Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te yoga—e faaetaetaraa tino noa anei aore ra e ohipa ê?

Te yoga—e faaetaetaraa tino noa anei aore ra e ohipa ê?

Te yoga—e faaetaetaraa tino noa anei aore ra e ohipa ê?

MEA manaˈo roa na te taata te hoê tino pararai e te oraora maitai i teie mahana. No reira e rave rahi i imi ai i te tauturu i roto i te mau pu faaetaetaraa e te faaoraoraraa i te tino. No reira atoa e rave rahi taata i te mau fenua no Tooa o te râ i fariu ai i nia i te yoga, te hoê peu rimaî no Hitia o te râ.

Ua fariu atoa te feia e faaruru ra i te ahoaho, te hepohepo, e te inoino i nia i te yoga no te ite i te tamahanahanaraa e te ravea. Mai te mau matahiti 1960 iho â râ, na matahiti hoê ahuru o te mau hippies, i parare ai i Tooa o te râ atoa te anaanatae i te mau haapaoraa no Hitia o te râ e i ta ratou mau peu miterio. E mea na roto i te mau aito teata e te feia faataˈi upaupa rock i matauhia ˈi te feruriruriraa hau ê roa, e mea piri roa te reira i te yoga. Ia hiˈohia te anaanatae e maraa noa ra i te yoga, e tia ia tatou ia ui e: ‘E faaetaetaraa tino noa anei te yoga o te faaoraora e o te haapararai i te tino o te taata e o te tamǎrû rii i te feruriraa? E nehenehe anei e rave i te yoga ma te ore e faaô i roto i te haapaoraa? E tano anei te yoga no te mau Kerisetiano?’

Te aamu o te yoga

Te auraa o te taˈo tumu Sanskrit no te taˈo “yoga,” oia ïa e apiti aore ra e taamu aore ra e tuu i raro aˈe i te hoê zugo, e tuu i raro aˈe i te hoê haneti aore ra e haavî. No te hoê Hindou, e ohipa anohaa aore ra e ohipa haavîraa te yoga o te tahoê atu i te hoê puai aore ra varua hau ê roa. Te faataahia ra te reira mai “te tuatiraa i te mau puai atoa o te tino, o te feruriraa e o te nephe i te Atua.”

Nohea roa mai te yoga? Te vai ra te mau hohoˈa taata ua rau ta ratou huru parahiraa taaihia i te yoga i te peho o te Indus, i Pakitana no teie tau. Ua tataio mahana te mau aivanaa ihipǎpǎ i te taˈere o te peho o te Indus i rotopu i te toru e te piti tausani matahiti H.T.T., e mea piri roa ïa i te tau o te taˈere o Mesopotamia. Te faahohoˈa ra te tahi mau taihaa i hamanihia i taua nau vahi ra i te hoê taata mai te hoê atua, e tara animara to ˈna e e animara te haaati ra ia ˈna, e te haamanaˈo maira te reira ia Nimeroda, te “taata rahi haharu.” (Genese 10:8, 9) Ia au i te mau Hindous, e hohoˈa te mau taata e parahi ra ma te mau tiaraa yogiques no te atua Shiva, te fatu o te mau animara e te fatu o te yoga, o te haamori-pinepine-hia na roto i te arai o te lingam, te hoê taipe o te mero tane. No reira te buka Hindu World e faataa ˈi i te yoga mai “te hoê pǎpǎ ture o te mau peu etaeta, hou iho â râ i te tau Aryen, e rave rahi manaˈo e oroa no tahito ra to roto.”

I te omuaraa, mea parau vaha noa ia horoahia te mau raveraa i te yoga. I muri aˈe, ua papai-huˈahuˈa-hia te reira e te yogi no Inidia ra o Patañjali mai te Yogasûtra, o te riro noa ra ei buka haapiiraa tumu i te yoga. Te parau ra o Patañjali e “e tutavaraa ferurihia [te yoga] ia raea te tia-roa-raa, na roto i te haavîraa i te mau tuhaa rau o te huru o te taata, i te pae tino e i te pae feruriraa.” Mai to ˈna haamataraa mai e tae roa mai i teie nei, e parahiraa rahi to te yoga i roto i te mau haapaoraa no Hitia o te râ, te Hindouisme, te Jaïnisme, e te Bouddhisme iho â râ i teie mahana. Te tiaturi ra te tahi mau taata rave i te yoga e e aratai te reira ia ratou i te moksha, aore ra tiamâraa, na roto i te tuatiraa ˈtu i te hoê varua e vai ra i te mau vahi atoa.

No reira, e ui faahou na tatou e: ‘E nehenehe anei e rave i te yoga no te faaetaeta noa i te tino ia oraora te tino e ia mǎrû te feruriraa, ma te ore e apiti atu i te haapaoraa?’ Eita ïa, ia hiˈohia to ˈna aamu.

E aratai te yoga ia outou ihea?

Te fa o te haapiiraa i te yoga, o te aratairaa ïa i te hoê taata i te tupuraa pae varua i reira oia e “tuatihia ˈi” aore ra e taaihia ˈi i te hoê varua puai aˈe i te taata. Eaha râ tera varua?

I roto i te buka Hindu World, teie ta te taata papai ra o Benjamin Walker e parau ra no nia i te yoga: “Te vai ra paha te hoê ravea matamua no te faaohipa i te peu moˈa manamana, e i roto i te auraa o te yoga, te vai noâ ra te hoê taairaa i te peu tahutahu e te ohipa tahuˈa.” Te faˈi ra te mau philosopho Hindous e e nehenehe te raveraa i te yoga e horoa mai i te mana puai aˈe i te taata, noa ˈtu e e parau noa ratou e e ere tera te fa hopea roa o te yoga. Ei hiˈoraa, i roto i te buka Indian Philosophy, te faataa ra te peretiteni tahito no Inidia, te orometua haapii ra o S. Radhakrishnan, e ia “haavî” te yogi i to ˈna tino “na roto i te tahi mau huru parahiraa, eita o ˈna e ite i te taa-ê-raa i roto i te ǎhu e te toetoe iti rahi. . . . E nehenehe te yogi e ite e e faaroo i te atea ê . . . E nehenehe te hoê taata e horoa i to ˈna manaˈo i te tahi atu ma te ore e faaohipa i te mau ravea paraparauraa matauhia. . . . E nehenehe te yogi e faariro i to ˈna tino ei mea itea ore.”

E riro paha te hiˈoraa o te hoê yogi e taoto ra i nia i te hoê roi naero aore ra e haere ra na nia i te arahu ǎhu ei peu haavare arearea no te tahi pae e ei ohipa hauti no te tahi atu. Mea matauhia râ teie mau ohipa i Inidia, mai te peu ra e tia noa i nia hoê avae a tiatonu roa ˈi i te mahana ehia hora i te maoro e e tapea i te hutiraa aho e nehenehe atu ai te hoê taata e huna-maoro-hia i roto i te one. I te avaˈe Tiunu 1995, ua faatia te vea The Times of India e te tarava ra te hoê tamahine e toru matahiti e te afa ma te uruhia a tere ai te hoê pereoo e 750 kilo i te teiaha na nia i to ˈna opu. Ua maere roa te taata i to ˈna araraa mai e aita hoê aˈe pepe. Ua tapao faahou te vea e: “E puai o te yoga iho â tera.”

Aita e feaaraa, aita e taata au noa e nehenehe e rave i teie mau ohipa. No reira, e tia i te hoê Kerisetiano ia ui e: Eaha ta teie mau ohipa maere e faaite maira? No ǒ mai anei te reira i te Atua ra o Iehova, “tei Teitei i te fenua atoa nei,” aore ra no ǒ mai i te tahi atu tumu ra? (Salamo 83:18) Mea maramarama te Bibilia i nia i teie parau. A fatata ˈi te mau Iseraela i te tomo i roto i te Fenua Tǎpǔhia, e parahihia ra e te mau Kanaana, ua parau o Iehova ia Iseraela na roto ia Mose e: “Eiaha oe e haapii i te rave i te mau mea faufau a taua mau fenua ra.” Teihea “mau mea faufau”? Ua faaarahia Mose no nia i te “pifao, e te hiˈo ata, e tei imi i te tapao, e te hiˈohiˈo.” (Deuteronomi 18:9, 10) Mea faufau na te Atua teie mau mea no te mea o ta te demoni e ta te tino hara ïa e rave nei.—Galatia 5:19-21.

E ere no te mau Kerisetiano

Noa ˈtu e e mea ê roa te manaˈo o te mau orometua haapii i te ea, e ere noa te yoga i te faaetaetaraa tino. Te faatia ra te buka Hindu Manners, Customs and Ceremonies i te aamu o na piahi haapii i te yoga e piti e arataihia ra e te hoê gourou. Te parauhia ra e ua na ô te hoê e: “Ua tutava roa ino vau i te tapea maoro i to ˈu hutiraa aho, e ua huti noa vau i te aho i to ˈu fatataraa i te matapouri. . . . I te hoê mahana, i te hora 12 i te avatea, e au ra e ua ite au i te hoê avaˈe anaana o te tere ra ma te hurihuri. I te tahi atu taime, ua manaˈo vau e tei roto vau i te poiri taˈotaˈo i te hora 12 i te avatea. Ua oaoa roa . . . ta ˈu paoti i to ˈu faaiteraa ˈtu i teie mau orama. . . . Ua haapapu maira oia e e fatata roa vau i te farerei i te mau faahopearaa maere atu â o ta ˈu penitenia.” Te faatia ra te piti o te taata e: “Ua faahepo oia ia ˈu ia tiatonu i te raˈi i te mau mahana atoa ma te ore e amo i te mata aore ra ma te ore e taui i ta ˈu huru parahiraa. . . . I te tahi taime, ua manaˈo vau e ua ite au i te pura auahi i roto i te aore; i te tahi atu taime, e au ra e te ite ra vau i te tahi mau mea menemene e ura ra e te tahi atu mau pao. Ua oaoa roa ta ˈu orometua haapii e ua manuïa ta ˈu mau tutavaraa.”

E au ra e te mau mea maere i itehia, o ta te mau gourous ïa e parau ra e e mau faahopearaa maitatai o te aratai atu i te fa mau o te mau faaetaetaraa tino yogiques. Oia, te fa hopea roa o te yoga, o te moksha ïa, oia hoi te tahoêraa ˈtu i te tahi varua rahi ihotaata ore. Te faataahia ra te reira mai “te (hinaaroraa) e tapea i te puai feruriraa natura.” Aita roa ˈtu ïa te reira e tuati ra i te fa i haamauhia no te mau Kerisetiano, tei aˈohia e: “Ia pûpû atu outou i to outou mau tino ei tusia ora, e te moˈa, e te au hoi i te Atua ra, [te hoê taviniraa moˈa ma to outou feruriraa]. E eiaha e faaau atu i teie nei ao; ei huru ê râ to outou i te faahouraa i to outou aau, ia ite outou i taua hinaaro tia o te Atua ra, e te au, e te maitai hoi.”—Roma 12:1, 2; MN.

Na te taata taitahi e maiti eaha te faaetaetaraa tino e rave. Eita râ te mau Kerisetiano e vaiiho e ia faaino te tahi mea—mai te faaetaetaraa i te tino, te maa, te inu, te ahu, te faaanaanataeraa manaˈo, aore ra te tahi atu mea—i to ratou taairaa e te Atua ra o Iehova. (Korinetia 1, 10:31) No te feia e faaetaeta noa i to ratou tino no te maitai o to ratou ea, e mea rahi ïa te ravea aita e fifi atâta i taaihia i te peu tahutahu i roto. Na roto i te aperaa i te mau peu e te mau tiaturiraa a te haapaoraa hape, e nehenehe tatou e tiaturi i te haamaitairaa a te Atua, oia hoi te hoê faanahoraa apî parau-tia o te mau mea, i reira tatou e fanaˈo ai i te hoê tino e te hoê feruriraa maitai roa e a muri noa ˈtu.—Petero 2, 3:13; Apokalupo 21:3, 4.

[Hohoˈa i te api 22]

E mea rahi o te rave nei i te tahi mau ohipa maitatai aita i taaihia i te peu tahutahu