Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E nafea ia faatupu i te hoê manaˈo faito noa no nia i te ohipa

E nafea ia faatupu i te hoê manaˈo faito noa no nia i te ohipa

E nafea ia faatupu i te hoê manaˈo faito noa no nia i te ohipa

I ROTO i te ao nei faateimaha rahi o te mau ohipa imiraa, o te tataˈuraa haavî, e o te hamaniraa faito rahi, aita te taata e rave rahi e ru nei i te haere i te ohipa i te mahana taitahi. Ia oaoa râ tatou i ta tatou ohipa e tia ˈi. No te aha? No te mea ua hamanihia tatou ia au i te huru o te Atua—e e mea au na te Atua ta ˈna ohipa. Ei hiˈoraa, i to ˈna hiˈo-faahou-raa i te mau mea ta ˈna i hamani i te hopea o na “mahana” poieteraa e ono, aore ra tau roa, “hiˈo aˈera te Atua i te mau mea atoa ta ˈna i hamani, e inaha, e mea maitai roa,” ta te Genese 1:31 ïa e parau ra.

Ma te feaa ore, no to Iehova au i te ohipa i parauhia ˈi oia e “Atua oaoa.” (Timoteo 1, 1:11, MN) E ere anei i te mea tano e e rahi noa ˈtu â tatou i te pee ia ˈna, e oaoa noa ˈtu â tatou? I te reira paeau, teie ta te arii o Iseraela i tahito ra o Solomona, e taata patu e te faanaho faahiahia i papai: “Ua amu anaˈe te taata i te maa e ua inu i te pape, e ua rave oia i te maitai no ta ˈna ra ohipa, e mea ho-mai-hia mai ïa e te Atua.”—Koheleta 3:13.

Mea fifi paha ia faatupu i te hoê manaˈo maitai faito noa no nia i te ohipa i te vahi raveraa ohipa e taui oioi nei no teie tau. Teie râ, e haamaitai te Atua ra o Iehova i te mau taata o te haapao maitai ra i ta ˈna aratairaa î i te here. (Salamo 119:99, 100) E riro ratou ei mau rave ohipa faufaa e te tiaturihia e no reira mea varavara ratou i te vaiihohia. Te haapii atoa ra ratou i te hiˈo i to ratou oraraa e ta ratou ohipa eiaha noa ma te manaˈo materia ma te manaˈo pae varua râ. E tauturu te reira ia ratou ia rave i te mau faaotiraa ferurihia i roto i te oraraa e ia ite e aita to ratou oaoa e to ratou panaˈonaˈo ore i taaihia i ta ratou ohipa aore ra i te mau ohipa imiraa e taui pinepine nei. (Mataio 6:31-33; Korinetia 1, 2:14, 15) E tauturu te reira ia ratou ia faatupu i te hoê manaˈo faito noa mau no nia i te ohipa.

A faatupu i te hoê manaˈo paieti no nia i te ohipa

Ua maamaahia te tahi mau taata i te ohipa, a tuu atu ai i ta ratou ohipa na mua ˈˈe i te mau mea atoa. Te ora nei te tahi atu no te hopea mahana ia faarue ratou i te ohipa e hoˈi atu ai i te fare. Eaha te manaˈo faito noa? Te pahono ra te Bibilia e: “Mea maitai aˈe te hoê rima î i te haamâharaa i te rohirohi i na rima e piti i te rave-hua-raa i te ohipa e te amu i te mataˈi.” (Koheleta 4:6, MN) Oia mau, e faahopearaa ino te tupu ia rave puai aore ra maoro roa i te ohipa—‘te amu faufaa ore i te mataˈi.’ No te aha? No te mea e nehenehe tatou e faaino i te mau mea o te faaoaoa roa ˈˈe ia tatou: to tatou taairaa e te utuafare e te mau hoa, to tatou huru i te pae varua, to tatou ea, e to tatou atoa ora-maoro-raa. (Timoteo 1, 6:9, 10) Te manaˈo faito noa, o te mauruururaa ïa i te faufaa materia rii ma te hoê faito hau au noa eiaha râ te rave-hua-raa i te ohipa ma te peapea e te fifi.

Noa ˈtu e te faaitoitohia ra taua manaˈo faito noa ra, aita te Bibilia e farii ra i te faatau. (Maseli 20:4) E faaino te faatau i te faatura ia ˈna iho e te faatura o te tahi atu ia tatou. Te mea ino roa ˈtu râ, e faaino te reira i to tatou taairaa e te Atua. Te pahono roa maira te Bibilia e ia ore te hoê taata e hinaaro e rave i te ohipa, eita ïa e au ia ˈna ia tamaa i nia i te tua o vetahi ê. (Tesalonia 2, 3:10) E taui râ o ˈna i to ˈna huru e e rave puai i te ohipa e haamâha ˈtu ai ma te au i to ˈna mau hinaaro e to te feia ta ˈna e haapao ra. Maoti te rave-puai-raa i te ohipa e nehenehe atoa ˈi o ˈna e turu i te feia e hinaaro mau ra i te tauturu—te faaitoito ra te Parau a te Atua i te reira.—Maseli 21:25, 26; Ephesia 4:28.

Faaineinehia mai te tamariiraa ia haafaufaa i te ohipa

Eita te hoê taata e riro mai tera noa ei taata matau i te rave i te ohipa; e haapiihia te reira i te haamataraa o te oraraa. No reira, te aˈo ra te Bibilia i te mau metua: “E haapii i te tamaiti i tana eˈa ia haere ra; e ia paari oia ra, e ore e faarue i taua eˈa ra.” (Maseli 22:6) Hau atu i te horoaraa i te hoê hiˈoraa maitai ei rave ohipa, e haamata te mau metua paari i te faaineine i ta ratou mau tamarii rii ma te horoa ˈtu i te ohipa i te fare e tano i to ratou matahiti. Noa ˈtu e e riri paha te mau tamarii i te rave i te tahi mau ohipa, e hiˈo ratou ia ratou iho mai te mau melo faufaa o te utuafare—ia haapopou iho â râ o Mama e o Papa ia ratou no te hoê ohipa i rave-maitai-hia. Te mea peapea, te rave nei te tahi mau metua fatata i te mau mea atoa no to ratou huaai, peneiaˈe ma te aau maitai tano ore. Mea maitai ia feruri tera mau metua i te Maseli 29:21, o te na ô ra e: “O tei rave faaherehere i tana tavini [aore ra huaai] mai te riiriiraa mai â, e riro oia i te haapao atu ia ˈna ei tamaiti i te hopea ˈˈe.”

E anaanatae rahi atoa te mau metua haapao maitai i te haapiiraa a ta ratou mau tamarii, i te faaitoitoraa ˈtu ia haapii e ia ohipa puai i te fare haapiiraa. E nehenehe te reira e tauturu i te mau taurearea i muri aˈe ia titauhia ia ratou ia rave i te ohipa.

A maiti ma te paari i ta outou ohipa

Noa ˈtu e aita i parauhia mai eaha te ohipa e tapi, te horoa maira te Bibilia i te mau faaueraa maitatai ia ore ta tatou haereraa i mua i te pae varua, ta tatou taviniraa i te Atua, e te tahi atu mau hopoia faufaa e fifihia. Ei hiˈoraa, ua papai te aposetolo Paulo e: “Te poto nei te taime: e au i . . . te feia i rave i to teie nei ao ra, mai te mea e aore i rave; te mou nei hoi te huru o teie nei ao.” (Korinetia 1, 7:29-31) Aita e mea e vai maoro aore ra e mea aueue ore roa i roto i teie nei faanahoraa o te mau mea. E au te horoaraa i to tatou taime taatoa e to tatou ito no te reira i te tuuraa i ta tatou moni faaherehere atoa i roto i te hoê fare tei patuhia i te hoê vahi pape pue. Auê ïa haamâuˈaraa maamaa e!

Te huri ra te tahi atu mau Bibilia i te mau parau “aore i rave” mai “aore i riro roa ˈtu” e “aore i haapao roa ˈtu.” (Bible de Jérusalem; Today’s English Version) Eita roa ˈtu e moe i te mau taata paari e “te poto nei” te taime no teie nei faanahoraa e e aratai iho â ‘te riro-roa-raa’ aore ra ‘te haapao-roa-raa’ i te inoino e te tatarahapa.—Ioane 1, 2:15-17.

‘E ore roa te Atua e faarue ia oe’

Mea ite maitai aˈe Iehova i to tatou mau hinaaro ia tatou iho. Ua ite atoa o ˈna teihea tatou i roto i te tupuraa o ta ˈna opuaraa. No reira, te haamanaˈo ra o ˈna ia tatou e: “Ei parahiraa nounou taoˈa ore to outou, ia mauruuru i ta outou i noaa ra; o te Atua iho hoi tei parau mai e, E ore roa vau e taiva ia oe, e ore roa vau e faarue ia oe, e ore, e ore roa ˈtu.” (Hebera 13:5) Auê ïa parau mahanahana! Ma te pee i te anaanatae î i te here o te Atua i to ˈna mau taata, ua faaohipa Iesu i te rahiraa o ta ˈna Aˈoraa i nia i te mouˈa no te haapii i ta ˈna mau pǐpǐ i te manaˈo maitai no nia i te ohipa e te mau mea materia.—Mataio 6:19-33.

Te tutava ra te mau Ite no Iehova i te haapao i tera mau haapiiraa. Ei hiˈoraa, i to te hoê paoti ohipa titauraa i te hoê Ite, te hoê taata tamaumau uira, ia rave tamau i te hora hau, ua patoi te rave ohipa. No te aha? No te mea aita o ˈna i hinaaro e ia haafifi ta ˈna ohipa i te taime ta ˈna e pûpû ra no to ˈna utuafare e no te mau mea pae varua. I te mea e e rave ohipa maitai roa oia e te tiaturihia, ua faatura ta ˈna paoti ohipa i to ˈna mau hinaaro. Parau mau, eita te mau mea e tupu noa mai te reira, mea tia paha ia imi i te tahi atu ohipa no te atuatu i te hoê huru oraraa faito noa. Teie râ, ia tuu te mau taata i to ratou tiaturiraa taatoa i nia ia Iehova, e noaa ia ratou te farii maitai a te paoti ohipa no to ratou haerea maitai e ta ratou ohipa maitai.—Maseli 3:5, 6.

Ia hoonahia anaˈe te mau ohipa atoa

I roto i teie nei faanahoraa tia ore o te mau mea, e tupu noa te fifi e te papu ore i te pae ohipa e te mau ravea e itea ˈi te ohipa. Oia mau, e nehenehe te mau mea e ino roa ˈtu a papu ore noa ˈtu â ˈi te ao e a taui noa ˈi te faanavairaa faufaa aore ra a iti atoa mai ai. E taime poto râ to teie tupuraa. Fatata, eita te hoê e faaea ohipa ore noa. Hau atu â, e mea anaanatae mau e te hoona te ohipa atoa. E nafea te reira e tupu ai? Na te aha e faatupu i taua tauiraa ra?

Ua faaite atea mai o Iehova i te reira tau na roto i ta ˈna peropheta Isaia. “Te hamani nei au i te raˈi apî e te fenua apî,” ta Iehova ïa i parau, “e ore hoi tei mutaaihora e manaˈohia, e ore e faatupu-faahou-hia i roto i te aau.” (Isaia 65:17) Ua parau oia no nia i ta ˈna faatereraa apî, i raro aˈe i te reira e riro ai te totaiete taata apî e te taa ê roa ei mea mau.—Daniela 2:44.

No nia i te huru oraraa o te taata e te ohipa i reira, te na ô ra te parau tohu e: “E patu ratou i te fare, e na ratou iho e parahi; e na ratou e tanu i te ô vine, a amu ai i te maa i reira. E ore ratou e patu, e na vetahi ê e parahi; e ore ratou e tanu, e na vetahi ê e amu; mai te mau mahana o te raau nei te mau mahana o to ˈu ra mau taata, e vai taiata te aho o to ˈu ra feia i maitihia i to te mau mea ta ratou i hamani. E ore hoi ratou e ohipa faufaa ore noa; e ore ratou e faafanau i te tamarii pohe noa: e tamarii hoi ratou na tei haamaitaihia mai e Iehova: ratou, e ta ratou atoa ra mau tamarii.”—Isaia 65:21-23.

Auê ïa taa-ê-raa ta te ao apî a te Atua e pûpû mai! Eita anei outou e hinaaro e ora i roto i taua ao ra, i reira outou e ‘ore ai e ohipa faufaa ore noa’ e fanaˈo hope ai râ i te “maa” o ta outou ohipa? A tapao na râ o vai te fanaˈo i taua mau haamaitairaa ra: “E tamarii hoi ratou na tei haamaitaihia mai e Iehova.” E nehenehe outou atoa e “haamaitaihia mai” na roto i te haapiiraa no nia ia Iehova e te haapaoraa i ta ˈna mau titauraa. Ua parau o Iesu e: “Teie hoi te ora mure ore, ia ite ratou ia oe i te Atua mau ra, e ia Iesu i te Mesia i ta oe i tono mai.” (Ioane 17:3) E oaoa te mau Ite no Iehova i te tauturu ia outou ia noaa mai taua ite o te horoa mai i te ora ra na roto i te haapii-maite-raa i te Parau a te Atua, te Bibilia.

[Hohoˈa i te api 4]

E hopoi mai te faito-noa-raa te ohipa e te mau ohipa pae varua e te faafaaearaa i te oaoa