Eaha to roto?

Tapura tumu parau

O Satani—e aai anei aore ra e varua ino e vai mau â ra?

O Satani—e aai anei aore ra e varua ino e vai mau â ra?

O Satani—e aai anei aore ra e varua ino e vai mau â ra?

MAI mua mai â to te feia feruri hinaaroraa e ite nohea mai te ino. Te na ô ra A Dictionary of the Bible a James Hastings e: “I te omuaraa o te manaˈo haava o te taata, ua faaû atu te taata i te mau puai aita i noaa ia ˈna ia haavî atu, e o tei faaohipa i te hoê mana ino aore ra pohe.” Te parau atoa ra tera noa buka e: “Ua imi iho â te mau taata matamua eaha te tumu, e ua faataa e no ǒ mai te mau puai e te tahi atu mau faaiteraa o te natura i te mau ihotaata mai ia ratou iho.”

Ia au i te feia tuatapapa, e nehenehe e parau e no ǒ roa mai te tiaturiraa i te mau atua demoni e te mau varua iino i te aamu matamua roa ˈˈe o Mesopotamia. Ua tiaturi to Babulonia no tahito ra e na Nergal, te hoê atua haavî uˈana matauhia mai “tei tanina,” e faatere ra i te ao i raro i te fenua, aore ra “fenua aita e hoˈiraa mai.” Ua mǎtaˈu atoa ratou i te mau demoni, ta ratou i tamata i te tamǎrû na roto i te mau parau tahutahu. I roto i te aai Aiphiti, o Seth te atua o te ino, “tei hohoˈa i te hoê animara huru ê ma te hoê utu nainai e te fefe, te tariˈa afaro noa tei tâpû-tuea-hia e te hoê aero amaha etaeta.”—Larousse Encyclopedia of Mythology.

Noa ˈtu e e mau atua maitatai e te iino ta to Heleni e to Roma, aita e atua ino rahi ta ratou. Ua haapii ta ratou mau philosopho e te vai ra e piti manaˈo tumu taa ê roa. No Empédocle, o te Here ïa e te Peapea. No Platon, e piti “Nephe” to te ao, hoê o te faatupu i te maitai e te tahi atu i te ino. Mai ta Georges Minois e parau ra i roto i ta ˈna buka Le Diable, “aita te haapaoraa etene tahito [Heleni-Roma] i farii e te vai ra te hoê Diabolo.”

I Irania, ua haapii te haapaoraa a Zoroastre e ua poiete te atua hau ê ra o Ahoura Mazda, aore ra o Ormazd, ia Angra Mainyu, aore ra Ahriman, o tei maiti i te rave i te ino a riro mai ai ei Varua haamou, aore ra Haamou.

I roto i te haapaoraa ati Iuda, te vai ra te hoê faaiteraa ohie no nia ia Satani mai te Enemi o te Atua o tei faaô mai i te hara. I muri aˈe râ e rave rahi senekele, ua viivii te reira i te mau manaˈo etene. Te na ô ra te Encyclopaedia Judaica e: “Ua tupu te hoê tauiraa rahi . . . i na senekele hopea H.T.T. I taua tau ra to te haapaoraa [ati Iuda] . . . fariiraa e rave rahi tapao o te tiaturiraa i na manaˈo tumu taa ê roa e piti, oia hoi te patoihia ra te Atua e te mau puai o te maitai e o te parau mau i nia i te raˈi e i nia i te fenua e te mau mana puai o te ino e te haavare. E au ra e ua tupu te reira i raro aˈe i te ohiparaa a te haapaoraa Peresia.” Te na ô ra The Concise Jewish Encyclopedia e: “E nehenehe tatou e paruruhia i te mau d[emoni] na roto i te haapaoraa i te mau faaueraa e te faaohiparaa i te mau taritoa.”

Te teologia Kerisetiano apotata

Mai te haapaoraa ati Iuda i farii i te mau manaˈo e ere i to te Bibilia no nia ia Satani e te mau demoni, ua hamani te mau Kerisetiano apotata i te mau manaˈo e ere i to te mau Papai. Te na ô ra The Anchor Bible Dictionary e: “Hoê o te mau manaˈo teologia rahi roa, oia hoi ua hoo mai te Atua i to ˈna mau taata na roto i te aufauraa ia Satani ia tiamâ ratou.” Na Irénée (senekele piti T.T.) i tuu i teie manaˈo. Ua turu â o Origène (senekele toru T.T.) i te reira i to ˈna parauraa e “ua noaa mai i te diabolo te hoê tiaraa mana i nia i te taata” e i to ˈna faariroraa i “te pohe o te Mesia . . . ei hoo i aufauhia i te diabolo ra.”—Histoire des dogmes, a Adolf Harnack.

Ia au i The Catholic Encyclopedia, “fatata hoê tausani matahiti i te maoro, ua riro [te manaˈo e ua aufauhia te hoo i te Diabolo ra] ei manaˈo rahi i roto i te tuatapaparaa o te teologia,” e ua riro noa te reira ei tuhaa o te tiaturiraa a te ekalesia. Ua farii te tahi atu mau Metua o te Ekalesia, tae noa ˈtu ia Augustin (senekele maha e pae T.T.) i te manaˈo e ua aufauhia te hoo ia Satani ra. I te pae hopea, i te senekele 12 T.T., ua faaoti atura na Katolika teologia ra o Anselme e o Abélard e ua pûpûhia te tusia a te Mesia eiaha ia Satani ra, i te Atua râ.

Te tiaturiraa niu ore no te Anotau no Ropu

Noa ˈtu e ua mamû noa te rahiraa o te mau apooraa a te Ekalesia Katolika no nia ia Satani, ua hohora mai te Maha o te apooraa no Latran i ta te New Catholic Encyclopedia e parau te hoê “faaiteraa hanahana i te faaroo” i te matahiti 1215 T.T. ra. Te na ô ra te faatureraa 1 e: “Mea maitai iho â te diabolo e te tahi atu mau demoni i to ratou poieteraahia e te Atua, na ratou râ i rave e ia riro mai ratou ei mea ino.” Te parau atoa ra te faatureraa e te haa puai ra ratou i te faahema i te huitaata. Ua manaˈo ratou e haamaamaa e rave rahi taata i te roaraa o te Anotau no Ropu. O Satani te tumu o te mau mea huru ê atoa, mai te maˈi aita e tatararaa, te pohe taue, aore ra te faaapu hotu ore. I te matahiti 1233 T.T., ua horoa te pâpa Grégoire IX i te tahi mau faaueraa mana o te patoi ra i te mau hairesi, tae noa ˈtu te tahi no te patoi i te feia e paturu ra ia Lucifero, te feia faahua haamori i te Diabolo.

Ua faatupu oioi aˈera te tiaturiraa e e nehenehe te taata e uruhia i te Diabolo aore ra i ta ˈna mau demoni, i te hoê ahoaho amui—te hoê mǎtaˈu maamaa i te peu tahuˈa e te peu tahutahu. Mai te senekele 13 e tae roa i te senekele 17, ua parare taue te mǎtaˈu i te mau tahutahu e ati aˈe ia Europa e ua tae roa i Marite Apatoerau na roto i te feia aihuaraau no Europa. Ua farii atoa na reforomatio Porotetani ra o Martin Luther e o Jean Calvin i te auauraa i te mau tahutahu. I Europa, ua haavahia te mau tahutahu na nia noa i te mau parau a te taata aore ra te mau faahaparaa iino i roto i te Tiripuna haava hairesi e te mau tiripuna noa. Ua faaohipa-pinepine-hia te haamauiuiraa ia faˈi te feia hapa ore i ta ratou hapa.

E nehenehe te feia hapa e faautuahia i te pohe i roto anei i te auahi aore ra, na roto i te tarîraa i Beretane e i Écosse. No nia i te numera o te feia ati, te na ô ra The World Book Encyclopedia e: “Mai te matahiti 1484 e tae roa i te matahiti 1782, ia au i te tahi mau taata tuatapapa, ua haapohe te ekalesia Kerisetiano fatata e 300 000 vahine no te peu tahutahu.” Mai te peu e o Satani te tumu o teie ati i te Anotau no Ropu, o vai ïa ta ˈna e faaohipa ra—te feia ati anei aore ra te feia faaroo maamaa e hamani ino ra ia ratou?

Tiaturi aore ra tiaturi ore i teie tau

I te senekele 18 te parareraa te manaˈo e e tumu iho â to te mau mea, matauhia mai te Lumières. Te na ô ra te Encyclopædia Britannica e: “Ua tamata te philosophia e te teologia o te Lumières i te faaore i te diabolo i roto i te manaˈo haava Kerisetiano mai te hoê mea no roto mai i te aai feruri-noa-hia no te Anotau no Ropu.” Ua patoi te Ekalesia Katolika Roma i te reira e ua haapapu faahou i to ˈna tiaturi ia Satani te Diabolo i te apooraa matamua a te Vaticana (1869-70), a haapapu faahou ai i te reira ma te haama rii i te piti o te apooraa a te Vaticana (1962-65).

I te tanoraa, mai ta te New Catholic Encyclopedia e faˈi ra, “ua faaoti papu te Ekalesia e tiaturi i te mau melahi e te mau demoni.” Te faˈi ra râ te Théo, te hoê titionare Farani a te haapaoraa Katolika, e “mea rahi te Kerisetiano i teie tau e patoi nei i te parau e o te diabolo te tumu o te ino i roto i te ao.” I teie mau matahiti i mairi aˈenei, te haapao maitai ra te mau Katolika teologia i teie huru tupuraa, tei faito noa ma te atâta i rotopu i te haapiiraa Katolika mana e te huru feruriraa no teie tau. “Te faariro ra te teologia Kerisetiano horoa noa,” ia au i te Encyclopædia Britannica, “i ta te Bibilia e parau ra no nia ia Satani mai te hoê ‘parau faahohoˈa’ e ere i te mea mau—mai te hoê râ tamataraa aai i te faaite i te tupuraa mau e te parareraa te ino i roto i te ao taatoa.” No nia i te mau Porotetani, te na ô ra tera noa buka e: “Te patoi ra te haapaoraa Porotetani horoa noa no teie tau i te titauraa ia tiaturi e e ihotaata te diabolo.” Teie râ, mea titauhia anei ia faariro te mau Kerisetiano mau i ta te Bibilia e parau ra no nia ia Satani mai te hoê noa “parau faahohoˈa”?

Eaha ta te mau Papai e haapii ra

Aita te philosophia e te teologia a te taata i horoa mai i te hoê tatararaa maitai aˈe i ta te Bibilia e horoa ra no nia i te tumu o te ino. Mea faufaa ta te mau Papai e parau ra no nia ia Satani ia taa ia tatou nohea mai te ino e te mauiui o te taata, e no te aha te haavîraa uˈana roa e rahi noa ˈi i te mau matahiti atoa.

E ui paha te tahi pae e: ‘Mai te peu e e Atua Poiete maitai te Atua e te î i te here, nafea ïa oia e nehenehe ai e hamani i te hoê mea ora varua ino mai ia Satani?’ Te haapapu ra te Bibilia i te manaˈo tumu e mea maitai roa te mau ohipa atoa a te Atua ra o Iehova e e tiamâraa to ta ˈna mau mea ora maramarama atoa e maiti. (Deuteronomi 30:19; 32:4; Iosua 24:15; Mau arii 1, 18:21) Papu roa ïa e i to ˈna hamaniraahia, mea tia roa te ihotaata varua tei riro mai ei Satani e ua maiti roa oia e faarue i te eˈa o te parau mau e te parau-tia.—Ioane 8:44; Iakobo 1:14, 15.

I roto e rave rahi tuhaa, hoê â to Satani haerea orurehau e to “te arii o Turia,” o tei faataahia ma te pehepehe ei mea “purotu nehenehe roa” e te ‘nehenehe to ˈna mau haerea mai te mahana i fanau mai ai ra, e ia itea-noa-hia ˈtu te ino i roto ia ˈna ra.’ (Ezekiela 28:11-19) Aita o Satani i mârô i to Iehova rahi hau ê aore ra to ˈna Atuaraa Poiete. E nafea hoi oia e nehenehe ai, i te mea e na te Atua i poiete ia ˈna? Ua mârô râ Satani i te huru faaohiparaa a Iehova i to ˈna mana arii. I roto i te ô i Edene, ua horoa Satani i te manaˈo e te faaere ra te Atua i na taata matamua i te tahi mea e tiaraa to raua e fanaˈo e tei taaihia i to raua au-maitai-raa. (Genese 3:1-5) Ua manuïa oia i te turai ia Adamu e ia Eva ia patoi i to Iehova mana arii parau-tia, a faatae atu ai i te hara e te pohe i nia ia raua e i to raua huaai. (Genese 3:6-19; Roma 5:12) No reira, te faaite ra te Bibilia e o Satani te tumu o te mauiui o te taata.

Tau taime hou te diluvi, ua apiti te tahi atu mau melahi ia Satani i roto i ta ˈna orurehau. Ua rave ratou i te tino taata no te haamâha i to ratou hinaaro e taati i te mau tamahine a te taata. (Genese 6:1-4) I te diluvi, ua hoˈi teie mau melahi taiva i te ao varua eiaha râ i to ratou “iho toroa” i pihai i te Atua i te raˈi. (Iuda 6) Ua faahaehaahia ratou i te hoê huru tupuraa o te poiri taˈotaˈo i te pae varua. (Petero 1, 3:19, 20; Petero 2, 2:4) Ua riro atura ratou ei demoni aita e tavini faahou ra i raro aˈe i to Iehova mana arii, o te ora ra râ i raro aˈe i to Satani mana. Eita ta te mau demoni e nehenehe faahou e rave i te tino taata, tera râ, e nehenehe noa ratou e mana rahi i nia i te feruriraa e te oraraa o te taata, e aita e feaaraa, o ratou te tumu o te haavîraa uˈana rahi ta tatou e ite nei i teie mahana.—Mataio 12:43-45; Luka 8:27-33.

Ua fatata te hopea o te faatereraa a Satani

Mea maramarama e te ohipa ra te mau puai iino i roto i te ao i teie tau. Ua papai te aposetolo Ioane e: “Te vai noa nei to te ao atoa i raro aˈe i taua varua ino ra.”—Ioane 1, 5:19.

Ia au râ i te mau parau tohu bibilia i tupu, te faarahi atu â ra te Diabolo i te ati i nia i te fenua no te mea ua ite oia e “maa taime poto” noa to ˈna e toe nei no te faatupu i te huanane hou oia a tapeahia ˈi. (Apokalupo 12:7-12; 20:1-3) Ia mou te faatereraa a Satani e avarihia ˈi te hoê ao apî parau-tia, i reira ‘e ore roa ˈi’ te roimata, te pohe, e te mauiui. I reira ïa to te Atua hinaaro e ‘haapaohia ˈi i te fenua nei, mai tei te ao atoa na.’—Apokalupo 21:1-4; Mataio 6:10.

[Hohoˈa i te api 4]

Ua tiaturi to Babulonia ia Nergal (pae aui roa), te hoê atua haavî uˈana; ua tiaturi o Platon (pae aui) e te vai ra e piti “Nephe” taa ê roa

[Faaiteraa i te tumu]

Ofai menemene: Musée du Louvre, Paris; Platon: National Archaeological Museum, i Ateno, i Heleni

[Hohoˈa i te api 5]

Ua haapii o Irénée, o Origène, e o Augustin e ua aufauhia te hoo i te Diabolo ra

[Faaiteraa i te tumu]

Origène: Culver Pictures; Augustin: No roto i te buka Great Men and Famous Women

[Hohoˈa i te api 6]

No te mǎtaˈu i te mau tahutahu, tau hanere tausani taata tei taparahi-pohe-hia

[Faaiteraa i te tumu]

No roto i te buka Bildersaal deutscher Geschichte