtu e e mea moni. Te oaoa ra râ o Athena i te farii i te mau pau atoa no te haamori i te Atua ma te hoê raveraa mâ e te auhia i te pae varua.—Ohipa 19:19.

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 7]

E ohipa a te rimaî noa anei te mau hohoˈa moˈa?

I te mau matahiti i mahemo, ua haaputuhia te mau hohoˈa moˈa Orthodoxes e ati aˈe te ao nei. Mea matauhia e no te feia haaputu, e ere te hohoˈa moˈa i te hoê taoˈa faaroo moˈa, e ohipa râ a te rimaî o te faahohoˈa ra i te taˈere no Byzance. E ite-pinepine-hia tera mau hohoˈa moˈa faaroo e rave rahi ei faaunaunaraa i roto i te fare aore ra te piha ohiparaa a te hoê taata atua ore.

Eita râ te mau Kerisetiano haavare ore e haamoe i te fa matamua o te hohoˈa moˈa. E taoˈa haamoriraa tera. Eita te mau Kerisetiano e patoi i te tiaraa o vetahi ê e fatu i te mau hohoˈa moˈa, aita râ ta ratou iho e hohoˈa moˈa, aita atoa e taoˈa a te feia haaputu. Te tuati ra te reira i te manaˈo tumu o te Deuteronomi 7:26: “Eiaha oe e hopoi i te mea faufau [te mau hohoˈa e faaohipahia i roto i te haamoriraa] i roto i to fare, o te riro hoi oe mai te reira te huru, o te anatemahia; ia faufau maite hoi oe e ia riaria maite i te reira.”

[Hohoˈa i te api 7]

Aita te Atua i faatia e ia faaohipahia te mau hohoˈa i roto i te haamoriraa

[Hohoˈa i te api 8]

E tauturu mai te ite o te Bibilia ia haamori tatou i te Atua ma te varua