Eaha to roto?

Tapura tumu parau

“E faaitoito”!

“E faaitoito”!

“E faaitoito”!

“E ta ˈu e parau atu ia outou na, o ta ˈu ïa parau i te taata atoa, E faaitoito.”—MAREKO 13:37.

1, 2. (a) Eaha ta te hoê taata i haapii mai no nia i te parururaa i ta ˈna mau taoˈa? (b) Na roto i ta Iesu faahohoˈaraa o te eiâ, eaha ta tatou e haapii mai no nia i te vai-ara-raa?

 E VAIIHO o Juan i ta ˈna mau taoˈa moni rahi i te fare. E tuu atu oia i raro aˈe i to ˈna roi—i to ˈna manaˈo, tera te vahi papu roa ˈˈe i roto i te fare. I te hoê râ po, te taoto ra hoi raua ta ˈna vahine, ua tomo te hoê eiâ i roto i te piha. Ua ite maitai te eiâ ihea e hiˈo ai. Ma te maniania ore, ua rave pauroa oia i te mau taoˈa moni rahi i raro aˈe i te roi, tae noa ˈtu i te moni ta Juan i tuu i roto i te afata ume o te airaa maa iti i pihai iho i te roi. I te poipoi aˈe, ua itea mai ia Juan e ua eiâhia oia. Eita e moe ia ˈna te haapiiraa peapea mau ta ˈna i huti mai: Eita e tia i te hoê taata e taoto ra ia paruru i ta ˈna mau taoˈa.

2 E parau mau atoa i te pae varua. Eita e tia ia tatou ia paruru i to tatou tiairaa e to tatou faaroo mai te peu e e taoto tatou. No reira Paulo e aˈo mai ai: “Eiaha tatou e taoto mai te tahi paeau ra, e ara râ tatou, e haapao maitai.” (Tesalonia 1, 5:6) No te faaite e mea faufaa roa iho â ia vai ara tatou, ua faaohipa Iesu i te faahohoˈaraa o te hoê eiâ. Ua faataa oia i te mau ohipa e tupu e tae noa ˈtu i to ˈna taeraa mai ei Haava, e ua faaara i muri iho e: “E teie nei, e ara, aore hoi outou i ite i te hora e tae mai ai to outou Fatu. Ua ite râ outou e, ahiri te taata fare i ite i te hora e tae mai ai te eiâ, e riro oia i te ara, e ore e vaiiho noa i to ˈna fare ia vavahi-noa-hia na. E teie nei, ia parahi ineine noa outou; ei te hora manaˈo-ore-hia e outou na e tae mai ai te Tamaiti a te taata nei.” (Mataio 24:42-44) Eita te eiâ e faaite oioi mai afea oia e tae mai ai. Ta ˈna manaˈonaˈoraa, ia tae mai oia i te taime aita e taata e tiai ra ia ˈna. Oia atoa, mai ta Iesu i parau, e tae mai te hopea o teie faanahoraa i ‘te hora manaˈo-ore-hia e tatou.’

“E ara; ia mau papu i te faaroo”

3. Ia au i te faahohoˈaraa o te mau tavini e tiai ra i te hoˈiraa mai o to ratou fatu mai te hoê faaipoiporaa mai, mea nafea to Iesu faaiteraa i te faufaaraa ia vai ara?

3 I roto i te Evanelia a Luka, ua faaau Iesu i te mau Kerisetiano i te mau tavini e tiai ra i te hoˈiraa mai o to ratou fatu mai te hoê faaipoiporaa mai. Mea titauhia ia tiai maite ratou, ia tae mai oia e te ara ra ratou ma te ineine i te farii ia ˈna. Oia atoa, ua parau Iesu e: “Ei te hora manaˈo-ore-hia e outou na e tae mai ai te Tamaiti a te taata nei.” (Luka 12:40) Ua moe paha i te tahi pae, ehia matahiti to ratou taviniraa ia Iehova, e e tau ru ta tatou e ora nei. Ua faaoti atoa paha ratou e mea atea â te hopea. Teie râ, e nehenehe teie manaˈo e turai ia tatou ia haapae i te mau mea pae varua e ia tapi i te mau tapao materia, te mau faaanaanataeraa e tiaruhe atu ai tatou i te pae varua.—Luka 8:14; 21:34, 35.

4. Eaha te tiaturiraa papu e turai ia tatou ia vai ara, e mea nafea to Iesu faaiteraa i te reira?

4 E haapiiraa ê atu to roto i te faahohoˈaraa a Iesu. Noa ˈtu e aita te mau tavini i ite eaha te hora e tae mai ai to ratou fatu, ua ite ratou eaha te rui. Ahiri ratou i manaˈo e e hoˈi mai to ratou fatu i te tahi rui, mea fifi ïa ia ara noa i te rui taatoa. Aita râ, ua ite ratou eaha te rui e tae mai ai oia, e e tumu papu teie e vai ara ˈi ratou. Oia atoa, te faaite maitai maira te mau parau tohu bibilia e te ora nei tatou i te anotau hopea; aita râ e faaite maira eaha te mahana aore ra eaha te hora o te hopea. (Mataio 24:36) Te tiaturi nei tatou e e tae mai te hopea, no reira tatou e vai ara ˈi, mai te peu râ e ua papu ia tatou e ua fatata iho â te mahana o Iehova, e hinaaro atu â ïa tatou e tiai maite.—Zephania 1:14.

5. E nafea tatou e pahono ai i ta Paulo aˈoraa “e ara”?

5 I to ˈna papairaa i to Korinetia, ua aˈo atu Paulo e: “E ara; ia mau papu i te faaroo.” (Korinetia 1, 16:13) Oia, ua taaihia te vai-ara-raa i te mau-papu-raa i roto i te faaroo Kerisetiano. E nafea tatou e vai ara ˈi? Na roto ïa i te faahohonuraa ˈtu â i to tatou ite i te Parau a te Atua. (Timoteo 2, 3:14, 15) E tauturu te mau peu maitatai i te pae haapiiraa ia tatou iho e te haere-tamau-raa i te mau putuputuraa, i te haapuai i to tatou faaroo, e e tuhaa faufaa te haamanaˈoraa i te mahana o Iehova no to tatou faaroo. No reira, na roto i te hiˈo-faahou-raa i te tahi taime i te haapapuraa bibilia e ua fatata te hopea o teie nei faanahoraa, eita e moe ia tatou te mau parau mau faufaa no nia i te reira. * Mea maitai atoa ia tapao i te mau ohipa e tupu ra na te ao nei mai ta te Bibilia i tohu. Ua papai te hoê taeae i Heremani e: “I te mau taime atoa e mataitai ai au i te parau apî—te tamaˈi, te aueueraa fenua, te haavîraa uˈana, e te haaviiviiraa o to tatou paraneta—e haapapu noa mai te reira e ua fatata te hopea.”

6. Mea nafea to Iesu faataaraa e e nehenehe e faaea i te vai ara i te pae varua a mairi ai te tau?

6 I roto i te Mareko pene 13, te vai ra te tahi atu â aˈoraa a Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e vai ara. Ia au i teie pene, te faaau ra Iesu i to ratou huru tupuraa i to te hoê tiai opani e tiai ra i te hoˈiraa mai o to ˈna fatu mai te ara mai. Aita te tiai opani i ite eaha te hora e hoˈi mai ai te fatu. Ia ara noa oia e tia ˈi. Ua faahiti Iesu e maha araraa taa ê e tae mai ai paha te fatu. E haamata te maha o te araraa i te hora toru i te aahiata e e hope i te hitiraa o te mahana. I taua araraa hopea ra, e nehenehe te tiai opani e tiaruhe. Te parauhia ra e no te mau faehau, o te hora hou te aahiata te taime maitai roa ˈˈe no te haru i te hoê enemi ma te faaara ore. Oia atoa, i teie anotau hopea roa e ua varea roa te ao e haaati ra ia tatou i te taoto i te pae varua, mea titauhia ia tutava ˈtu â tatou i te vai ara. (Roma 13:11, 12) No reira Iesu i aˈo faahou ai i roto i ta ˈna faahohoˈaraa e: “E haapao maitai, e faaitoito . . . E tena na, e faaitoito atoa outou . . . E ta ˈu e parau atu ia outou na, o ta ˈu ïa parau i te taata atoa, E faaitoito.”—Mareko 13:32-37.

7. Eaha te mea atâta roa, e ia au i te reira, eaha te faaitoitoraa ta tatou e taio pinepine nei i roto i te Bibilia?

7 E rave rahi taime i roto i ta ˈna taviniraa e i muri aˈe i to ˈna tia-faahou-raa, ua aˈo mai Iesu ia haapao maitai. Oia mau, fatata i te mau taime atoa e faahiti ai te mau Papai i te hopea o teie nei faanahoraa o te mau mea, e ite tatou i te faaararaa e ara aore ra e faaitoito. * (Luka 12:38, 40; Apokalupo 3:2; 16:14-16) Papu maitai, mea atâta roa ia tiaruhe i te pae varua. E hinaaro ïa tatou paatoa i tera mau faaararaa!—Korinetia 1, 10:12; Tesalonia 1, 5:2, 6.

E toru aposetolo tei ore i vai ara

8. I te ô i Getesemane, mea nafea to na aposetolo e toru a Iesu pahonoraa i ta ˈna aniraa e ara?

8 Eita e navai te manaˈo maitai no te vai ara, mai ta tatou e ite mai i roto i te hiˈoraa o Petero, o Iakobo, e o Ioane. Mea haapao teie na taata tootoru i te mau mea pae varua, ua pee maite ia Iesu e mea here na ratou ia ˈna. Teie râ, i te po o te 14 no Nisana 33 T.T., aita ratou i vai ara. I muri aˈe i to ratou faarueraa i te piha i reira to ratou faatupuraa i te oroa Pasa, ua apee na aposetolo e toru ia Iesu i te ô i Getesemane. I reira, ua parau Iesu ia ratou e: “Ua ati roa tau [nephe] i te mauiui rahi pohe; e parahi i ǒ nei e ara tatou.” (Mataio 26:38; MN) E toru taime to Iesu pureraa ma te itoito rahi i to ˈna Metua i te raˈi, e e toru taime to ˈna hoˈiraa ˈtu i to ˈna mau hoa ra e iteraa ˈtu e te taoto ra.—Mataio 26:40, 43, 45.

9. No te aha paha te mau aposetolo i tiaruhe ai?

9 No te aha teie nau taata haapao maitai i faainoino ai ia Iesu i taua po ra? Ua rohirohi ratou. E maororaa po, ua mairi paha te tuiraa po, e ‘ua teimaha to ratou mata’ i te taoto. (Mataio 26:43) Ua parau râ Iesu e: “E ara e e pure hoi, ia ore outou ia roohia e te ati; ua tia hoi i te varua, e paruparu râ to te tino.”—Mataio 26:41.

10, 11. (a) Noa ˈtu to ˈna rohirohi, eaha tei tauturu ia Iesu ia ara i te ô i Getesemane? (b) Eaha ta tatou e haapii mai na roto i tei tupu i nia i na aposetolo e toru i to Iesu aniraa ia ratou ia ara?

10 Aita e feaaraa e ua rohirohi atoa Iesu i taua po faufaa roa ra. Aita oia i varea i te taoto, ua pure maori râ oia ma te itoito rahi i taua mau taime vata hopea faufaa roa ra. Tau mahana na mua ˈtu, ua aˈo oia i ta ˈna mau pǐpǐ ia pure e: “E tena na, e ara outou, tamau maite â i te pure, ia au ia outou te ora i teie nei mau mea iino e fatata mai nei, e ia tia maite outou i mua i te aro o te Tamaiti a te taata nei.” (Luka 21:36; Ephesia 6:18) Ia faaroo tatou i ta Iesu aˈoraa e ia pee i to ˈna hiˈoraa maitai i te pae o te pure, e tauturu mai ïa ta tatou mau pure-tamau-maite-raa haavare ore ia Iehova ia vai ara i te pae varua.

11 Parau mau, ua ite Iesu—eiaha ta ˈna mau pǐpǐ i taua taime ra—e e fatata oia i te haruhia e i te faautuahia i te pohe. Te hopea mauiui roa ino o to ˈna mau tamataraa, o te pou haamauiuiraa ïa. Ua faaara Iesu i ta ˈna mau aposetolo no nia i teie mau mea, aita râ i taa ia ratou ta ˈna mau parau. No reira ratou i tiaruhe ai a ara noa ˈi Iesu no te pure. (Mareko 14:27-31; Luka 22:15-18) Mai no te mau aposetolo, mea paruparu atoa to tatou tino e te vai ra te tahi mau mea aitâ tatou i ite. Teie râ, ia ore tatou e ite maite e e tau ru ta tatou e ora nei, e nehenehe tatou e varea i te taoto i te pae varua. Mea na roto noa i te haapao-maitai-raa e vai ara ˈi tatou.

Na huru maitatai faufaa roa e toru

12. Eaha na huru maitatai e toru ta Paulo i taai i to tatou haapao-maitai-raa?

12 E nafea e haamanaˈo noa ˈi e e tau ru teie? Ua ite aˈena tatou i te faufaaraa o te pure e te haamanaˈoraa i te mahana o Iehova. Hau atu â, te faahiti ra Paulo e toru huru maitatai faufaa roa mea titauhia ia faahotu tatou. Te na ô ra oia e: ‘O tatou o to te ao ra, ei haapao maitai to tatou, ma te tapoˈi ouma ra o te faaroo e te [here] i te ahuraa, e ma te [tiairaa] ora ei taupoo.’ (Tesalonia 1, 5:8; MN) E hiˈo poto mai tatou i te ohipa a te faaroo, a te tiairaa, e a te here ia vai ara tatou i te pae varua.

13. Eaha ta te faaroo e rave e vai ara ˈi tatou?

13 Mea titauhia te hoê faaroo aueue ore e te vai mau ra Iehova e “o oia te faautua [maitai] i te feia i imi papu ia ˈna.” (Hebera 11:6; MN) E haapuai te tupuraa matamua o ta Iesu parau tohu no nia i te hopea i te senekele matamua, i to tatou faaroo i to ˈna tupuraa rahi atu â i to tatou tau. E turai to tatou faaroo ia tatou ia tiai ru i te mahana o Iehova, ua papu hoi ia tatou e ‘e tae mai iho â te orama parau tohu, e ore e haamaoro hua.’—Habakuka 2:3.

14. Eaha te faufaaraa o te tiairaa mai te peu e e titauhia ia vai ara tatou?

14 E au to tatou tiairaa papu i te hoê “tutau no te nephe” o te tauturu mai ia faaruru i te mau fifi, noa ˈtu e e titauhia ia tiai tatou i te tupuraa o te mau parau fafau a te Atua. (Hebera 6:18, 19, MN) Te faˈi ra o Margaret, te hoê tuahine faatavaihia i te varua e 90 e tiahapa matahiti tei bapetizohia e hau atu i te 70 matahiti aˈenei, e: “I te poheraa ta ˈu tane i te mariri ai taata i te matahiti 1963, ua manaˈo vau e mea au roa ahiri te hopea i tae oioi mai. I teie nei râ, te taa ra ia ˈu e te manaˈo noa ra vau i to ˈu iho maitai. Aita tatou i ite i taua tau ra mai te aha te parareraa o te ohipa pororaa e ati aˈe te ao nei. I teie mahana atoa, mea rahi te tuhaa fenua e no haamata noa ˈtura te ohipa. No reira, te oaoa nei au no to Iehova faaoromairaa.” Te haapapu maira te aposetolo Paulo e: “Na te faaoromai e faatupu i te ite; na te ite e faatupu i te tiai: e ore hoi te tiai e faahaama mai.”—Roma 5:3-5.

15. E nafea te here e turai ai ia tatou noa ˈtu e mea maoro to tatou tiairaa?

15 E huru maitai roa te here Kerisetiano, no te mea tera te manaˈo turai o ta tatou mau mea atoa e rave. Te tavini ra tatou ia Iehova no to tatou here ia ˈna, noa ˈtu eaha ta ˈna tarena. E turai te aroha i te taata-tupu ia tatou ia poro i te parau apî maitai o te Basileia, aita e hiˈoraa i te maoro e hinaaro ai te Atua ia na reira tatou e aita e hiˈoraa i te rahiraa o te taime e hoˈi ai tatou i taua noâ mau fare ra. Mai ta Paulo i papai, “te vai nei te faaroo, e te tiai, e te aroha, e toru ra; o tei hau râ i taua toru nei, o te aroha ïa.” (Korinetia 1, 13:13) E tauturu te here ia tatou ia faaoromai e ia vai ara noa. ‘E tiai te aroha i te mau mea atoa ra, e haamahu i te mau mea atoa ra. E ore roa te aroha e mou.’—Korinetia 1, 13:7, 8.

“A mau papu i tei noaa ia oe”

16. Maoti i te faataupupu, eaha ta tatou e faahotu e tia ˈi?

16 Te ora nei tatou i te hoê tau faufaa roa e te haamanaˈo noa maira te mau tupuraa na te ao nei e tei te anotau hopea roa tatou. (Timoteo 2, 3:1-5) E ere teie i te taime no te faataupupu, no te ‘mau papu râ i tei noaa ia tatou.’ (Apokalupo 3:11) Na roto i te ‘araraa ma te pure’ e te faahoturaa i te faaroo, te tiairaa, e te here e faaite ai tatou e ua ineine tatou no te hora tamataraa. (Petero 1, 4:7) Mea rahi ta tatou e rave i roto i te ohipa a te Fatu. Na roto i te rave-noa-raa i te mau ohipa paieti e vai ara maitai ai tatou.—Petero 2, 3:11.

17. (a) No te aha tatou e ore ai e toaruaru no te inoino i te tahi mau taime? (A hiˈo i te tumu parau tarenihia i te api 21.) (b) E nafea tatou e pee ai ia Iehova, e eaha te mau haamaitairaa e tiai maira i te feia e na reira?

17 “O Iehova ta ˈu nei tufaa,” ta Ieremia ïa i papai, “no reira vau i tiaturi atu ai ia ˈna. Maitai to Iehova i te taata i tiai ia ˈna ra, i te [nephe] i imi ia ˈna ra; e mea maitai ia tiaturi atu â oia e ia tiai maite i te ora na Iehova.” (Oto o Ieremia 3:24-26; MN) Aita te tahi pae o tatou i tiai maoro. Area te tahi atu, e rave rahi ïa matahiti to ratou tiairaa i te ora a Iehova. Tera râ, mea poto teie tau tiairaa ia faaauhia i te tau mure ore i mua nei! (Korinetia 2, 4:16-18) E a tiai noa ˈi tatou i te taime faataahia e Iehova, e faahotu tatou i te mau huru Kerisetiano faufaa roa e e tauturu ia vetahi ê ia haafaufaa i to Iehova faaoromai e ia farii i te parau mau. No reira, ia vai ara tatou paatoa. E pee anaˈe ia Iehova e e faaoromai anaˈe, ma te mauruuru no te tiaturiraa ta ˈna i horoa mai. E a ara tamau maite noa ˈi tatou, ia mau papu ia tatou te tiaturiraa o te ora mure ore. Papu roa e i reira e au ai teie parau fafau tohu ia tatou: “Na [Iehova] oe e faateitei ia noaa ia oe te fenua; e ite oe i te pohe o te feia paieti ore ra.”—Salamo 37:34.

[Nota i raro i te api]

^ par. 5 Mea maitai ia hiˈo faahou i na haapapuraa e ono e faaite ra e te ora nei tatou i te “anotau hopea,” i faataahia i na api 12-3 o Te Pare Tiairaa o te 15 no Tenuare 2000.—Timoteo 2, 3:1.

^ par. 7 Te auraa mau o te ihoparau Heleni tei hurihia “e ara,” ia au i te taata papai titionare ra o W. Vine, oia ïa ‘e tiahi i te taoto,’ e e “ere noa i te vai-ara-raa, i te haapao-maitai-raa râ te feia e opua maite ra e na reira.”

E nafea outou ia pahono?

• E nafea ia haapuai i to tatou tiaturiraa papu e ua fatata te hopea o teie faanahoraa o te mau mea?

• Eaha ta tatou e haapii mai na roto i te hiˈoraa o Petero, o Iakobo, e o Ioane?

• Eaha na huru maitatai e toru e tauturu ia tatou ia vai ara noa i te pae varua?

• No te aha teie te taime e ‘mau papu ai i tei noaa ia tatou’?

[Uiraa haapiiraa]

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 21]

‘E ao to ˈna to te tiai maite.’—Daniela 12:12

A feruri na e te manaˈo ra te hoê tiai e te opua ra te hoê taata e tomo i roto i te mau fare ta ˈna e tiai ra no te eiâ. Ia tae mai te po, e faaroo maite te tiai i te mau maniania atoa o te faaite mai e ua tae mai te eiâ. Ahia ˈtura hora i teie nei to ˈna haafatafataraa i to ˈna tariˈa e faaaraararaa i to ˈna mata. Ua ite tatou e e nehenehe oia e hape i te maniania, o te mataˈi paha tei puihau i roto i te uru raau aore ra e mimi tei faatopa i te tahi mea.—Luka 12:39, 40.

E nehenehe atoa te reira e tupu i nia i te feia e ‘tiai ra i to tatou Fatu ia Iesu Mesia ia fa mai.’ (Korinetia 1, 1:7) Ua manaˈo te mau aposetolo e e ‘faahoˈi mai Iesu i te hau ia Iseraela’ i muri rii noa ˈˈe i to ˈna tia-faahou-raa. (Ohipa 1:6) Tau matahiti i muri aˈe, ua haamanaˈohia te mau Kerisetiano no Tesalonia e e vai mai Iesu a muri aˈe. (Tesalonia 2, 2:3, 8) Teie râ, aita taua mau pǐpǐ matamua ra a Iesu i faarue i te eˈa o te ora no te mau tiairaa hape i te mahana o Iehova.—Mataio 7:13.

I to tatou nei tau, eiaha te peapea no te maoro o te hopea i mua nei o teie nei faanahoraa o te mau mea ia tapea ia tatou eiaha e vai ara faahou. E nehenehe te hoê tiai e ara ra e hape i te maniania, teie râ, mea titauhia ia vai ara oia! Tera ta ˈna ohipa. Hoê â huru no te mau Kerisetiano.

[Hohoˈa i te api 18]

Ua papu anei ia outou e ua fatata te mahana o Iehova?

[Hohoˈa i te api 19]

E tauturu mai te mau putuputuraa, te pure, e te mau peu haapiiraa maitatai ia vai ara

[Hohoˈa i te api 22]

Mai ia Margaret, e vai ara tatou ma te faaoromai e te itoito rahi