Eaha to roto?

Tapura tumu parau

No te aha e haamanaˈo ai i te Amuraa maa a te Fatu?

No te aha e haamanaˈo ai i te Amuraa maa a te Fatu?

No te aha e haamanaˈo ai i te Amuraa maa a te Fatu?

‘I noaa ia ˈu i te Fatu ra ta ˈu i tuu atoa ˈtu ia outou na.’—KORINETIA 1, 11:23.

1, 2. Eaha ta Iesu i rave i te ahiahi o te oroa Pasa i te matahiti 33 T.T.?

 TO REIRA te Tamaiti fanau tahi a Iehova, oia atoa na 11 i ‘tia i pihai iho ia ˈna i roto i to ˈna mau ati.’ (Luka 22:28) Tei te ahiahi Mahana maha 31 no Mati 33 T.T., e te faaunauna ra te atiraa avaˈe i te raˈi a anaana ˈi i nia ia Ierusalema. No faaoti noa ˈtura Iesu Mesia e ta ˈna mau aposetolo i te oroa Pasa. Ua faarevahia o Iuda Isakariota taiva, aita râ i tae i te taime e reva ˈi te toea. No te aha? No te mea te haere ra Iesu e rave i te hoê ohipa faufaa roa. Eaha tera ohipa?

2 No te mea to reira atoa te papai Evanelia ra o Mataio, e vaiiho ïa tatou ia ˈna ia faatia mai. Ua papai oia e: “Ua rave ihora Iesu i te pane, e oti aˈera i te haamaitai i te Atua, vavahi ihora, tuu atura i te mau pǐpǐ ra, na ô atura, A rave, a amu; o tau tino teie. Ua rave ihora hoi oia i te auˈa, haamaitai atura i te Atua, tuu atura ia ratou ra, na ô atura, A inu outou atoa; o to ˈu ïa toto, e toto no te faufaa apî, i haamaniihia no te taata e rave rahi ia matara te hara.” (Mataio 26:26-28) Ua tupu anei teie oroa hoê noa taime? Eaha te auraa o teie oroa? E auraa anei to te reira no tatou i teie mahana?

“E na reira outou”

3. No te aha e mea faufaa roa ˈi ta Iesu i rave i te ahiahi o te 14 no Nisana 33 T.T.?

3 Ua hau atu ta Iesu Mesia i rave i te ahiahi o te 14 no Nisana 33 T.T. i te tahi noa tupuraa iti i roto i to ˈna oraraa. Ua faahiti te aposetolo Paulo i te reira i to ˈna papairaa i te mau Kerisetiano faatavaihia i Korinetia, o te haapao noâ ra i te oroa e 20 tiahapa matahiti i muri aˈe. Aita Paulo i pihai iho ia Iesu e i na aposetolo 11 i te matahiti 33 T.T., mea papu râ e ua faaite te tahi mau aposetolo ia ˈna i te ohipa i tupu i taua taime ra. Mea papu atoa e na te faaiteraa faauruahia i haapapu ia Paulo i te tahi mau tuhaa o taua oroa ra. Ua parau Paulo e: “I noaa hoi ia ˈu i te Fatu ra ta ˈu i tuu atoa ˈtu ia outou na, e ua rave te Fatu ra o Iesu i te pane i te rui i haavarehia mai ai oia ra: e oti aˈera ia ˈna te haamaitai i te Atua, vavahi ihora, na ô atura, A rave mai, a amu; o tau tino teie e ofatihia no outou nei; e na reira outou ei manaˈoraa ia ˈu. E ua na reira atoa hoi i te auˈa, ia oti aˈe tana amuraa, na ô atura, Teie nei auˈa, o te faufaa apî ïa i to ˈu nei toto, e na reira outou ia inu ei manaˈoraa ia ˈu.”—Korinetia 1, 11:23-25.

4. No te aha e mea maitai ai ia haamanaˈo te mau Kerisetiano i te Amuraa maa a te Fatu?

4 Te haapapu ra te papai Evanelia ra o Luka e ua faaue Iesu e: “E na reira outou ei manaˈoraa ia ˈu.” (Luka 22:19) Ua huri-atoa-hia teie mau parau mai teie: “E na reira outou ei mehararaa ia ˈu” (Today’s English Version) e “E na reira outou ei haamanaˈoraa ia ˈu.” (Bible de Jérusalem) Inaha, e parau-pinepine-hia teie oroa te Oroa haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia. Te parau atoa ra Paulo i te reira te Amuraa maa a te Fatu. (Korinetia 1, 11:20) Te faauehia ra te mau Kerisetiano ia haamanaˈo i te Amuraa maa a te Fatu. No te aha râ teie oroa i haamauhia ˈi?

No te aha i haamauhia ˈi

5, 6. (a) Eaha te hoê tumu i haamau ai Iesu i te Oroa haamanaˈoraa? (b) A horoa i te tahi atu tumu i haamauhia ˈi te Amuraa maa a te Fatu.

5 Ua taaihia te hoê tumu i haamauhia ˈi te Oroa haamanaˈoraa i te hoê fa o te poheraa o Iesu. Ua pohe oia ei taata o tei paturu i te mana arii o to ˈna Metua i te raˈi. Ua haapapu ïa te Mesia e e haavare te Diabolo ra o Satani, o tei pari haavare e e tavini te taata i te Atua ma te mau hinaaro miimii noa. (Ioba 2:1-5) Ua haapapu te poheraa o Iesu ma te taiva ore e e parau haavare teie e ua faaoaoa te reira i to Iehova aau.—Maseli 27:11.

6 Te tahi atu tumu i haamauhia ˈi te Amuraa maa a te Fatu, no te haamanaˈo mai ïa e maoti to ˈna poheraa ei taata tia roa e te hara ore, ua ‘horoa Iesu i to ˈna ora ei hoo no te taata e rave rahi.’ (Mataio 20:28) I to te taata matamua hararaa i te Atua, ua ere oia i te ora taata tia roa e te mau fanaˈoraa atoa o te reira. Ua parau râ Iesu e: “I aroha mai te Atua i to te ao, e ua tae roa i te horoa mai i ta ˈna Tamaiti fanau tahi, ia ore ia pohe te faaroo ia ˈna ra, ia roaa râ te ora mure ore.” (Ioane 3:16) Oia mau, “e utua te pohe no te hara, area te ora mure ore ra, e mea horoa-noa-hia mai ïa e te Atua i roto i to tatou ra Fatu ia Iesu Mesia.” (Roma 6:23) Te haamanaˈo maira te haapaoraa i te Amuraa maa a te Fatu i te aroha rahi ta Iehova e ta ta ˈna Tamaiti i faaite na roto i te pohe tusia o Iesu. Auê ïa tatou i te mauruuru no taua aroha ra e!

Afea e haamanaˈo ai?

7. Eaha te auraa e ua apiti “anaˈe” te mau Kerisetiano faatavaihia i te Oroa haamanaˈoraa?

7 Teie ta Paulo i parau no nia i te Amuraa maa a te Fatu: “Ua amu anaˈe outou i teie nei pane, e ua inu anaˈe i teie nei auˈa, ua faaite â ïa outou i te pohe o te Fatu, e tae noa mai oia ra.” (Korinetia 1, 11:26) E rave te mau Kerisetiano faatavaihia atoa i na taoˈa taipe o te Oroa haamanaˈoraa e tae noa ˈtu i to ratou poheraa. No reira, i te aro o te Atua ra o Iehova e o te ao, e poro haere ratou i to ratou faaroo i te faanahoraa a te Atua, oia hoi te tusia taraehara o Iesu.

8. E haapao te feia faatavaihia i te Amuraa maa a te Fatu e tae noa ˈtu i te aha?

8 E haapao te mau Kerisetiano faatavaihia i te Oroa haamanaˈoraa i te poheraa o te Mesia e tae noa ˈtu i te aha? “E tae noa mai oia ra,” ta Paulo ïa i parau, te auraa ra e tupu teie oroa e tae noa ˈtu i to Iesu taeraa mai no te farii i ta ˈna mau pǐpǐ faatavaihia i nia i te raˈi maoti te hoê tia-faahou-raa i te roaraa o to ˈna “vairaa mai.” (Tesalonia 1, 4:14-17, MN) Te tuati ra te reira i ta Iesu i parau i na aposetolo taiva ore 11 e: “Ua oti anaˈe i te faaauhia e au te hoê vahi no outou ra, e hoˈi mai au e aratai ia outou i ǒ ˈu ra; ei reira atoa outou i te vahi e parahihia e au ra.”—Ioane 14:3.

9. Eaha te auraa o ta Iesu i parau i roto i te Mareko 14:25?

9 I to Iesu haamauraa i te Oroa haamanaˈoraa, ua faahiti oia i te auˈa uaina e ua parau oia i ta ˈna mau aposetolo taiva ore e: “E ore mau vau e inu faahou i to roto i te vine, e tae noa ˈtu i te mahana e inu ai au i te mea hou i te basileia o te Atua ra.” (Mareko 14:25) I te mea e eita o Iesu e inu i te uaina mau i nia i te raˈi, papu maitai ïa e te manaˈo ra oia i te oaoa i faataipehia i te tahi taime e te uaina. (Salamo 104:15; Koheleta 10:19) E riro te amuiraa i roto i te Basileia ei tupuraa oaoa ta ˈna e ta ta ˈna mau pǐpǐ i hinaaro rahi roa.—Roma 8:23; Korinetia 2, 5:2.

10. Ehia taime e tupu ai te Oroa haamanaˈoraa?

10 Mea tia anei ia haamanaˈo i to Iesu poheraa i te mau avaˈe, i te mau hebedoma, aore ra i te mau mahana atoa? Eita. Ua haamau Iesu i te Amuraa maa a te Fatu e ua pohe oia i te mahana o te oroa Pasa, o tei haapaohia “ei manaˈoraa” i te oraraa mai o Iseraela i te faatîtîraa Aiphiti i te matahiti 1513 H.T.T. (Exodo 12:14) Ua tupu te oroa Pasa hoê noa taime i te matahiti, i te 14raa o te mahana o te avaˈe ati Iuda Nisana. (Exodo 12:1-6; Levitiko 23:5) Te faaite ra te reira e mea tia ia haamanaˈo i to Iesu poheraa ua tupu anaˈe noa te oroa Pasa, oia hoi i te mau matahiti atoa, eiaha râ i te mau avaˈe, i te mau hebedoma, aore ra i te mau mahana atoa.

11, 12. Eaha ta te tuatapaparaa e faaite ra no nia i te haapaoraa matamua i te Oroa haamanaˈoraa?

11 No reira, mea tano ia haapao i te Oroa haamanaˈoraa i te mau matahiti atoa i te 14 no Nisana. Te na ô ra te hoê papai e: “Ua mairihia te mau Kerisetiano no Asia Iti i te iˈoa ra te mau Quartodécimans [Ahuru ma maharaa] no te mea ua matau ratou i te faatupu i te Paska [Amuraa maa a te Fatu] i te 14 noa no Nisana . . . E nehenehe te taio mahana e topa i te hoê Mahana pae aore ra i te tahi atu mahana o te hebedoma.”—The New Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge, buka IV, api 44.

12 No nia i te oroa i te senekele 2 T.T., te parau ra te taata tuatapapa ra o J. von Mosheim e ua haapao te mau Quartodécimans i te Oroa haamanaˈoraa i te 14 no Nisana no te mea “ua manaˈo ratou e e au te hiˈoraa o te Mesia i te hoê ture.” Te na ô ra te tahi atu taata tuatapapa e: “Ua haapao noa te mau ekalesia Quartodécimans no Asia i te peu a te ekalesia no Ierusalema. I te senekele 2, i ta ratou Paska i te 14 no Nisana, ua haamanaˈo teie mau ekalesia i te taraehara i tupu maoti te poheraa o te Mesia.”—Studia Patristica, buka V, 1962, api 8.

Te auraa o te pane

13. Teihea huru pane ta Iesu i faaohipa i to ˈna haamauraa i te Amuraa maa a te Fatu?

13 I to ˈna haamauraa i te Oroa haamanaˈoraa, ‘ua rave Iesu i te hoê pane, ua haamaitai i te Atua, ua vavahi, e ua tuu atu i te mau aposetolo ra.’ (Mareko 14:22) Hoê â te pane i taua oroa ra e tei faaohipahia i te oroa Pasa. (Exodo 13:6-10) I te mea e ua euhia ma te hopue ore, mea rairai ïa te pane e te fati haere noa, e tia ˈtu ai ia vahi no te opere atu. I to Iesu faarahi-semeio-raa i te pane no te faatamaa tau tausani taata, e au atoa te pane i te faraoa paapaa, no te mea ua vahi oia i te reira no te opere. (Mataio 14:19; 15:36) Aita e auraa pae varua to te vahiraa i te pane o te Oroa haamanaˈoraa.

14. (a) No te aha e tano ai te pane hopue ore i te Oroa haamanaˈoraa? (b) Teihea huru pane e nehenehe e hoo mai aore ra e eu no te Amuraa maa a te Fatu?

14 Teie ta Iesu i parau no nia i te pane i faaohipahia i te haamauraahia te Oroa haamanaˈoraa: ‘O tau tino teie no outou nei.’ (Korinetia 1, 11:24; Mareko 14:22) E mea tano te pane hopue ore. No te aha? No te mea te faahohoˈa ra te hopue i te tairoiro, te ino aore ra te hara. (Korinetia 1, 5:6-8) Te faahohoˈa ra te pane i te tino taata hara ore e te tia roa o Iesu e tano ia pûpû ei tusia taraehara. (Hebera 7:26; 10:5-10) Te haamanaˈo ra te mau Ite no Iehova i te reira e te pee ra i to Iesu hiˈoraa na roto i te faaohiparaa i te pane hopue ore i te Oroa haamanaˈoraa. I te tahi taime, e faaohipa ratou i te mau faraoa paapaa hopue ore a te mau ati Iuda aita te tahi mea mai te oniani aore ra te huero moa, i roto. Aita anaˈe, e nehenehe e oi maa faraoa ota iti hamanihia i te huero e to ˈna paa (te sitona mai te peu e te vai ra) e maa pape iti, a eu atu ai ei pane hopue ore. A faarairai i te mau tâpû faraoa ota, a tunu i nia iho i te hoê iri auri tei tahinu-rii-hia, e a tatara mai ia mǎrô te pane e au i te faraoa paapaa.

Te auraa o te uaina

15. Eaha to roto i te auˈa a haamau ai te Mesia i te Oroa haamanaˈoraa i to ˈna poheraa?

15 I muri aˈe i te horoaraa i te pane hopue ore, ua rave Iesu i te hoê auˈa, ‘ua haamaitai i te Atua, ua tuu atu i te mau aposetolo ra, e ua inu ratou atoa.’ Ua faataa Iesu e: “O tau toto teie, no te faufaa apî i haamaniihia no te taata e rave rahi.” (Mareko 14:23, 24) Eaha to roto i te auˈa? E uaina faahopue ïa, e ere i te vaiharo vine faahopue ore. Ia faahiti te mau Papai i te uaina, e ere ïa i te vaiharo vine faahopue ore. Ei hiˈoraa, ua parau o Iesu e e amaha “te farii tahito” i te uaina faahopue, eiaha i te vaiharo vine. E ua pari te mau enemi o te Mesia e e taata “inu uaina” oia. Ahani e vaiharo vine noa te uaina, aita ïa e auraa to te pariraa. (Mataio 9:17; 11:19) E inuhia te uaina i te oroa Pasa, e ua faaohipa te Mesia i te reira i to ˈna haamauraa i te Oroa haamanaˈoraa i to ˈna poheraa.

16, 17. Teihea huru uaina e tano no te Oroa haamanaˈoraa, e no te aha?

16 O te uaina uteute anaˈe te taipe e tano i ta te mea i roto i te auˈa e faahohoˈa ra, oia hoi te toto o Iesu i haamaniihia. Ua parau oia iho e: “O tau toto teie, no te faufaa apî i haamaniihia no te taata e rave rahi.” E ua papai te aposetolo Petero e: ‘Ua ite outou [te mau Kerisetiano faatavaihia] e aore outou i hoohia i te mea e ino noa ra, mai te ario e te auro, i ta outou parau faufaa ore i tuuhia mai e to outou hui metua ra; i te toto taoˈa râ o te Mesia ra, mai to te arenio ino ore e te maˈi ore.’—Petero 1, 1:18, 19.

17 Aita e feaaraa e o te uaina vine uteute ta Iesu i faaohipa i to ˈna haamauraa i te Oroa haamanaˈoraa. Eita râ te tahi mau uaina uteute no teie tau e tano, no te mea ua anoihia i te ava aore ra te tahi mau aihere faanoˈanoˈa e mau raau faanoˈanoˈa. Ua navai noa te toto o Iesu, aita i hinaarohia te tahi anoi. No reira, eita te mau uaina mai te porto, te xérès, e te vermouth e tano. E uaina uteute aita i tatihotahia e aita i anoihia to roto i te hapaina i te Oroa haamanaˈoraa. E nehenehe e hamani i ta outou iho uaina vine uteute tatihota-ore-hia e e faaohipa i te mau uaina mai te bourgogne uteute e te bordeaux uteute.

18. No te aha Iesu i ore ai i faatupu i te hoê semeio no nia i te pane e te uaina i te Oroa haamanaˈoraa?

18 I to ˈna haamauraa i teie amuraa, aita o Iesu i faatupu i te hoê semeio, ma te taui i na taoˈa taipe ei to ˈna tino e to ˈna toto mau. Te amuraa i te iˈo taata e te inuraa i te toto, e ohipa amu taata ïa o te ofati i te ture a te Atua. (Genese 9:3, 4; Levitiko 17:10) Aita o Iesu i ere i to ˈna tino iˈo e i to ˈna toto. Ua pûpûhia to ˈna tino ei tusia tia roa, e ua manii to ˈna toto i te avatea aˈe i taua noâ mahana ati Iuda ra, i te 14 no Nisana. No reira i te Oroa haamanaˈoraa, e mau taoˈa taipe te pane e te uaina, o te faahohoˈa ra i te tino e te toto o te Mesia. *

Te Oroa haamanaˈoraa—e amuraa maa no te hau

19. No te aha e nehenehe ai e faaohipa e hau atu i te hoê noa mereti e hapaina i te Amuraa maa a te Fatu?

19 I to Iesu haamauraa i te Oroa haamanaˈoraa, ua titau manihini oia i ta ˈna mau aposetolo taiva ore ia inu i roto i te hoê â auˈa. Te na ô ra te Evanelia a Mataio e: ‘Ua rave ihora hoi Iesu i te hoê auˈa, haamaitai atura i te Atua, tuu atura ia ratou ra, na ô atura, A inu outou atoa.’ (Mataio 26:27) Aita e fifi ia faaohipa i ‘te hoê auˈa’ i te mea e i taua taime ra, 11 noa taata apiti to nia i te hoê airaa maa e mea ohie ia faahaere i te auˈa. I teie matahiti, tau mirioni taata te ruru no te Amuraa maa a te Fatu i roto e 94 000 tiahapa amuiraa a te mau Ite no Iehova i te ao nei. No te rahi o te taata e ruru i teie oroa i te hoê â ahiahi, eita ïa e navai hoê noa auˈa aore ra hapaina no te taatoaraa. Eita râ te manaˈo tumu e taui i roto i te mau amuiraa rarahi ia faaohipahia tau hapaina ta te feia i putuputu mai e faahaere i roto i te hoê area taime tano noa. E nehenehe atoa e faaohipa e hau atu i te hoê noa mereti no te pane. Aita te mau Papai e faaite ra teihea hohoˈa auˈa aore ra hapaina te faaohipa. Ia faaite râ te hapaina e te mereti i te tura o te oroa. E haerea paari eiaha e faaî roa i te hapaina a manii atu ai te uaina ia faahaerehia.

20, 21. No te aha tatou e parau ai e e amuraa maa no te hau te Oroa haamanaˈoraa?

20 Noa ˈtu e e hau atu i te hoê noa mereti pane e i te hoê noa hapaina uaina te faaohipahia, e amuraa maa no te hau te Oroa haamanaˈoraa. I Iseraela i tahito ra, e nehenehe te hoê taata e faatupu i te hoê amuraa maa no te hau ma te hopoi i te hoê animara i te vahi moˈa a te Atua, i reira te animara e taparahihia ˈi. E tutuihia te tahi vaehaa o te animara i te auahi i nia i te fata, e horoahia te tahi vaehaa na te tahuˈa e pûpû ra i te tusia e te tahi atu na te mau tamaiti tahuˈa a Aarona, e e amui atoa mai te taata pûpû e to ˈna utuafare i teie amuraa maa. (Levitiko 3:1-16; 7:28-36) E amuraa maa no te hau atoa te Oroa haamanaˈoraa no te mea e amui mai te taatoaraa.

21 Tei roto Iehova i teie amuraa maa no te hau ei Fatu o te reira. O Iesu te tusia, e e rave te mau Kerisetiano faatavaihia i na taoˈa taipe ei feia apiti. Te auraa e tamaa i te amuraa maa a Iehova, oia ïa tei roto te feia apiti i te hau e o ˈna. Ma te tano, ua papai Paulo e: “Te auˈa no te maitai ta tatou e haamaitai nei, e ere anei i te amui-atoa-raa i te toto o te Mesia ra? Te pane ta tatou e ofene nei, e ere anei i te amuiraa i te tino o te Mesia ra? No te mea hoê â pane, tatou atoa e rave rahi nei hoê â ïa tino; te amu atoa nei hoi tatou i taua pane hoê ra.”—Korinetia 1, 10:16, 17.

22. Eaha na uiraa no nia i te Oroa haamanaˈoraa ta tatou e hiˈopoa?

22 O te Amuraa maa a te Fatu anaˈe te oroa faaroo ta te mau Ite no Iehova e faatupu i te mau matahiti atoa. Mea tano te reira no te mea ua faaue Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: “E na reira outou ei manaˈoraa ia ˈu.” I te Oroa haamanaˈoraa, e haamanaˈo tatou i te poheraa o Iesu, te hoê pohe o tei paturu i te mana arii o Iehova. I teie amuraa maa no te hau mai ta tatou i tapao, te faahohoˈa ra te pane i te tino taata o te Mesia tei pûpûhia ei tusia e te uaina i to ˈna toto tei haamaniihia. Mea iti râ o te rave i te pane e te uaina taipe. No te aha? E auraa mau anei to te Oroa haamanaˈoraa no te mau mirioni taata o te ore e rave i na taoˈa taipe? Eaha mau â te auraa o te Amuraa maa a te Fatu no outou?

[Nota i raro i te api]

^ par. 18 A hiˈo i te buka 2, api 764, o te Étude perspicace des Écritures, neneihia e te mau Ite no Iehova.

Eaha ta outou e pahono?

• No te aha Iesu i haamau ai i te Amuraa maa a te Fatu?

• Ehia taime e tupu ai te Oroa haamanaˈoraa?

• Eaha te auraa o te pane hopue ore o te Oroa haamanaˈoraa?

• Te faahohoˈa ra te uaina o te Oroa haamanaˈoraa i te aha?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 11]

Ua haamau Iesu i te Amuraa maa a te Fatu