Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te tutavaraa aau tae—afea e haamaitaihia ˈi e Iehova?

Te tutavaraa aau tae—afea e haamaitaihia ˈi e Iehova?

Te tutavaraa aau tae—afea e haamaitaihia ˈi e Iehova?

“E TUU oe ia ˈu, ua ao.”

“Ia ore oe ia haamaitai mai ia ˈu nei, e ore au e tuu ia oe.”

“O vai to oe iˈoa?”

“O Iakoba.”

“Teie oe aore a parauhia o Iakoba, o Iseraela râ, [ua aro hoi oe e te Atua ra, e te taata atoa nei e, i te pae hopea, ua manuïa oe].”—Genese 32:26-28; MN.

E faahopearaa taua aparauraa faahiahia ra o te hoê faaiteraa maere o te huru peepee e au i to te maona o Iakoba, 97 matahiti. Noa ˈtu e aita te Bibilia e faataa ra ia ˈna mai te hoê maona, ua taputô oia e te hoê melahi ua ao te po. No te aha? Mea tâuˈa roa na Iakoba te parau tǎpǔ a Iehova i to ˈna metua tupuna—o ta ˈna ïa tufaa.

E rave rahi matahiti na mua ˈˈe, ua vaiiho te taeae o Iakoba ra o Esau i te tiaraa matahiapo no ˈna ei tauiraa i te hoê auˈa maa tunu. I teie nei, ua faaroo Iakoba e te piri maira o Esau e na taata e 400. Ma te ahoaho iho â ïa, e imi Iakoba i te haapapuraa o te parau tǎpǔ a Iehova e e ruperupe mai to ˈna utuafare i te fenua i ǒ mai i te anavai Ioridana. Ia au i ta ˈna mau pure, ua rave Iakoba i te hoê ohipa taa maitai. Ua faatae oia i te mau ô horoa maitai na Esau o te piri noa maira. Ua faanaho atoa oia i te parururaa, ma te vahi i to ˈna feia ei piti e ma te hopoi atu i ta ˈna na vahine e mau tamarii i ǒ mai i te pape ra o Iaboka. Ma te tutavaraa rohirohi e ma te manii rahi i te roimata, te haa puai râ oia i teie nei na roto i te taputôraa e te hoê melahi ua ao te po no te “faateni atu ia ˈna.”—Hosea 12:4; Genese 32:1-32.

E rave anaˈe i te hoê hiˈoraa no mua ˈtu, o Rahela, te piti o te vahine a Iakoba e ta ˈna i here na mua. Ua ite maite o Rahela i te parau tǎpǔ a Iehova e haamaitai ia Iakoba. Ua haamaitaihia to ˈna tuahine o Lea, te vahine matamua a Iakoba, i na tamarii tamaroa e maha, area o Rahela ra, aitâ ïa i fanau atura. (Genese 29:31-35) Aita oia i aroha noa ia ˈna iho, ua tamau râ oia i te taparuparu atu ia Iehova na roto i te pure e ua rave i te tahi mau mea taa maitai i au i ta ˈna mau pure. Mai ta to ˈna tupuna vahine o Sara raveraa ia Hagara, ua pûpû atu o Rahela i ta ˈna tavini vahine o Bila ia Iakoba ra ei mono va-hine e ia nehenehe o Rahela e parau e, “ia tamariihia ta ˈu ia ˈna ra.” * E piti tamarii tamaroa ta Bila i fanau na Iakoba, o Dana e o Naphatali. I te fanauraa o Naphatali, ua faaite o Rahela i te rahi o te tutavaraa o to ˈna aau: “E taputôraa rahi to ˈu nei taputôraa i tau tuaana, e ua riro mai ia ˈu.” E haamaitaihia ˈtu â o Rahela i na tamaroa no ˈna iho, o Iosepha e o Beniamina.—Genese 30:1-8; 35:24.

No te aha Iehova i haamaitai ai i te mau tutavaraa pae tino e pae aau a Iakoba e a Rahela? Ua tuu noa raua i te hinaaro o Iehova i mua e ua poihere i ta raua tufaa. Ua pure raua e ia farii maitai mai oia i roto i to raua oraraa e ua rave i te ohipa taa maitai i au i te hinaaro o te Atua e i ta raua iho mau aniraa.

Mai ia Iakoba e ia Rahela, e rave rahi i teie tau o te haapapu e e titauhia te tutavaraa itoito e noaa ˈi te haamaitairaa a Iehova. E pinepine ta ratou mau tutavaraa i te apeehia e te roimata, te toaruaruraa, e te inoino. Te haamanaˈo ra te hoê metua vahine Kerisetiano, o Elizabeth, i te tutavaraa aau tae e titauhia no te hoˈi tamau faahou i te mau putuputuraa Kerisetiano i muri aˈe i te hoê mairiraa roa. Mea ohipa rahi te reira no ta ˈna na tamaroa rii e pae, ta ˈna tane faaroo ore, e na 30 kilometera na nia i te pereoo e tae atu ai i te Piha a te Basileia fatata roa ˈˈe. “E titau-rahi-hia ia haavî ia oe iho no te tutava i te haere tamau i te mau putuputuraa, mea maitai râ hoi no ˈu e no ta ˈu mau tamaiti. Ua tauturu te reira ia ratou ia ite e eita e mâuˈa te tapiraa i te reira.” Ua haamaitai Iehova i ta ˈna mau tutavaraa. I nia i na tamaiti e toru ta ˈna e tavini ra i roto i te amuiraa Kerisetiano, e piti to roto i te taviniraa taime taatoa. Ma te oaoa no to ratou haereraa i mua i te pae varua, te na ô ra oia e: “Ua hau atu to ratou haereraa i mua i to ˈu nei.” Auê ïa haamaitairaa no ta ˈna tutavaraa aau tae!

Te tutavaraa aau tae ta Iehova e haamaitai

E haamaitai-papu-hia te tutavaraa aau tae e te haa-puai-raa. Ia rahi noa ˈtu ta tatou tutavaraa i roto i te hoê ohipa aore ra te hoê hopoia, e rahi noa atoa ˈtu te mauruuru e noaa mai ia tatou ei faahoˈiraa. Mai te reira to Iehova hamaniraa ia tatou. “Ua amu anaˈe te taata i te maa e ua inu i te pape, e ua rave oia i te maitai no ta ˈna ra ohipa, e mea ho-mai-hia mai ïa e te Atua,” o ta te arii Solomona ïa i papai. (Koheleta 3:13; 5:18, 19) Ia noaa râ ia tatou te hoê haamaitairaa a te Atua, e tia ia tatou ia haapapu e ua tano ta tatou mau tutavaraa. Ei hiˈoraa, e tano anei ia tiaturi e e haamaitai Iehova i te hoê huru oraraa o te tuu i te mau mea pae varua i te hoê parahiraa faufaa ore aˈe? E nehenehe anei ta te hoê Kerisetiano pûpûhia e tiaturi i te farii maitai a Iehova ia farii oia i te hoê ohipa aore ra te tahi haereraa i mua o te haamairi tamau ia ˈna i te amuiraa e te haapiiraa o te haapaari i te faaroo i te mau putuputuraa Kerisetiano?—Hebera 10:23-25.

Eita paha te hoê e ‘ite i te maitai’ ua haa puai anaˈe oia i te tapiraa i te ohipa nǒa aore ra i te ruperuperaa materia mai te peu e ua na reira oia ma te haapae i te mau mea pae varua. Ua faataa Iesu i te mau faahopearaa o te tutavaraa hape i roto i ta ˈna parabole o te taata ueue huero. No nia i te huero i “mairi i roto i te [raau taratara],” ua faataa Iesu e “oia te taata i faaroo i te parau; o tei hoene te parau i roto ia ˈna i te titau rahi i to teie nei ao ra, e te haavare o te taoˈa, aita ˈtura i hotu mai.” (Mataio 13:22; MN) Ua faaara atoa Paulo no nia i tauâ marei ra e ua na ô â e te feia e tapi i te mau taoˈa, “e roohia ïa i te ati, e te marei, e te nounou maamaa e rave rahi, e ino ai te taata ra, e topa taue ai te taata i roto i te ino rahi faarue roa ra, e te pohe mure ore.” Eaha te ravea e arai ai i taua huru oraraa ino ra i te pae varua? Ua na ô â Paulo e: ‘E maue ê oe i te reira, eiaha hoi e tiaturi i te taoˈa rahi papu ore, ei te Atua ora râ o tei horoa hua mai i te mau mea atoa nei ei oaoaraa no tatou.’—Timoteo 1, 6:9, 11, 17.

Noa ˈtu to tatou matahiti aore ra te maoro o to tatou taviniraa ia Iehova, e nehenehe tatou paatoa e faufaahia i te peeraa i te tutavaraa aau tae a Iakoba e a Rahela. A imi ai raua i te farii maitai a te Atua, aita i moe aˈenei ia raua ta raua tufaa, noa ˈtu te riaria aore ra te inoino ta to raua mau huru tupuraa i faatupu. I teie tau, e na reira atoa te mau faaheporaa e te mau fifi ta tatou paha e farerei i te faatupu i te riaria, te inoino, e tae noa ˈtu i te hepohepo. E tupu mai te hinaaro eiaha e tutava faahou a roohia ˈtu ai e te aroraa a Satani. E faaohipa oia i te mau ravea atoa e vai ra ia ˈna ra, te faaanaanataeraa anei aore ra te faafaaearaa, te tuaro anei aore ra te ohipa au-roa-hia, te toroa anei aore ra te ruperuperaa materia, e ia raea ta ˈna opuaraa. E pinepine te mau faahopearaa maitatai i te fafauhia, mea varavara râ i te faatupuhia. E pinepine roa te feia i haavarehia aore ra tei hema ˈtu e tapi i taua mau mea ra i te ite mai e e inoino iho â te noaa mai. Mai ia Iakoba e ia Rahela i tahito ra, e faahotu anaˈe i te varua e tutava ma te aau tae e e upootia i nia i te mau ravea a Satani.

Aita ˈtu oaoaraa na te Diabolo ia tuu tatou ma te manaˈo e ‘aita e ravea faahou. Aita e faufaa e rave i te tahi mea. E mâuˈa te tamataraa.’ Mea faufaa roa ïa ia ara tatou paatoa eiaha ia faahotu i te haerea tuu haere noa ma te manaˈo e ‘aita e taata e au mai ia ˈu’ e ‘ua haamoe Iehova ia ˈu.’ Mea ino roa no tatou ia pohe tatou i taua mau manaˈo ra. Te faaite ra anei te reira e ua taora tatou i te tauera e aita e tutava faahou ra e ia noaa roa ˈtu te hoê haamaitairaa? A haamanaˈo na, e haamaitai Iehova i ta tatou tutavaraa aau tae.

A tamau i te tutava e ia noaa te haamaitairaa a Iehova

Ua taai-rahi-hia to tatou huru maitai i te pae varua i to tatou mauruuru i na parau mau bibilia e piti no nia i to tatou oraraa ei tavini a Iehova. (1) Aita e taata o o ˈna anaˈe iho te fifihia ra, te maˈihia ra, aore ra te farerei ra i te mau tautooraa i roto i te oraraa, e (2) e faaroo Iehova i te mau piiraa ia ˈna ma te aau tae e tauturu mai e e haamaitai mai.—Exodo 3:7-10; Iakobo 4:8, 10; Petero 1, 5:8, 9.

Aita e hiˈoraa mai te aha te fifi o to outou huru tupuraa aore ra mai te aha outou i te ravea ore i to outou manaˈoraa, eiaha e hema i “te hara o te faateimaha ohie mai ia tatou”—oia te ereraa i te faaroo. (Hebera 12:1, MN) A tamau i te tutava e ia noaa roa ia outou te hoê haamaitairaa. A faaoromai a haamanaˈo ai i te ruhiruhia ra o Iakoba tei taputô no te hoê haamaitairaa ua ao te po. Mai te taata faaapu o te ueue i te tau uaaraa tiare e te tiai i te auhune, a imi ma te faaoromai i te haamaitairaa a Iehova i ta outou ohipa pae varua, aita e hiˈoraa mai te aha te reira i te iti i to outou manaˈoraa. (Iakobo 5:7, 8) E a haamanaˈo noa i te mau parau a te papai salamo: “O tei ueue ma te roimata ra, e ooti ïa ma te oaoa.” (Salamo 126:5; Galatia 6:9) A mau papu, e a vai noa i roto i te feia tutava.

[Nota i raro i te api]

^ I vai na te faaea-noa-raa i te taata hou te faufaa o te Ture e ua fariihia e ua faaturehia i roto i te Ture. Aita te Atua i manaˈo e ua tae i te taime au e faahoˈi mai ai i te ture aveia tumu o te faaipoiporaa i te hoê noa taata ia au i ta ˈna i haamau i roto i te ô i Edene e ia fa roa mai Iesu Mesia, ua paruru mau râ oia i te faaea-noa-raa i te taata na roto i te faatureraa. Ua tauturu iho â ïa te faaea-noa-raa i te taata ia maraa oioi roa ˈtu â te huiraatira o Iseraela.