Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E faahotu anaˈe i te auraro a piri mai ai te hopea

E faahotu anaˈe i te auraro a piri mai ai te hopea

E faahotu anaˈe i te auraro a piri mai ai te hopea

“Ei ia [Silo] te auraro o te mau fenua.”—GENESE 49:10, MN.

1. (a) I tahito ra, eaha ta te auraro ia Iehova i titau pinepine na? (b) Eaha te parau tohu a Iakoba no nia i te auraro?

 E PINEPINE, e auraro ia Iehova, e auraro atoa ïa i to ˈna mau tia mai te mau melahi, te mau patereareha, te mau haava, te mau tahuˈa, te mau peropheta, e te mau arii. I parau-atoa-hia na te terono o te mau arii no Iseraela te terono o Iehova. (Paraleipomeno 1, 29:23) Ma te peapea râ, e rave rahi arii no Iseraela tei ore i auraro i te Atua e tei hopoi mai i te ati i nia ia ratou iho e i to ratou tino huiraatira. Aita râ Iehova i vaiiho i to ˈna feia taiva ore ma te tiaturiraa ore; ua haamahanahana oia ia ratou i te parau tǎpǔ ra e haamau i te hoê Arii piˈo ore ta te feia parau-tia e oaoa i te auraro atu. (Isaia 9:6, 7) Ua tohu te patereareha e fatata ra i te pohe, o Iakoba, no nia i teie arii no a muri aˈe e: “E ore roa Iuda e ere i te sepeta, e [te raau o te faatere i raro i to ˈna avae], e tae noa mai te Silo ra; e [ei ia ˈna te auraro o te mau fenua].”—Genese 49:10; MN.

2. Eaha te auraa o te taˈo ra “Silo,” e o vai ta ˈna e faatere?

2 “Tei ia ˈna,” aore ra “O Oia te fatu,” o te auraa ïa o te taˈo Hebera ra “Silo.” Oia, e noaa ia Silo te tiaraa arii, mai tei faataipehia e te sepeta, e te mana faatere, mai tei faahohoˈahia e te raau o te faatere. Hau atu â, eita noa oia e faatere i te mau huaai o Iakoba, i “te mau fenua” atoa râ. E au te reira i te parau tǎpǔ a Iehova ia Aberahama: “E noaa te uputa oire o to ratou mau enemi i to oe ra [huero]; e e maitai te mau fenua atoa o te ao nei i to oe na [huero].” (Genese 22:17, 18; MN) Ua haapapu Iehova o vai teie “huero” i te matahiti 29 T.T. i to ˈna faatavairaa ia Iesu no Nazareta i te varua moˈa.—Luka 3:21-23, 34; Galatia 3:16.

Te basileia matamua o Iesu

3. Eaha te faatereraa i noaa ia Iesu i to ˈna hoˈiraa i nia i te raˈi?

3 I to Iesu hoˈiraa i nia i te raˈi, aita oia i faatere oioi i te mau fenua o te ao nei. (Salamo 110:1) Ua noaa mau râ ia ˈna te hoê “basileia” e te mau tino huiraatira tei auraro ia ˈna. Ua faataa te aposetolo Paulo i taua basileia ra i to ˈna papairaa e: “O [te Atua] tei faaora ia tatou [te mau Kerisetiano faatavaihia i te varua] i te varua mana o te pouri, e ua tahiti ê mai ia tatou i roto i te basileia o ta ˈna Tamaiti here ra.” (Kolosa 1:13) Ua haamata taua faaoraraa ra i te Penetekose 33 T.T. i te niniiraahia te varua moˈa i nia i te mau pǐpǐ haapao maitai a Iesu.—Ohipa 2:1-4; Petero 1, 2:9.

4. Mea nafea to te mau pǐpǐ matamua a Iesu faaiteraa i te auraro, e mea nafea to Iesu faataaraa ia ratou ei pǔpǔ?

4 Ei ‘[tia] na te Mesia,’ ua auraro e ua haamata te mau pǐpǐ faatavaihia i te varua i te haaputu i te tahi atu mau taata o te riro mai ei feia ‘hoê â oire’ i roto i taua basileia pae varua ra. (Korinetia 2, 5:20; MN; Ephesia 2:19; Ohipa 1:8) Hau atu â, e tia ia ratou ‘ia ati maite noa ma te aau hoê e te manaˈo hoê’ e fanaˈo ai ratou i te farii maitai a to ratou Arii o Iesu Mesia. (Korinetia 1, 1:10) Ei tino hoê, o ratou te “tavini haapao maitai e te paari,” aore ra te pǔpǔ tiaau haapao maitai.—Mataio 24:45; Luka 12:42.

Haamaitaihia no te auraroraa i te “tiaau” a te Atua

5. Mai tahito mai â, mea nafea to Iehova haapiiraa i to ˈna nunaa?

5 Ua horoa noa iho â Iehova i te mau orometua haapii na to ˈna nunaa. Ei hiˈoraa, i muri aˈe i to te ati Iuda hoˈiraa mai mai Babulonia, aita noa Ezera e te tahi feia e tia ia ratou i taio i te Ture a te Atua i te nunaa, ua ‘haamaramarama maite’ atoa ratou i taua ture ra, ua “faaite i te auraa” o te Parau a te Atua.—Nehemia 8:8.

6, 7. Mea nafea to te pǔpǔ tavini horoaraa i te maa varua i te taime au na roto i ta ˈna Tino aratai, e no te aha e tano ai ia auraro i taua pǔpǔ tavini ra?

6 I te senekele matamua, i te hitiraa mai te tumu parau o te peritomeraa i te matahiti 49 T.T., ua hiˈopoa te tino aratai a taua pǔpǔ tavini matamua ra i te tumu parau i roto i te pure e ua rave i te faaotiraa i niuhia i nia i te mau Papai. I to ratou faaiteraa i ta ratou faaotiraa na roto i te rata, ua auraro te mau amuiraa i te aratairaa i horoahia e ua fanaˈo i te haamaitairaa rahi a te Atua. (Ohipa 15:6-15, 22-29; 16:4, 5) Oia atoa i to tatou nei tau, ua haamaramarama te tavini haapao maitai na roto i ta ˈna Tino aratai i te mau tumu parau faufaa mai te tiaraa amui ore o te Kerisetiano, te moˈaraa o te toto, e te raveraa i te raau taero e te avaava. (Isaia 2:4; Ohipa 21:25; Korinetia 2, 7:1) Ua haamaitai Iehova i to ˈna nunaa no to ratou auraro i ta ˈna Parau e i te tavini haapao maitai.

7 Na roto i te auraroraa i te pǔpǔ tavini, te faaite atoa ra te nunaa o te Atua i to ratou auraro i te Fatu ra o Iesu Mesia. Mea faufaa ˈtu â taua auraro ra i teie nei tau no te mea ua rahi atu â to Iesu mana, mai tei tohuhia e Iakoba a fatata ˈi oia i te pohe.

Te riroraa o Silo ei Arii o te fenua ma te tia roa

8. Mea nafea e anafea ra to te Mesia mana faarahiraahia?

8 Ua tohu Iakoba e ei ia Silo “te auraro o te mau fenua.” Papu maitai, eita te Mesia e faatere i te Iseraela pae varua anaˈe. Eaha ˈtu â ta ˈna e faatere? Te pahono ra te Apokalupo 11:15 e: “O te basileia ra o teie nei ao ua riro ei basileia no to tatou Fatu e no ta ˈna ra Mesia, e e vai ïa te hau ia ˈna e a muri noa ˈtu.” Te faaite ra te Bibilia e ua noaa ia Iesu te mana i te hopea o na “hitu tau” o te parau tohu—“to te Etene anotau”—i te matahiti 1914. * (Daniela 4:16, 17, MN; Luka 21:24) I taua matahiti ra, ua haamata te “vairaa mai” itea ore o te Mesia ei Arii, e ua tae te taime e ‘arii ai oia i rotopu i to ˈna mau enemi.’—Mataio 24:3, MN; Salamo 110:2.

9. Eaha ta Iesu i rave i te noaaraa ia ˈna te Basileia, e eaha te faahopearaa o te reira i nia i te taata, i nia iho â râ i ta ˈna mau pǐpǐ?

9 Te ohipa matamua a Iesu i te noaaraa ia ˈna te mana arii, o te huriraa mai ïa i tei matau-roa ˈˈe-hia no to ˈna auraro ore—o Satani—e ta ˈna mau demoni “i nia iho i te fenua nei.” Mai reira mai, ua faatupu taua mau varua iino ra i te mau ati faito ore i nia i te taata, taa ê atu i te faaitoitoraa i te hoê huru tupuraa o te faariro i te auraro ia Iehova ei mea fifi roa. (Apokalupo 12:7-12; Timoteo 2, 3:1-5) Oia mau, o te feia faatavaihia o Iehova te fa matamua o te aroraa pae varua a Satani, ratou “o tei haapao i te parau a te Atua ra, o tei mau maite i te [ohipa faaiteraa ia] Iesu,” e to ratou mau hoa o te mau “mamoe ê atu.”—Apokalupo 12:17; MN; Ioane 10:16.

10. E haapapu te tupuraa o teihea mau parau tohu bibilia e eita te aroraa a Satani i te mau Kerisetiano mau e manuïa?

10 Mea papu râ e eita Satani e manuïa no te mea o “te mahana o te Fatu” teie, e aita e mea e tia ia tapea ia Iesu ia ‘faahope roa i to ˈna upootiaraa.’ (Apokalupo 1:10; 6:2, MN) Ei hiˈoraa, e haapapu oia i te tapaoraa hopea o na 144 000 Iseraela pae varua. E paruru atoa oia i te “feia rahi roa, e ore roa e pau ia taio, no te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau nunaa atoa, e te mau reo atoa.” (Apokalupo 7:1-4, 9, 14-16) Eiaha râ mai to ratou mau hoa faatavaihia, e riro mai ratou ei tino huiraatira auraro o Iesu i te fenua nei. (Daniela 7:13, 14) Te haapapu aˈena mau ra to ratou vairaa na te ao atoa e o Silo mau te Arii i nia i ‘te basileia o teie nei ao.’—Apokalupo 11:15.

Teie te taime e ‘faaroo ai i te evanelia’

11, 12. (a) O vai anaˈe te ora ˈtu i te hopea o teie nei faanahoraa o te mau mea? (b) Eaha te mau huru e itehia ra i roto i te feia e pee roa ra i ‘te varua o teie nei ao’?

11 E tia i te feia atoa e hinaaro i te ora mure ore ia haapii i te auraro, te parau maitai ra hoi te Bibilia e eita “te feia aore i ite i te Atua, e tei ore i faaroo i te evanelia o to tatou Fatu o Iesu Mesia ra” e ora ˈtu i te mahana tahooraa o te Atua. (Tesalonia 2, 1:8) Te faariro nei râ te huru tupuraa o teie nei ao e to ˈna varua orure i te mau ture e te mau faaueraa tumu bibilia, i te auraroraa i te parau apî maitai ei mea fifi roa.

12 Te faataa ra te Bibilia i taua varua aa i te Atua ra mai ‘te varua o teie nei ao.’ (Korinetia 1, 2:12) A faataa ˈi i te faahopearaa o te reira i nia i te taata, ua papai te aposetolo Paulo i te mau Kerisetiano no te senekele matamua i Ephesia e: “O to outou ïa haerea i mutaa ihora, ta to teie nei ao ra, ta te arii mana o te reva nei, te varua e ohipa puai i teie nei i roto i te feia faaroo ore ra. E o tatou atoa hoi i te amui-atoa-raa i roto ia ratou i mutaa ihora, i te hinaaro o te tino ra, i te faatupuraa i ta te tino e ta te aau i hinaaro ra; e i fanau mai hoi ei tamarii-riri-hia, mai te tahi pae atoa ra.”—Ephesia 2:2, 3.

13. E nafea te mau Kerisetiano e manuïa ˈi i te patoi i te varua o teie nei ao, e eaha te mau faahopearaa maitatai?

13 Auaa râ, aita te mau Kerisetiano no Ephesia i vai tîtî noa na taua varua auraro ore ra. Area râ, ua riro mai ratou ei tamarii a te Atua o te auraro i to ˈna varua e te ooti i te hotu rahi roa e te maitatai o te reira. (Galatia 5:22, 23) Oia atoa i teie tau, te tauturu ra te varua o te Atua—te puai rahi roa ˈˈe o te ao taatoa—i te mau mirioni taata ia riro mai ei feia auraro ia Iehova, e te faahopearaa, e noaa ïa ia ratou “te tiai ite papu e tae noa ˈtu i te hopea ra.”—Hebera 6:11; Zekaria 4:6.

14. Mea nafea to Iesu faaararaa i te mau Kerisetiano atoa e ora ra i te mau mahana hopea no nia i te mau mea taa maitai o te tamata i to ratou auraro?

14 A haamanaˈo atoa e te fanaˈo ra tatou i te turu puai a Silo o te ore e vaiiho, mai to ˈna Metua atoa ra, i te hoê noa ˈˈe enemi—demoni aore ra taata—ia tamata i to tatou auraro maori râ i te tia ia tatou ia faaoromai. (Korinetia 1, 10:13) Oia mau, no te tauturu ia tatou i roto i ta tatou tamaˈi pae varua, ua faataa Iesu i te tahi mau fifi taa maitai ta tatou e faaû i teie mau mahana hopea. Ua na reira oia na roto i na rata e hitu ta ˈna i horoa orama mai i te aposetolo Ioane ra. (Apokalupo 1:10, 11) Parau mau, e aˈoraa ora to roto no te mau Kerisetiano i tera tau, e au na mua râ te reira i “te mahana o te Fatu” tei haamata i te matahiti 1914 ra. E tano mau ïa ia haapao maitai tatou i taua mau poroi ra! *

E ape anaˈe i te tâuˈa ore, te morare ore, te nounou taoˈa

15. No te aha e tia ˈi ia tatou ia ara i te fifi i roohia ˈi te amuiraa no Ephesia, e e nafea ïa tatou? (Petero 2, 1:5-8)

15 Te rata matamua a Iesu, na te amuiraa ïa no Ephesia. I muri aˈe i te haapopouraa i te amuiraa no to ˈna faaoromai, ua na ô Iesu e: “Te vai nei râ ta ˈu pariraa ia oe, i te mea ua tuu ia oe to hinaaro matamua ra.” (Apokalupo 2:1-4) I teie tau, ua ere atoa te tahi mau Kerisetiano i itoito na hoi, i to mutaa ihora hinaaro puai i te Atua. E haaparuparu taua ereraa ra i to ratou taairaa e te Atua e e tia ia faatitiaifaro-ru-hia. E nafea taua hinaaro ra ia haapuai-faahou-hia? Maoti ïa te haapii-tamau-raa i te Bibilia, te haereraa i te putuputuraa, te pure, e te feruriruriraa. (Ioane 1, 5:3) Parau mau, e titau te reira ia “faaitoito hua,” mea papu râ e eita e mâuˈa. (Petero 2, 1:5-8) Mai te peu e e faaite te hiˈopoaraa haavare ore ia outou iho e ua toetoe atu to outou hinaaro, a faatitiaifaro oioi atu ïa i te huru tupuraa, ei auraroraa i te aˈoraa a Iesu: “A haamanaˈo i to oe hiˈaraa, e tatarahapa e rave i te ohipa matamua ra.”—Apokalupo 2:5.

16. Eaha te mau mana atâta i te pae varua i vai na i roto i te mau amuiraa no Peregamo e Tuatira, e no te aha ta Iesu i parau atu e tano ai no teie tau?

16 Ua haapopouhia te mau Kerisetiano no Peregamo e no Tuatira no to ratou taiva ore, to ratou faaoromai e to ratou itoito. (Apokalupo 2:12, 13, 18, 19) Teie râ, ua pee ratou i te tahi feia e faaite ra i te hoê â varua ino e o Balaama e o Iezebela tei riro na ei mana ino i Iseraela i tahito ra na roto i te peu taatiraa morare ore e te haamoriraa ia Baala. (Numera 31:16; Mau arii 1, 16:30, 31; Apokalupo 2:14, 16, 20-23) Eaha râ ïa no to tatou nei tau—“te mahana o te Fatu”? Te ite-atoa-hia ra anei tauâ mau mana iino ra? Oia, ua riro mau hoi te morare ore ei tumu matamua o te mau tiavaruraa i roto i te nunaa o te Atua. Mea faufaa roa ïa ia ape tatou i te taata atoa—i roto mai e i rapaeau i te amuiraa—e mana iino to ratou i te pae morare! (Korinetia 1, 5:9-11; 15:33) E haapae atoa te feia e hinaaro ra e riro ei tino huiraatira auraro o Silo i te mau faaanaanataeraa huru ê e te mau hohoˈa faufau i neneihia aore ra to roto i te Internet.—Amosa 5:15; Mataio 5:28, 29.

17. Eaha te taa-ê-raa i rotopu i te hiˈoraa e te haerea o to Saradi e to Laodikea e te manaˈo o Iesu i to ratou huru pae varua?

17 Taa ê atu tau taata, aita te amuiraa no Saradi i haapopou-noa ˈˈe-hia. E “iˈoa” aore ra e huru ora to ˈna, no to ˈna râ rarerare i te pae varua, ia Iesu ra, mea “pohe” ïa oia. Mea faatia ture noa to ˈna auraro i te parau apî maitai. Auê ïa pariraa e! (Apokalupo 3:1-3) Mai tera atoa te huru o te amuiraa no Laodikea. Te faaahaaha ra oia no te taoˈa materia, a na ô ai e, “E taoˈa rahi ta ˈu,” i te Mesia râ, “mai te mea arohahia ra, e te faufaa ore, e te matapo, e te veve” ïa oia.—Apokalupo 3:14-17.

18. E nafea tatou ia ape i te riro ei mea pumahana i te pae varua i te aro o te Atua?

18 I teie tau, ua topa atoa te tahi mau Kerisetiano tei haapao maitai na hoi, i roto i tauâ huru auraro ore ra. Ua vaiiho paha ratou ia tuino te varua o teie nei ao i to ratou ite-maite-raa e e tau ru teie, a faatupu ai i te huru feruriraa pae varua pumahana no nia i te haapiiraa i te Bibilia, te pure, te mau putuputuraa Kerisetiano, e te taviniraa. (Petero 2, 3:3, 4, 11, 12) Mea faufaa mau ia auraro ratou i te Mesia na roto i te maimiraa i taua mau taoˈa pae varua ra—oia, ‘te hooraa mai ia ˈna ra i te auro tamâhia i te auahi’! (Apokalupo 3:18) I roto i taua mau taoˈa mau ra, te vai ra ‘te taoˈaraa i te ohipa maitatai, te horoa-haere-raa, te [ineineraa i te opere].’ Na roto i te maimiraa i teie mau taoˈa faufaa mau, te ‘haapue maite ra tatou i te maitai tumu no tatou iho a muri atu, ia mau maite ia tatou te ora mau.’—Timoteo 1, 6:17-19; MN.

Haapopouhia no to ratou auraro

19. Eaha te mau haapopouraa e te mau aˈoraa ta Iesu i horoa i te mau Kerisetiano no Semurina e no Philadelephia?

19 Ua riro te mau amuiraa no Semurina e no Philadelephia ei hiˈoraa o te auraro, aita hoi e faahaparaa to roto i te mau rata a Iesu na ratou. I to Semurina, ua na ô oia e: “Ua ite au i . . . to oe ati, e to oe veve, (e taoˈa rahi râ ta oe).” (Apokalupo 2:9) Auê ïa taa-ê-raa e to Laodikea tei faaahaaha i ta ratou taoˈa no teie nei ao e tei riro mau râ ei mea veve! Aita iho â ïa te Diabolo i oaoa i te iteraa i te taata atoa ia taiva ore e ia auraro i te Mesia. No reira Iesu i faaara ˈi e: “Eiaha oe e mǎtaˈu i te mau mea atoa e roohia mai ai oe ra: Inaha, e huri te Diabolo i te tahi pae o outou i roto i te tapearaa, ei tamataraa ia outou; e rui ahuru outou i te poheraa: mau papu râ oe e tae noa ˈtu i te pohe, e na ˈu e horoa ˈtu i te korona ora no oe.” (Apokalupo 2:10) Ua haapopou atoa Iesu i to Philadelephia a na ô ai e: “Ua tapea tamau â oe i ta ˈu parau [aore ra, ua auraro mai ia ˈu], e aore aˈenei i huna i to ˈu nei iˈoa. Inaha, te haere oioi atu nei au; a mau papu i tei noaa ia oe na, eiaha to oe korona ia riro ia vetahi ê.”—Apokalupo 3:8, 11.

20. Mea nafea to te mau mirioni taata i teie tau haapaoraa i ta Iesu parau, e noa ˈtu teihea mau huru tupuraa?

20 I “te mahana o te Fatu,” tei haamata i te matahiti 1914, ua haapao atoa te toea haapao maitai e to ratou mau hoa o te mau mamoe ê atu, e mau mirioni hoi ratou i teie nei, i ta Iesu parau na roto i te apitiraa ma te itoito i roto i te taviniraa e te mau-maite-raa i to ratou taiva ore. Mai to ratou taeae no te senekele matamua, ua mauiui te tahi pae no to ratou auraro i te Mesia, ua tuu-atoa-hia i roto i te tapearaa e te mau aua faatîtîraa. Ua haapao te tahi atu i ta Iesu parau na roto i te tapearaa i te ‘mata maitai,’ noa ˈtu e ua haaatihia ratou e te taoˈa rahi e te nounou. (Mataio 6:22, 23) Oia, i roto i te mau huru tupuraa atoa, e tamau noa te mau Kerisetiano mau na roto i to ratou auraro i te faaoaoa i te mafatu o Iehova.—Maseli 27:11.

21. (a) Teihea hopoia pae varua ta te pǔpǔ tavini e tamau noa i te haapao? (b) E nafea tatou ia faaite e te hinaaro mau ra tatou e auraro ia Silo?

21 A piri atu ai tatou i te ati rahi, e faaoti maite noa “te tavini haapao maitai e te paari” eiaha e faaea i te auraro i te Fatu ra te Mesia. Oia atoa ïa te faaineineraa i te maa varua i te taime au no te utuafare a te Atua. E tamau anaˈe ïa i te mauruuru no te faanahonahoraa teotaratia faahiahia a Iehova e i ta ˈna e horoa mai. Ia na reira tatou, te faaite ra ïa tatou i to tatou auraro ia Silo o te haamaitai i to ˈna mau tino huiraatira auraro atoa i te ora mure ore.—Mataio 24:45-47; 25:40; Ioane 5:22-24.

[Nota i raro i te api]

^ No te hoê faataaraa i na “hitu tau,” a hiˈo i te pene 10 o te buka ra Te ite e aratai i te ora mure ore, neneihia e te mau Ite no Iehova.

Te haamanaˈo ra anei outou?

• Eaha te tuhaa tei tia ia Iesu ia haapao ia au i tei tohuhia e Iakoba a fatata ˈi oia i te pohe?

• E nafea tatou ia farii ia Iesu ei Silo, e teihea varua e tia ia tatou ia ape?

• Eaha te aˈoraa e tano i to tatou nei tau e vai ra i roto i te mau rata i na amuiraa e hitu o te Apokalupo?

• E nafea tatou ia pee i to te mau amuiraa no Semurina e no Philadelephia no tahito ra?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 18]

E haamaitai Iehova i to ˈna nunaa no to ratou auraro i te “tiaau” haapao maitai

[Hohoˈa i te api 19]

No te mana o Satani e riro ai ei mea fifi roa ia auraro i te Atua

[Hohoˈa i te api 21]

Na te taairaa puai e Iehova e tauturu mai ia auraro atu ia ˈna