Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te “Septante”—mea faufaa i tahito ra e i teie tau

Te “Septante”—mea faufaa i tahito ra e i teie tau

Te “Septante”—mea faufaa i tahito ra e i teie tau

TE HOˈI ra te hoê taata mana no Etiopia i ǒ ˈna mai Ierusalema mai. A tere ai oia na nia i te hoê purumu o te medebara na nia i to ˈna pereoo, te taio ra oia ma te reo puai i te hoê otaro faaroo. Ua ohipa roa te tatararaa o te mau parau ta ˈna i taio, i nia ia ˈna i taui ai to ˈna oraraa mai reira mai. (Ohipa 8:26-38) Te taio ra te taata i te Isaia 53:7, 8 i roto i te huriraa matamua roa o te Bibilia—te Septante Heleni. No te mea e tuhaa rahi ta teie huriraa i rave i roto i te parareraa o te poroi bibilia i te roaraa o te mau senekele, ua parauhia te reira te hoê huriraa bibilia tei taui i te ao.

Inafea te faaineineraahia te Septante e i roto i teihea mau huru tupuraa? No te aha i hinaarohia ˈi tera huriraa? Eaha to ˈna faufaaraa i te roaraa o te mau senekele? E eaha ta te Septante e haapii mai i teie tau?

Ua faaineinehia no te mau ati Iuda parau Heleni

I te matahiti 332 H.T.T., i to Alexandre le Grand haereraa i Aiphiti i muri aˈe i te vavahiraa i te oire o Turia i Phoinikia, ua manavahia oia mai te hoê faaora. I reira, ua haamau oia i te oire o Alesanederia, te hoê pu o te ite i te ao no tahito ra. No to ˈna hinaaro e haaparare i te taˈere Heleni i te feia e faaea ra i te mau fenua i haruhia, ua haamau o Alexandre i te reo Heleni matauhia (te koinè) i roto i ta ˈna tuhaa fenua aano.

I te senekele toru H.T.T., ua riro mai o Alesanederia ei faaearaa no te mau ati Iuda e rave rahi. I muri aˈe i te hopoi-tîtî-raa i Babulonia, mea rahi te ati Iuda o tei ora na i roto i te mau aihuaraau i purara i rapae au ia Paretetina, tei haere e faaea i Alesanederia. Mea ite maitai anei teie mau ati Iuda i te reo Hebera? Teie ta te Cyclopedia a McClintock e a Strong e parau ra: “Mea matau-maitai-hia e i muri aˈe i to te mau ati Iuda hoˈiraa mai te faatîtîraa i Babulonia mai, e faataahia ˈtu te taioraa o na buka a Mose i roto i te mau sunago i Paretetina na roto i te reo Kaladaio no te mea ua moe rahi ia ratou te ite matauhia i te Hebera no tahito ra. . . . Aita paha te mau ati Iuda no Alesanederia i ite maitai i te Hebera; o te Heleni no Alesanederia to ratou reo matauhia.” E au ra e mea tano maitai te huru tupuraa i Alesanederia no te huri i te mau Papai Hebera ei reo Heleni.

Ua papai o Aristobule, te hoê ati Iuda i ora na i te senekele piti H.T.T., e ua hurihia te hoê iritiraa o te ture Hebera ei reo Heleni e ua oti te reira i raro aˈe i te faatereraa a Ptolémée Philadelphe (285-246 H.T.T.). Ua rau te manaˈo no nia i te auraa o te “ture” ta Aristobule i faahiti. Te manaˈo ra te tahi pae e te faahiti noa ra oia i Na buka e pae, area te tahi atu ra, te parau ra ïa e te manaˈo ra paha oia i te mau Papai Hebera taatoa.

Atira noa ˈtu, ia au i te tutuu, te parauhia ra e fatata e 72 aivanaa ati Iuda tei apiti i roto i tera huriraa papaihia matamua o te mau Papai mai te reo Hebera ei reo Heleni. I muri aˈe, ua haamatahia i te parau e e 70 te numera tano. No reira te huriraa i parauhia ˈi te Septante, te auraa ra “e 70” e i faataahia ˈi ei LXX, te numera Roma no 70. I te hopea o te senekele piti H.T.T., e nehenehe te taata e taio i te mau buka atoa o te mau Papai Hebera na roto i te reo Heleni. No reira, ua riro mai te iˈoa Septante ei faataaraa i te mau Papai Hebera taatoa tei hurihia ei reo Heleni.

Mea faufaa i te senekele matamua

Mea faaohipa-roa-hia te Septante e te mau ati Iuda parau Heleni hou e i te roaraa o te tau o Iesu Mesia e ta ˈna mau aposetolo. No ǒ mai e rave rahi o te mau ati Iuda e mau peroseluto tei putuputu mai i Ierusalema i te mahana Penetekose 33 T.T., i te mataeinaa o Asia, Aiphiti, Lubi, Roma, e Kereta—e paraparau te taata no reira i te reo Heleni. Aita e feaaraa, ua matau ratou i te taio i te Septante. (Ohipa 2:9-11) No reira, ua ohipa teie huriraa i roto i te parareraa o te parau apî maitai i te senekele matamua.

Ei hiˈoraa, i to ˈna paraparauraa i te tahi mau taata no Kurene, no Alesanederia, no Kilikia, e no Asia, teie ta te pǐpǐ Setephano i parau: “Ua faatono atura Iosepha i te taata e parau atu i tana metua ia Iakoba, e tana fetii atoa e hitu ahuru ma pae ra [i Kanaana], e haere mai ia ˈna ra.” (Ohipa 6:8-10; 7:12-14) Te parau ra te papai Hebera i roto i te Genese pene 46 e e hitu ahuru fetii to Iosepha. Te faaohipa ra râ te Septante i te numera e hitu ahuru ma pae. E au ra e te faahiti ra o Setephano i te Septante.Genese 46:20, 26, 27.

A ratere ai te aposetolo Paulo na Asia Iti e na Heleni i roto i te piti e te toru o to ˈna tere mitionare, ua poro oia i te mau Etene e rave rahi tei mǎtaˈu i te Atua e i “to te Heleni haamori Atua.” (Ohipa 13:16, 26; 17:4) Ua mǎtaˈu teie mau taata i te Atua aore ra ua haamori ia ˈna no te mea ua noaa mai ia ratou te tahi ite no nia ia ˈna maoti te Septante. I to ˈna pororaa i teie mau taata parau Heleni, ua faahiti pinepine aore ra ua tatara o Paulo i te tahi mau tuhaa o taua huriraa ra.—Genese 22:18; Galatia 3:8.

I roto i te mau Papai Heleni Kerisetiano, te vai ra fatata e 320 faahororaa tia e peneiaˈe te hoê taatoaraa amui e 890 faahororaa e faahitiraa no roto mai i te mau Papai Hebera. Ua niuhia te rahiraa o te reira i nia i te Septante. Ei faahopearaa, ua riro mai te mau faahororaa no roto mai i tera huriraa e eiaha no roto mai i te mau parau papai Hebera, ei tuhaa o te mau Papai Heleni Kerisetiano faauruahia. Auê ïa parau faufaa e! Ua tohu Iesu e e porohia te parau apî maitai o te Basileia e ati aˈe te fenua. (Mataio 24:14) Ia tupu te reira, e faatia Iehova e ia hurihia ta ˈna Parau faauruahia ei reo rau e taiohia e te taata i te ao atoa nei.

Mea faufaa i teie tau

Mea faufaa noa te Septante i teie tau e te faaohipahia ra no te faaite mai i te mau hape ta te feia papai hohoˈa i tuu hape i roto i te mau parau papai Hebera o tei papai-faahou-hia i muri aˈe. Ei hiˈoraa, te na ô ra te faatiaraa o te Genese 4:8 e: “Ua parau maira râ Kaina i tana taeae ia Abela, [E haere na tâua i te aua] e tae atura raua i roto i te aua ra, tei nia maira Kaina i tana teina ia Abela, taparahi pohe roa ihora.”—MN.

Aita te tinoparau “[e haere na tâua i te aua],” e vai ra i roto i te mau parau papai Hebera no te senekele hoê ahuru T.T. Te vai ra râ te reira i roto i te mau parau papai tahito atu â o te Septante e i roto i te tahi mau faahororaa matamua ê atu. I roto i tera mau parau papai Hebera, te vai ra te taˈo o te haamata i te aparauraa, aita râ e taˈo to muri mai. Eaha ïa tei tupu? I roto i te Genese 4:8, te vai ra e piti tinoparau te tahi i muri i te tahi o te hope na roto i te parau ra “i (roto i) te aua.” Teie ïa te manaˈo ta te Cyclopedia a McClintock e a Strong e horoa ra: “Ua hape paha te mata o te taata papai hohoˈa Hebera i nia i te [hoê â] taˈo . . . o te tâpû i na tinoparau e piti.” No reira, ua faaore paha te taata papai hohoˈa i te faahitiraa matamua i te tinoparau o te hope na roto i te parau ra “i te aua.” Papu maitai, mea faufaa te Septante, e te tahi atu mau parau papai tahito atu â e vai nei, no te faataa i te mau hape i roto i te mau hohoˈa no muri mai o te papai Hebera.

I te tahi aˈe pae, e hape atoa paha to roto i te mau hohoˈa o te Septante, e i te tahi taime, e ravehia te papai Hebera no te faaafaro i te papai Heleni. No reira, na roto i te faaauraa i te mau parau papai Hebera e te mau parau papai Heleni e te tahi mau huriraa ei reo ê atu, e itea mai ïa te mau hape o te huriraa e te mau hape a te feia papai hohoˈa e e horoa mai te reira i te hoê huriraa tia o te Parau a te Atua.

No te senekele maha T.T. roa mai te tahi mau hohoˈa taatoa o te Septante e vai nei. I roto i tera mau parau papai e te mau hohoˈa no muri mai, aita e vai ra te iˈoa o te Atua, Iehova, o tei papaihia na roto i te Tétragramme (YHWH) i roto i te reo Hebera. Ua faaohipa teie mau hohoˈa i na taˈo Heleni no “Atua” e “Fatu” i te mau vahi atoa i papaihia ˈi te Tétragramme i roto i te papai Hebera. Ua haamaramarama mai râ te hoê mea i itehia i Paretetina fatata a 50 matahiti aˈenei, i teie tupuraa. Ua itea mai i te hoê pǔpǔ taata maimi i te mau ana i pihai i te hiti tooa o te râ o te miti Avaava, te tahi mau tâpû o te hoê otaro iri puaa no tahito ra a na peropheta 12 (mai ia Hosea e haere roa ia Malaki) o tei papaihia na roto i te reo Heleni. No rotopu teie mau papai i te matahiti 50 H.T.T. e te matahiti 50 T.T. I roto i teie mau tâpû matamua, aita te Tétragramme i monohia e na taˈo Heleni no “Atua” e “Fatu.” No reira, te haapapuhia maira e ua faaohipahia te iˈoa o te Atua i roto i te Septante, te huriraa matamua o te mau Papai.

I te matahiti 1971, ua mahiti mai te mau neneiraa o te mau tâpû o te hoê otaro gima no tahito ra (gima Fouad 266). Eaha ta teie mau tuhaa o te Septante, no te senekele piti aore ra matamua H.T.T., i faaite mai? Ua paruruhia te iˈoa o te Atua i roto atoa i teie mau tuhaa. Te haapapu roa maira teie mau tâpû matamua o te Septante e ua ite e ua faaohipa o Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ no te senekele matamua i te iˈoa o te Atua.

I teie tau, o te Bibilia te buka huri-roa ˈˈe-hia i roto i te tuatapaparaa. E hau atu i te 90 % o te fetii taata o te nehenehe e taio hoê aˈe tuhaa o te Bibilia na roto i to ratou reo. Te mauruuru taa ê nei tatou i te hoê huriraa tia ei reo no teie tau, oia hoi Les Saintes Écritures—Traduction du monde nouveau, te vai nei teie Bibilia taatoa aore ra hoê tuhaa na roto e hau atu i te 40 reo. I roto i Les Saintes Écritures—Traduction du monde nouveau—avec notes et références, te vai ra tau hanere faahororaa i raro i te api i te Septante e i te tahi atu mau parau papai no tahito ra. Oia mau, te riro noa ra te Septante ei mea anaanatae e ei mea faufaa na te feia e haapii ra i te Bibilia i to tatou nei tau.

[Hohoˈa i te api 26]

Ua faataa te pǐpǐ Philipi i te hoê irava i taiohia i roto i te “Septante”

[Hohoˈa i te api 29]

Ua faahiti pinepine te aposetolo Paulo i te “Septante”