Eaha to roto?

Tapura tumu parau

‘E haamataro hua oe’

‘E haamataro hua oe’

‘E haamataro hua oe’

CITIUS, altius, fortius—vitiviti aˈe, teitei aˈe, puai aˈe! Teie te mau manaˈo maitai roa ta te mau maona no Heleni e no Roma i tahito ra i hinaaro. Tau senekele i te maoro, i Olympie, i Delphes, i Némée, e i te Ariariraa i Korinetia, ua tupu te mau tataˈuraa tuaro rarahi ma te “haamaitairaa” a te mau atua e tau tausani taata tei haere atu e mataitai. Te fanaˈoraa taa ê e tataˈu i roto i teie mau hautiraa, o te faahopearaa ïa o te haa-puai-raa e rave rahi matahiti i te maoro. E hopoi mai te upootiaraa i te hanahana na te feia i upootia e na to ratou oire tumu.

E ere i te mea maere i roto i tera tupuraa o te taˈere, ia faaau te feia papai i te mau Papai Heleni Kerisetiano i te hororaa pae varua a te mau Kerisetiano i te tahi mau haa tuaro. No te horoa mai i te tahi mau haapiiraa puai, ua faaohipa na aposetolo Petero e Paulo ma te aravihi i te tahi mau faahohoˈaraa i niuhia i nia i te mau hautiraa. I to tatou tau, te tamau noa ra taua noâ hororaa Kerisetiano puai ra. Ua tia i te mau Kerisetiano no te senekele matamua ia faaruru i te faanahoraa ati Iuda o te mau mea; i teie mahana, e tia ia tatou ia “tô” i te hoê faanahoraa na te ao nei e fatata i te haamouhia. (Timoteo 2, 2:5; 3:1-5) E manaˈo paha te tahi pae e mea tuutuu ore ta ratou iho “hororaa no te faaroo” e mea rohirohi. (Timoteo 1, 6:12; The New English Bible) E horoa mai te hoê hiˈopoaraa i te tahi mau faaauraa tuaro i roto i te Bibilia i te tahi mau haapiiraa faufaa.

Te hoê taata faaineine maitai roa

I nia i te hoê faito rahi, tei te taata faaineine e manuïa ˈi te hoê maona. Teie ta te buka Archaeologia Graeca e parau ra no nia i te mau hautiraa no tahito ra: “E tia i te feia tataˈu ia horeo e ua faaineine ratou ia ratou hoê ahuru avaˈe taatoa i te maoro.” E hinaaro atoa te mau Kerisetiano i te hoê faaineineraa etaeta. Ua aˈo Paulo ia Timoteo, te hoê matahiapo Kerisetiano, e: ‘E haamataro hua oe i te paieti.’ (Timoteo 1, 4:7) Na vai e haamataro aore ra e faaineine i te hoê “maona” Kerisetiano? Aita ˈtu ïa maori râ na te Atua ra o Iehova iho! Ua papai te aposetolo Petero e: ‘Na te Atua no ˈna te mau maitai atoa e haamaitai roa ia outou, e faaetaeta, e e haapapu ia outou.’—Petero 1, 5:10.

No ǒ mai te parau ra ‘e haamaitai roa ia outou’ i te hoê ihoparau Heleni teie te auraa, ia au i te Theological Lexicon of the New Testament, “e rave e ia au te hoê mea [aore ra te hoê taata] i to ˈna fa, e faaineine e e faatano atu i to ˈna faaohiparaa.” Te parau atoa ra te Greek-English Lexicon a Liddell e a Scott e e nehenehe e faataa i teie ihoparau mai teie “e faaineine, e haamataro, aore ra e faanahonaho maite.” E nafea Iehova ‘e faaineine ai, e haamataro ai, aore ra e faanahonaho maite ai’ ia tatou no te hororaa Kerisetiano fifi roa? Ia taa ia tatou te faaauraa, e hiˈo mai tatou i te tahi o te mau ravea i faaohipahia e te feia faaineine.

Teie ta te buka The Olympic Games in Ancient Greece e parau ra: “Ua faaohipa te feia haapao i te faaineineraa i te feia apî e piti ravea tumu, te matamua o te faaitoitoraa ïa i te piahi ia rave i te tutavaraa pae tino rahi roa ˈˈe ia noaa mai te mau faahopearaa maitai roa ˈˈe, e te piti o te haamaitairaa ïa i ta ˈna raveraa e to ˈna huru.”

Oia atoa, te faaitoito e te haapuai maira Iehova ia aravihi-roa-hia tatou e ia haamaitai i to tatou ite i roto i ta ˈna taviniraa. Te horoa maira to tatou Atua i te puai na roto i te Bibilia, ta ˈna faanahonahoraa i te fenua nei, e te mau hoa Kerisetiano feruriraa paari. I te tahi taime, e faaineine oia ia tatou na roto i te aˈo. (Hebera 12:6) I te tahi atu taime, e faatia paha oia e ia tupu te tahi mau tamataraa e mau fifi rau ia nehenehe tatou e faahotu i te faaoromai. (Iakobo 1:2-4) E te horoa maira oia i te puai e hinaarohia. Te parau ra te peropheta Isaia e: ‘O te feia e tiaturi ia Iehova, e noaa ïa te etaeta apî; e pee ratou i nia mai tei nia i te pererau o te aeto ra; e horo ratou, e e ore e rohirohi; e haere â hoi ratou, e e ore e matapourihia.’—Isaia 40:31.

Te mea faufaa, te horoa rahi maira te Atua i to ˈna varua moˈa, o te faaitoito ia tatou ia tamau i te tavini ia ˈna ma te fariihia. (Luka 11:13) Mea rahi te hiˈoraa o te mau tavini a te Atua o tei faaruru i te mau tamataraa roa e te puai i to ratou faaroo. E mau tane e e mau vahine noa ratou mai ia tatou. Ua noaa râ ia ratou i te faaoromai maoti to ratou tiaturi taatoa i te Atua. Oia mau, ‘no ǒ mai i te Atua ra te puai i hau aˈe i tei matauhia, eiaha ia tatou.’—Korinetia 2, 4:7, MN.

Te hoê taata faaineine aumauiui

Hoê o te mau ohipa a te hoê taata faaineine no tahito ra, e “hiˈo [ïa] teihea huru e ehia faaetaetaraa tino e hinaarohia no te maona taitahi e no te hoê haa tuaro taa maitai,” o ta te hoê aivanaa ïa e parau ra. Ia faaineine te Atua ia tatou, e hiˈo o ˈna i to tatou taitahi huru tupuraa, ite, hamaniraa, e mau taotiaraa. Mea huru pinepine a faaineine ai Iehova ia tatou, e taparuparu tatou ia ˈna, mai ia Ioba: “E haamanaˈo na i tena na, e mai te araea ra to oe hamani ia ˈu.” (Ioba 10:9) Eaha te pahonoraa a to tatou faaineine aumauiui? Teie ta Davida i papai no nia ia Iehova: ‘Ua ite oia i to tatou huru; te manaˈo ra oia e e repo tatou nei.’—Salamo 103:14.

E maˈi rahi paha to outou o te taotia ra i ta outou e nehenehe e rave i roto i te taviniraa, aore ra te aro ra paha outou i te mau manaˈo faatoaruaru no nia ia outou iho. Te tutava ra paha outou i te haapae i te hoê peu ino, aore ra te manaˈo ra paha outou e eita e maraa ia outou ia faaruru i te faaheporaa a te mau hoa i to outou tuhaa fenua, i te vahi raveraa ohipa, aore ra i te fare haapiiraa. Noa ˈtu eaha to outou huru tupuraa, eiaha roa ˈtu e haamoe e te taa maitai aˈe ra ia Iehova to outou mau fifi i te tahi atu taata—ia outou atoa! Ei faaineine haapao maitai, e vata noa oia i te tauturu ia outou mai te peu e e haafatata ˈtu outou ia ˈna.—Iakobo 4:8.

“E nehenehe” ta te feia faaineine no tahito ra “e faataa i te rohirohi aore ra te paruparu e ere no te faaetaetaraa tino, no te tahi atu râ tumu, mai te fifi i te pae feruriraa, te rumaruma, te hepohepo e te vai ra ˈtu â. . . . No te mea e mana rahi roa to te [feia faaineine], e hiˈopoa atoa ratou i te oraraa o te mau maona e e faaô atu ratou ia manaˈo ratou e mea titauhia.”

E rohirohi aore ra e paruparu anei outou i te tahi taime no te mau faaheporaa e te mau faahemaraa tuutuu ore a teie nei ao? Ei faaineine ia outou, te haapao maite ra Iehova ia outou. (Petero 1, 5:7) E ite oioi oia i roto ia outou i te tahi tapao o te paruparu aore ra o te rohirohi pae varua. Noa ˈtu e e faatura Iehova i to tatou tiamâraa e maiti, no to tatou maitai mure ore, te horoa rahi maira oia i te tauturu e te aˈo ia hinaarohia. (Isaia 30:21) E nafea? Na roto ïa i te Bibilia e te mau papai bibilia, te mau matahiapo pae varua i roto i te amuiraa, e to tatou huitaeae î i te here.

‘E haapao i tei au i te mau mea atoa’

Parau mau, eita noa e hinaarohia te hoê taata faaineine maitai no te manuïa. Tei te maona noa e to ˈna haapaoraa i te faaineineraa etaeta. Mea etaeta te huru tamaaraa, i te mea e e titauhia te haapaeraa e te tamaaraa etaeta i roto i te faaineineraa. Ua parau o Horace, te hoê rohipehe no te senekele matamua H.T.T., e e “haapae” te feia tataˈu “i te vahine e te uaina” ia “raea te fa hinaaro-ru-hia.” E ia au i te aivanaa bibilia ra o F. Cook, e tia i te feia e apiti i te mau hautiraa ia “haapao maitai [e ia] faaiti i te maa . . . hoê ahuru avaˈe i te maoro.”

Ua faaohipa Paulo i teie faaauraa i to ˈna papairaa i te mau Kerisetiano i Korinetia, te hoê oire matau-roa-hia no te mau Hautiraa i te Ariariraa i pihai mai: “Te taata atoa e titau i te re ra, e haapao ïa i tei au i te mau mea atoa nei.” (Korinetia 1, 9:25) E ape te mau Kerisetiano mau i te mau huru oraraa nounou taoˈa, te morare ore, e te viivii o te ao. (Ephesia 5:3-5; Ioane 1, 2:15-17) E tia atoa ia ratou ia iriti ê i te mau huru paieti ore e opanihia e te Bibilia e ia mono na roto i te mau huru maitatai e au i to te Mesia.—Kolosa 3:9, 10, 12.

E nafea ïa? A tahi, a tapao na i ta Paulo pahonoraa na roto i te hoê faahohoˈaraa puai: ‘Te moto nei au i tau tino ia vi; o te riro noa ˈtu hoi au o tei aˈo ia vetahi ê ra, ei taata ite-ore-hia mai.’—Korinetia 1, 9:27.

Auê ïa manaˈo puai ta Paulo e horoa ra i ǒ nei e! Aita oia e faaitoito maira ia haamauiui tatou i to tatou tino. Te faˈi ra râ oia e e aroraa to roto ia ˈna iho. I te tahi taime, ua rave oia i te mau mea aita oia i hinaaro e rave e aita oia i rave i te mau mea ta ˈna i hinaaro e rave. Ua aro râ oia ia ore roa ˈtu to ˈna mau paruparu e faatere ia ˈna. Ua ‘moto oia i to ˈna tino’ na roto i te haavî-puai-raa i te mau hinaaro e te mau huru o te tino.—Roma 7:21-25.

E tia i te taatoaraa o te mau Kerisetiano ia na reira atoa. Ua faahiti Paulo i te mau tauiraa i ravehia e te tahi pae i Korinetia o tei riro na ei faaturi, ei haamori idolo, ei mahu, ei eiâ, e te vai ra ˈtu â. Na te aha i tauturu ia ratou ia taui? Na te mana ïa o te Parau a te Atua e te varua moˈa apitihia e ta ratou faaotiraa papu e pee i te reira. “Ua horoihia râ outou,” o ta Paulo ïa i parau, “ua faataahia râ outou, ua tiahia râ outou i te iˈoa o te Fatu ra o Iesu, e te [v]arua o to tatou Atua.” (Korinetia 1, 6:9-11; MN) Tera atoa ta Petero i papai i te feia o tei vaiiho i tera mau peu iino. Ei Kerisetiano, ua rave ratou paatoa i te mau tauiraa mau.—Petero 1, 4:3, 4.

Te mau tutavaraa faatano-maitai-hia

Ua faahohoˈa Paulo i ta ˈna faaotiraa papu e to ˈna tiatonu-roa-raa i te tapiraa i te mau tapao pae varua, ma te parau e: “Te moto nei au eiaha mai te mea e, e moto i te mataˈi.” (Korinetia 1, 9:26) E nafea te hoê taata tataˈu e moto ai? Te pahono ra te buka The Life of the Greeks and Romans e: “Eita noa e titauhia te puai uˈana, oia atoa râ te hiˈo-maite-raa ia itea mai te mau vahi paruparu o te enemi. Mea faufaa atoa te tahi moto aravihi i haapiihia i te mau fare haapiiraa taputôraa, e te vitiviti ia noaa te hoê enemi.”

O to tatou tino tia ore te hoê o to tatou mau enemi. Ua ite anei tatou eaha to tatou “mau vahi paruparu”? Ua ineine anei tatou i te hiˈo ia tatou mai ta vetahi ê hiˈoraa ia tatou—mai ta Satani iho â râ hiˈoraa ia tatou? Mea titauhia ia hiˈopoa tatou ia tatou iho ma te haavare ore e ia hinaaro e taui. Mea ohie roa ia haavare ia tatou iho. (Iakobo 1:22) E mea ohie roa ia imi i te otoheraa no te hoê haerea paari ore! (Samuela 1, 15:13-15, 20, 21) Mai te huru ra ïa e ‘te moto ra tatou i te mataˈi.’

I teie anotau hopea, eiaha te feia e hinaaro ra e faaoaoa ia Iehova e e fanaˈo i te ora ia haamarirau i te maiti i rotopu i te maitai e te ino, i rotopu i te amuiraa a te Atua e te ao piˈo. Eiaha ratou ia aueue, ia riro ei ‘taata aau piti, e te papu ore i to ratou atoa ra mau haerea.’ (Iakobo 1:8) Eiaha ratou ia haamâuˈa i ta ratou mau tutavaraa no te mau tapiraa faufaa ore. Ia pee te hoê taata i teie haerea afaro e te papu maitai, e oaoa ïa oia e e ‘ite te taata atoa i te tupuraa o to ˈna ite.’—Timoteo 1, 4:15.

Oia, te tamau noa ra te hororaa Kerisetiano. Ma te here, te horoa maira Iehova—to tatou Faaineine Rahi roa ˈˈe—i te haapiiraa e te tauturu e hinaarohia ia faaoromai tatou e ia noaa te re hopea. (Isaia 48:17) Mai te mau maona no tahito ra, mea hinaarohia ia aˈo tatou ia tatou iho, ia haavî ia tatou iho, e ia faaoti papu e tamau i ta tatou aroraa no te faaroo. E haamaitai-rahi-hia ta tatou mau tutavaraa faatano-maitai-hia.—Hebera 11:6.

[Tumu parau tarenihia i te api 31]

‘A faatahinu ia ˈna i te monoˈi’

Na te taata faatahinu e rave i te hoê tuhaa o te faaineineraa tuaro i Heleni i tahito ra. Ta ˈna ohipa, e faatahinu ïa i te tino o te mau tane, o te haere e faaineine ia ratou, i te monoˈi. Ua “tapao [te feia faaineine] e mau faahopearaa maitatai tei noaa mai i te miri-maitai-raahia te mau uaua iˈo hou te faaineineraa, e ua tauturu atoa te hoê miriraa maitai e te mǎrû i te tereraa o te tamǎrûraa e o te faafaaearaa ia oti te faaineineraa roa a te hoê maona,” ia au i The Olympic Games in Ancient Greece.

E nehenehe te parairaa i te monoˈi mau i nia i te tino e tamǎrû e e rapaau, e nehenehe atoa te faaohiparaa i te Parau a te Atua i nia i te hoê “maona” Kerisetiano i rohirohi e faatitiaifaro, e tamahanahana, e e faaora ia ˈna. No reira, i raro aˈe i te aratairaa a Iehova, te aˈohia ra te mau matahiapo o te amuiraa ia pure no taua taata ra, ei auraa parau, ia “faatahinu ia ˈna i te monoˈi i te iˈoa o te Fatu” ra o Iehova, e taahiraa faufaa teie no te rapaau i te pae varua.—Iakobo 5:13-15; Salamo 141:5.

[Hohoˈa i te api 31]

I muri aˈe i te hoê haapaeraa, e horeo te mau maona e ua faaineine ratou ia ratou hoê ahuru avaˈe i te maoro

[Faaiteraa i te tumu]

Musée du Louvre, Paris

[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 29]

Copyright British Museum