Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te anaanataeraa no teie tau i te mau “peata”

Te anaanataeraa no teie tau i te mau “peata”

Te anaanataeraa no teie tau i te mau “peata”

“Te haamanaˈo ra anei outou afea to tatou fiuraa i te mau aito? E au ra e aita teie uiraa i haapeapea i na Marite e 4,2 mirioni o tei mataitai i te hunaraa o Mère Teresa i te 13 no Tetepa. Mai to ˈna poheraa i te 5 no Tetepa mai, ua ani noa te taata i te Vaticana e haapeata ia ˈna. Mea iti te taata e feaa ra e e tupu te reira.”—Sun-sentinel, Mau Hau Amui, 3 no Atopa 1997.

MEA rahi o te hiˈo i te ohipa tauturu e te haamaitai a te mitionare Katolika ra o Mère Teresa ei faaiteraa i te auraa o te hoê peata mau. E mau aito atoa to roto i te tahi atu â mau haapaoraa. Aita râ paha ratou i faarirohia ei peata, mai te feia i haapeatahia e te Ekalesia Katolika Roma.

Ua haapeata te pâpa Ioane Paulo II e hau atu i te 450 taata a haa ˈi oia ei pâpa, ua hau aˈe ïa i te numera o te feia i haapeatahia e te tahi atu mau pâpa atoa o te senekele 20. a No te aha tera paieti mure ore i te mau “peata,” mea rahi hoi aita te rahiraa o te mau Katolika i matau?

Teie ta Lawrence Cunningham, hoê taata teologia no te fare haapiiraa tuatoru Notre Dame, e faataa ra: “Mea au na te taata te manaˈo e te vai ra te huru moˈa i roto i te ao. Te faaite ra te mau peata i te ravea e ora ˈi i te hoê oraraa aito, i teie tau atoa.” Hau atu â, te parauhia ra e e arai taa ê te mau “peata” no te haafatata ˈtu i te Atua, e riro atu ai ratou ei arai maitai no te taata ora. Ia itea mai te tahi mau taoˈa aore ra toea o te hoê “peata,” e faahanahanahia te reira ma te tiaturi e e mana ta te reira e horoa mai.

Teie te faaueraa mana a te irava faaroo o te apooraa no Trente, tei neneihia i te senekele 16 no te haapapu faahou i te haapiiraa Katolika: “Ua tano tatou i te parauraa e aita roa ˈtu te faaturaraa i te mau peata ‘e taoto ra i roto i te Fatu,’ te tiaororaa ia ratou ia arai mai, e te faahanahanaraa i ta ratou mau taoˈa moˈa e to ratou rehu, e faaiti maira i te hanahana o te Atua, maori râ, te faarahi roa ˈtura, ia au i te huru oraora e te puai o te tiaturiraa o te Kerisetiano, e te faaitoitohia ra oia iho ia pee i to ratou mau maitai morare.” (Catéchisme du Saint Concile de Trente, 1905) E hinaaro iho â te mau Kerisetiano mau e tapi i te hoê oraraa maitai i te pae morare, e haafatata ˈtu i te Atua ma te tano, e e fanaˈo i ta te Atua tauturu. (Iakobo 4:7, 8) No reira, o vai te tano ia riro ei peata mau, ia au i te Parau a te Atua? E eaha ta ratou ohipa e rave?

[Nota i raro i te api]

a Ia haapeatahia te hoê Katolika Roma i pohe, e au ïa ia ˈna te haamoriraa taatoa e te faahepohia.