Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Ta Iosua i haamanaˈo

Ta Iosua i haamanaˈo

Ta Iosua i haamanaˈo

“UA POHE aˈenei tau tavini o Mose,” ta Iehova ïa i parau, “e teie nei a tia i nia, a haere i te hoê pae Ioridana nei, o oe e teie nei mau taata atoa, i te fenua ta ˈu e horoa ˈtu na ratou ra.” (Iosua 1:2) E ohipa fifi mau â te tiai maira ia Iosua! I tauturu na oia ia Mose fatata e 40 matahiti i te maoro. I teie nei, te faauehia ra oia e rave i te tiaraa o to ˈna fatu e e aratai i te mau tamarii Iseraela faaroo atâ i te rahiraa o te taime i te Fenua Tǎpǔhia.

A manaˈonaˈo ai Iosua i te mea e tiai maira ia ˈna, ua puta mai paha te mau fifi ta ˈna i farerei e i faaruru aˈena i roto i to ˈna feruriraa. Aita e feaaraa e ua riro ta Iosua i haamanaˈo ei tauturu faufaa no ˈna i taua tau ra, e oia atoa no te mau Kerisetiano i teie mahana.

E tîtî tei riro mai ei aratai

Ua puta mai ehia matahiti faatîtîraa i roto i te feruriraa o Iosua. (Exodo 1:13, 14; 2:23) E nehenehe noa ta tatou e feruri eaha ta Iosua i farerei i taua tau ra, no te mea aita te Bibilia e horoa ra i te mau parau rii atoa. Eita e ore e ua haapii Iosua i te riro ei taata faanaho aravihi i to ˈna taviniraa i Aiphiti, e ua nehenehe paha oia e tauturu i te faanahoraa i te revaraa o te mau Hebera e o ‘te taata ěê anoi noa e rave rahi’ mai taua fenua mai ra.—Exodo 12:38.

No roto o Iosua i te hoê utuafare o te opu o Epheraima. O to ˈna papa ruau o Elisama te raatira o te opu e e au ra e ua aratai oia 108 100 faehau o te hoê o na pǔpǔ e toru opu o Iseraela. (Numera 1:4, 10, 16; 2:18-24; Paraleipomeno 1, 7:20, 26, 27) Teie râ, i to te mau ati Amaleka aroraa ia Iseraela i muri rii noa ˈˈe i to Iseraela faarueraa ia Aiphiti, ua parau Mose ia Iosua e faaineine i te aro atu. (Exodo 17:8, 9a) No te aha o Iosua e eiaha to ˈna papa ruau, ei hiˈoraa, aore ra to ˈna papa? Teie hoê manaˈo: “Ei raatira o te opu rahi o Epheraima, e ei taata o tei matau-ê-na-hia no to ˈna ite i te faanaho, e ei taata o te tiaturi-roa-hia e te nunaa, ua faatoroa Mose ia [Iosua] ei aratai ineine maitai no te maiti e no te faaineine i te mau faehau.”

Atira noa ˈtu, i to ˈna maitiraahia, ua rave Iosua mai ta Mose i faaue. Noa ˈtu te ite ore o Iseraela i te tamaˈi, ua papu roa ia Iosua e e tauturu mai te Atua. No reira, ua navai noa ta Mose i parau ia ˈna e, “ananahi au e tia ˈi i nia i te mouˈa ma te raau a te Atua i tau rima.” Eita e ore e ua haamanaˈo Iosua e i haamou aˈenei Iehova i te nuu rahi roa ˈˈe o taua tau ra. I te poipoi aˈe, i to Mose amoraa i to ˈna rima i nia a topa noa ˈtu ai te mahana, ua upootia Iseraela i nia i te enemi, e pau roa ˈtura te ati Amaleka. Ua faaue aˈera Iehova ia Mose e papai i roto i te hoê buka e e “taio hua ˈtu ia Iosua” i teie faaueraa mana: “E haamou roa vau ia Amaleka, ia ore oia ia manaˈohia i raro aˈe i teie nei raˈi.” (Exodo 17:9b-14) Oia, ua faatupu iho â Iehova i tera utua.

Ei tauturu ia Mose

Eita e ore e ua piri roa ˈtu â Iosua raua Mose na roto i tera faaûraa i te mau ati Amaleka. Ua noaa ia Iosua te hoê fanaˈoraa taa ê, oia hoi te riroraa ei tauturu, aore ra ei “tavini” iho, no Mose “mai to ˈna taurearearaa ra” e tae roa i te poheraa o Mose, te hoê tau fatata e 40 matahiti.—Numera 11:28; MN.

Maoti tera tiaraa e noaa ˈi ia ˈna te tahi mau fanaˈoraa taa ê e mau hopoia. Ei hiˈoraa, i to Mose, to Aarona, to na tamaiti a Aarona, e to na matahiapo e 70 o Iseraela paiumaraa i nia i te mouˈa Sinai e ite-orama-raa i te hanahana o Iehova, peneiaˈe to rotopu Iosua ia ratou. Ei tauturu, ua apee oia ia Mose i nia ˈtu â i te mouˈa e e au ra e ua faaatea rii mai oia i to Mose tomoraa i roto i te ata o te faataipe ra i te vairaa mai o Iehova. E au ra e ua faaea Iosua i nia i te mouˈa e 40 mahana e e 40 rui. Ua tiai maite oia e ia hoˈi mai to ˈna fatu, no te mea i to Mose pouraa mai e na pǎpǎ ture, to reira Iosua no te farerei ia ˈna.—Exodo 24:1, 2, 9-18; 32:15-17.

I muri aˈe i to Iseraela haamoriraa i te kafa auro, ua tamau noa Iosua i te tauturu ia Mose i te tiahapa amuiraa i rapaeau mai i te puhapa. I reira to Iehova paraparau-roa-raa ˈtu ia Mose. I to Mose râ hoˈiraa i te puhapa, ‘aore Iosua i faarue i te tiahapa.’ Peneiaˈe ua titauhia ia ˈna ia faaea i reira ia ore te mau Iseraela ia tomo i roto i te tiahapa ma to ratou huru viivii. Ua haapao maitai mau â Iosua i taua hopoia ra!—Exodo 33:7, 11.

Eita e ore e na roto i to ˈna auhoaraa e o Mose, e 35 matahiti hau i to ˈna ia au i te taata tuatapapa ra o Josèphe, ua puai roa to Iosua faaroo. Ua faataahia to raua auhoaraa mai “te taairaa taata paari e taata apî, fatu e piahi,” no te mea ua riro mai Iosua “ei taata aueue ore e nehenehe e tiaturihia.” Aita ta tatou e peropheta mai ia Mose i teie mahana, i roto râ i te mau amuiraa a te nunaa o Iehova, te vai ra te mau ruhiruhia o te horoa mai i te puai e te faaitoitoraa mau maoti to ratou ite e to ratou ea pae varua. Mea poihere anei outou ia ratou? E te faufaahia ra anei outou i to ratou auhoaraa?

Ei manu i Kanaana

Ua tupu te hoê ohipa faufaa roa i roto i te oraraa o Iosua i muri rii noa ˈˈe i te horoaraahia te Ture ia Iseraela ra. Ei tia no to ˈna opu, o ˈna tei maitihia no te hiˈo haere i te Fenua Tǎpǔhia. Mea matau-maitai-hia te aamu. Ua parau na manu 12 atoa e “e fenua tahe pape mau â te û e te meli,” mai ta Iehova i fafau. Teie râ, hoê ahuru manu tei ere i te faaroo e tei taiâ ia ore e noaa ia Iseraela i te tiahi i te feia no taua fenua ra. O Iosua raua Kaleba anaˈe tei faaitoito i te nunaa eiaha e faarue ma te mǎtaˈu, no te mea tei ia ratou ra Iehova. Ua ohumu ihora te amuiraa taatoa e ua parau atura e tui ia raua i te ofai. Ahiri aita Iehova i arai mai ma te faaite mai i to ˈna hanahana, ua tupu paha ïa te reira. No to ratou faaroo ore, ua faaue aˈera te Atua e e ore roa tei taiohia i Iseraela mai te 20 matahiti e i nia ˈtu, e ora no te tomo i Kanaana. O Iosua, o Kaleba, e te mau ati Levi anaˈe tei ora mai.—Numera 13:1-16, 25-29; 14:6-10, 26-30.

Aita anei te nunaa taatoa i ite mata i te mau ohipa puai a Iehova i Aiphiti? Maoti ïa te aha i tiaturi ai Iosua i te tauturu a te Atua area te rahiraa, ua feaa ïa? Eita e ore e ua haamanaˈo maitai Iosua i te mau mea atoa ta Iehova i fafau e i rave, e ua feruriruri i te reira. Tau matahiti i muri aˈe, ua nehenehe oia e parau e ‘aore roa te hoê o te mau mea maitatai ta Iehova i parau ia Iseraela i ore i te tia; ua hope roa i te tupu.’ (Iosua 23:14) Ua tiaturi ïa Iosua e e hope roa atoa te mau fafau ta Iehova i parau no nia i te tau no a muri aˈe, i te tupu. (Hebera 11:6) Ia turai ïa te reira i te hoê taata ia ui e: ‘E o vau? Ua haapapu mai anei ta ˈu tutavaraa e haapii e e feruriruri i ta Iehova mau parau fafau, e e nehenehe te reira e tiaturihia? Te tiaturi ra anei au e e nehenehe ta te Atua e paruru ia ˈu e i to ˈna nunaa i roto i te ati rahi e haere maira?’

Aita noa Iosua i faahotu i te faaroo, ua faaitoito atoa râ oia i te rave i te mea maitai. O raua Kaleba anaˈe tei turu atu ia Iehova, e ua parau te amuiraa taatoa e tui ia raua i te ofai. Mai te aha to outou huru? E mǎtaˈu anei outou? Aita Iosua i mǎtaˈu. Ua parau haapapu atu raua Kaleba i to raua tiaturiraa. E titau mai paha te taiva ore ia Iehova ia na reira atoa tatou ia tae i te hoê mahana.

Te faaite atoa maira te aamu o na manu e ua tauihia te iˈoa o Iosua. Ua tuati Mose i te taˈo o te faataa ra i te iˈoa o te Atua i to ˈna iˈoa matamua ra o Osea, te auraa ra “Faaora,” e ua mairi atura ia ˈna o Iehosua, aore ra Iosua—“o Iehova te Faaora.” Te huri ra te Septante i to ˈna iˈoa ei “Iesu.” (Numera 13:8, 16) Ia au i taua iˈoa rahi ra, ua faaite haere Iosua ma te mǎtaˈu ore e o Iehova te faaora. Aita te tauiraa i te iˈoa ra Iosua i ravehia ma te feruri ore. Te faaite ra te reira i to Mose faatura i to Iosua huru e e tano i te ohipa fanaˈo a Iosua e aratai i te hoê ui apî i te Fenua Tǎpǔhia.

A pohe ai to ratou mau metua, ua ratere te mau Iseraela na te medebara e 40 matahiti rohirohi i te maoro. Aita tatou i ite i te tahi mea no nia ia Iosua i taua tau ra. Mea papu râ e mea rahi ta ˈna i haapii mai. Ua ite mata paha oia i to Iehova haavaraa i na orurehau ra o Kora, o Datana, o Abirama, i te feia i turu ia ratou e i te feia i topa i roto i te haamoriraa faufau ia Baala no Peora. Aita e feaaraa e ua peapea roa Iosua i to ˈna faarooraa e eita atoa Mose e tae i te Fenua Tǎpǔhia, no te mea aita Mose i faaraa ia Iehova no nia i te pape no Meriba.—Numera 16:1-50; 20:9-13; 25:1-9.

Faatoroahia ei mono ia Mose

A fatata ˈi Mose i te pohe, ua ani oia i te Atua e faatoroa i to ˈna mono ia ore Iseraela ia riro “mai te nǎnǎ mamoe aore e tiai ra.” Eaha ta Iehova pahonoraa? O Iosua, ‘e taata tei roto ia ˈna te varua,’ tei faatoroahia i mua i te amuiraa taatoa. Ia faaroo ratou ia ˈna, e tia ˈi. Auê ïa poroiraa e! Ua ite Iehova i te faaroo e te aravihi o Iosua. Eita e nehenehe e rave i te hoê taata aravihi aˈe no te aratai ia Iseraela. (Numera 27:15-20) Ua ite râ Mose e te faaruru ra Iosua i te mau haafifiraa rahi. No reira, ua aˈo atura Mose i to ˈna mono ‘ia etaeta e ia faaitoito,’ ei pihai noa iho hoi Iehova ia ˈna.—Deuteronomi 31:7, 8.

Ua faahiti faahou te Atua iho i taua noâ faaitoitoraa ra ia Iosua e na ô atura e: “Ia haapao hua oe i te ture atoa a tau tavini a Mose i faaue ia oe ra: eiaha oe e fariu ê i te reira i te rima atau e te rima aui, ia manuïa hoi oe i to mau haerea atoa. Eiaha te buka ture na ia taa ê atu i roto i to vaha, ia haamanaˈo maite oe i te reira i te rui e te ao, ia haapao hua oe i tei papai-atoa-hia i roto ra, ei reira e maitai ai to oe haerea, ei reira oe e manuïa roa ˈi. E ere au te faaue atu na ia oe? e faaetaeta, e ia itoito roa; eiaha e mǎtaˈu, eiaha hoi e amiami; tei pihai-atoa-iho hoi to Atua o Iehova ia oe i to mau haerea atoa ra.”—Iosua 1:7-9.

Na roto i ta Iehova mau parau i puta maitai i roto i to ˈna tariˈa e te ite ta ˈna i haaputu aˈena, eaha hoi Iosua e feaa ˈi? Mea papu e e haru ratou i te fenua. Parau mau e e tupu mai te fifi, e te fifi matamua roa, o te haereraa ïa i te tahi pae na roto i te pape pue o Ioridana. Ua faaue râ Iehova iho e: “A tia i nia, a haere i te hoê pae Ioridana.” Teihea hoi te fifi?—Iosua 1:2.

Te faaite maira te mau ohipa i tupu te tahi i muri i te tahi i roto i te oraraa o Iosua—te haruraa ia Ieriko, te pau-riirii-raa to ratou mau enemi, e te tuhaaraa fenua—e aita roa ˈtu oia i haamoe i te mau parau fafau a te Atua. A fatata ˈi oia i te pohe, i to Iehova horoaraa i te hau ia Iseraela i to ratou mau enemi, ua haaputuputu maira Iosua i te nunaa no te haamanaˈo i ta te Atua mau haaraa i nia ia ratou e no te faaitoito ia ratou ia tavini ia ˈNa ma te aau atoa. Ei faahopearaa, ua faaapî Iseraela i ta ratou faufaa e o Iehova, e aita e feaaraa e maoti te hiˈoraa o to ratou aratai, “ua haamori Iseraela ia Iehova e hope roa aˈera to Iosua ra anotau.”—Iosua 24:16, 31.

Ua riro Iosua ei hiˈoraa maitai roa no tatou. I teie mahana, te farerei ra te mau Kerisetiano e rave rau tamataraa i to ratou faaroo. Mea faufaa roa ia upootia ratou no te fanaˈo noa i ta Iehova farii maitai e ta ˈna mau parau fafau i te pae hopea. Tei to ˈna faaroo puai i manuïa ˈi Iosua. Parau mau, aita tatou i ite mata i ta te Atua mau ohipa puai mai ia Iosua, ia feaa râ te tahi, ua riro te buka bibilia ra a Iosua ei faaiteraa ite-mata-hia e e parau mau ta Iehova. Mea papu e e noaa ia tatou, mai ia Iosua, te paari e te manuïa mai te peu e e taio tatou i te Parau a te Atua i te mau mahana atoa e e haapao tatou i te faaohipa i te reira.

E inoino anei outou i te tahi taime i te haerea o te tahi mau hoa Kerisetiano? A manaˈo ïa i te faaoromai o Iosua i to ˈna faaheporaahia, aita hoi ta ˈna e hape, ia ratere na te medebara e te mau hoa faaroo ore e 40 matahiti i te maoro. Te ite ra anei outou e mea fifi ia paruru i ta outou tiaturiraa? A haamanaˈo ïa i ta Iosua raua Kaleba i rave. No to raua faaroo e to raua auraro, ua noaa mai ia raua te hoê utua faahiahia roa. Oia, ua tiaturi iho â Iosua e e faatupu Iehova i ta ˈna mau parau fafau atoa. Ia na reira atoa tatou.—Iosua 23:14.

[Hohoˈa i te api 10]

Ua tiaturi o Iosua e o Kaleba i te mana o Iehova

[Hohoˈa i te api 10]

Ua haapuai to ˈna auhoaraa e o Mose i to Iosua faaroo

[Hohoˈa i te api 10]

Ua turai ta Iosua aratairaa i te nunaa eiaha e faarue ia Iehova