Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Hoê anaˈe haapaoraa Kerisetiano mau—e tupuraa mau

Hoê anaˈe haapaoraa Kerisetiano mau—e tupuraa mau

Hoê anaˈe haapaoraa Kerisetiano mau—e tupuraa mau

UA HAAMAU Iesu Mesia hoê anaˈe ekalesia, aore ra amuiraa. E tino pae varua, e fetii pae varua taua amuiraa ra. Te auraa, e haaputuputuraa i te feia maitihia e te varua moˈa o te Atua—ua fariihia te taatoaraa e te Atua ei “tamarii” na ˈna.—Roma 8:16, 17; Galatia 3:26.

Ua haapii Iesu e hoê anaˈe aratia tei faaohipahia e te Atua no te aratai i te taata i te parau mau e te ora. No te faahohoˈa i taua parau mau faufaa ra, ua faaau Iesu i te aratia o te ora mure ore i te hoê eˈa. Ua na ô oia e: “E tomo na te uputa pirihao; te atea nei hoi te uputa e te aano nei te eˈa e tae atu ai i te pohe; e e rave rahi tei na reira i te tomo. Te apǐapǐ râ o te uputa e te piri hoi o te eˈa e tae atu ai i te ora, e te iti hoi o te feia i ite atu i te reira!”—Mataio 7:13, 14; Ioane 14:6; Ohipa 4:11, 12.

Te hoê amuiraa tahoê

Eiaha tatou e manaˈo i tera amuiraa o te senekele matamua ei “totaiete faanahohia na te ao nei mai ta tatou e ite ra i teie mahana ia paraparau tatou no nia i te ekalesia Katolika,” ta The New Dictionary of Theology ïa e parau ra. No te aha hoi? “No te mea,” ta ˈna ïa e na ô ra, “aita taua huru totaiete faanahohia ra na te ao nei i vai mau na.”

Eita te hoê e nehenehe e patoi ma te tia roa i te mea e aita roa ˈtu te amuiraa Kerisetiano matamua i tuea i te mau faanahoraa ekalesia haamauhia ta tatou e ite ra i teie mahana. Mea nahonaho râ te reira. Aita roa ˈtu te amuiraa taitahi i haa ma te faataa ê te tahi i te tahi. Ua farii ratou paatoa i te mana o te hoê tino aratai i Ierusalema. Ua tauturu taua tino ra—te mau aposetolo e te mau matahiapo o te amuiraa no Ierusalema—i te paruru i te auhoêraa o te amuiraa ei “hoê â tino” o te Mesia.—Ephesia 4:4, 11-16; Ohipa 15:22-31; 16:4, 5.

Eaha tei tupu i nia i taua anaˈe amuiraa mau ra? Ua riro mai anei ei Ekalesia Katolika iti rahi? Ua rahi mai anei ei ekalesia Porotetani amahamaha ta tatou e ite ra i teie mahana? Aore ra e ohipa ê atu â anei tei tupu?

“Te sitona” e “te zizania”

No te ite i te mau pahonoraa, e hiˈo maitai anaˈe na eaha ta Iesu Mesia iho i faaite. E maere paha outou i te iteraa e ua ite Iesu e e mou ta ˈna amuiraa e ua vaiiho oia i taua tupuraa peapea ra ia tupu â tau senekele i te maoro.

Ma te faatuati i ta ˈna amuiraa i “te basileia o te ao,” ua na ô oia e: “E au te basileia o te ao i te hoê taata i ueue i te huero maitai i roto i ta ˈna ra aua. Ia taoto râ te taata ra, ua haere maira to ˈna enemi, ua ueue ihora i te zizania i roto i te sitona, e haere ê atura. E tupu aˈera te raau rii, e hotu ihora, itea ihora te zizania. Ua haere maira te mau tavini, ua parau maira i to ratou fatu, E to matou fatu, e huero maitai hoi ta oe i ueue i roto i te aua na oe nei, nohea iho nei hoi te zizania? Ua parau atura oia ia ratou, Na te enemi te reira i rave. Ua parau maira te mau tavini ia ˈna, E tii anei matou e vaere? Ua parau atura oia, Eiaha; oi pee atoa te sitona ia vaere outou i te zizania. E vaiiho noa ia tupu apipiti noa na e ia auhune; e ia tae i te tau auhune ra, na ˈu e parau atu i te feia ooti, E mata na i te rave i te zizania e ruuruu no te auahi, e hopoi râ i te sitona i roto i tau fare vairaa ra.”—Mataio 13:24-30.

Ua faataa o Iesu e o ˈna te ‘taata ueue huero.’ Te faahohoˈa ra “te huero maitai” i ta ˈna mau pǐpǐ mau. O te Diabolo ra o Satani to ˈna “enemi.” “Te zizania,” o te mau Kerisetiano haavare ïa o tei faaô mǎrû noa mai i roto i te amuiraa Kerisetiano matamua. Ua parau oia e e vaiiho o ˈna i “te sitona” e “te zizania” ia tupu apipiti noa na e ia “auhune,” o te tupu hoi i ‘te hopea o teie nei ao.’ (Mataio 13:37-43) Eaha te auraa o te taatoaraa o teie mau mea nei?

Ua haaviiviihia te amuiraa Kerisetiano

Aita i maoro i muri aˈe i te poheraa o te mau aposetolo, ua haamata ihora te mau orometua haapii apotata no roto mai i te amuiraa i te faatere. Ua parau ratou i “te parau piˈo, ia peehia ratou e te pǐpǐ.” (Ohipa 20:29, 30) Ei faahopearaa, e rave rahi Kerisetiano tei “faarue . . . i te faaroo.” Ua ‘opai tia ˈtu ratou i te fabula.’—Timoteo 1, 4:1-3; Timoteo 2, 4:3, 4.

I te maharaa o te senekele T.T., ta The New Dictionary of Theology ïa e parau ra, “ua riro mai te faaroo Kerisetiano Katolika . . . ei haapaoraa haamanahia a te Hau emepera Roma.” Ua “amui te totaiete faaroo e te tivira”—ua amui te Ekalesia e te Hau o tei patoi roa i te mau tiaturiraa a te mau Kerisetiano matamua. (Ioane 17:16; Iakobo 4:4) Te na ô ra taua noa buka ra e i muri aˈe, ua taui roa te faanahoraa taatoa e te huru mau o te ekalesia, e tae noa ˈtu i ta ˈna mau tiaturiraa tumu e rave rahi, “i raro aˈe i te mana o te amuiraa maere e te ino roa o te Faufaa Tahito e te mau hiˈoraa o te néoplatonisme.” Mai tei tohuhia e Iesu Mesia, ua hunahia ta ˈna mau pǐpǐ mau a parare noa ˈi te mau Kerisetiano haavare.

Ua ite te feia e faaroo ra ia Iesu e mea fifi roa ia faataa ê te sitona mau i te zizania, mai te hoê aihere taero, o te hohoˈa i te tau tupuraa i te sitona. No reira, te faataa ra o Iesu e no te hoê noa taime, e mea fifi roa ia faataa ê i te mau Kerisetiano mau i te mau Kerisetiano haavare e rave rau. E ere te auraa e ua mou te amuiraa Kerisetiano, no te mea ua fafau Iesu e tamau i te aratai i to ˈna mau taeae pae varua “e tae noa ˈtu i te hopea o teie nei ao.” (Mataio 28:20) Ua parau Iesu e e tamau te sitona i te tupu. Noa ˈtu râ, i te roaraa o te tau, aita e feaaraa e ua tutava maite te mau Kerisetiano mau—taitahi aore ra ei pǔpǔ—i te pee i te mau haapiiraa a te Mesia. E ere faahou râ ratou i te hoê tino, aore ra faanahonahoraa, ite-mata-hia o te nehenehe e faataa-maitai-hia. Aita roa ˈtu ratou i tuati i te mau faanahoraa faaroo apotata ite-mata-hia o tei faaino i te iˈoa o Iesu Mesia i te roaraa o te tuatapaparaa.—Petero 2, 2:1, 2.

‘E faaitehia mai taua taata hara ra’

Ua tohu te aposetolo Paulo i te tahi atu ohipa o te tapao i teie faanahoraa faaroo hape. Ua papai oia e: ‘Eiaha roa outou e vare i te taata atoa; o te taiva te tupu na na mua e tae ai taua mahana [o Iehova] ra, e e faaitehia mai hoi taua taata hara ra.’ (Tesalonia 2, 2:2-4) O te pǔpǔ ekalesiatiko ïa taua “taata hara ra” o tei faateitei ia ˈna iho i te hoê tiaraa mana i nia i te amuiraa “Kerisetiano.” *

Ua haamata te ohipa apotata i te tau o te aposetolo Paulo. Ua uˈana roa ˈtu â te reira i te poheraa o te mau aposetolo e te mouraa to ratou mana paruru. E ite-maitai-hia te reira, ta Paulo ïa i parau, na roto i “te ravea puai a Satani ra, ma te mana, e te tapao, e te semeio haavare ra, e ma te mau parau-tia ore haavare atoa ra.” (Tesalonia 2, 2:6-12) Auê ïa faataaraa tano o te mau ohipa a te aratai haapaoraa e rave rahi roa i te roaraa o te tuatapaparaa e!

Ma te turu i ta ratou parau e o te haapaoraa Katolika no Roma anaˈe te ekalesia mau, te parau nei te mau aratai Katolika e no roto mai ta ratou mau epikopo “i te mau aposetolo matamua maoti te monoraa mai te haamataraa mai iho â.” Te parau mau, aita roa ˈtu to teie parau o te monoraa aposetolo e niu i roto i te Bibilia aore ra te tuatapaparaa. Aita e haapapuraa mau e ua aratai te varua moˈa o te Atua i te faanahoraa ekalesia tei fa mai i muri aˈe i te poheraa o te mau aposetolo a Iesu.—Roma 8:9; Galatia 5:19-21.

E eaha ïa no te mau ekalesia ê atu â tei haamauhia i muri aˈe i tei parau-noa-hia te Reforomatio? Ua pee anei ratou i te hiˈoraa o te amuiraa Kerisetiano matamua? Ua haamau faahou anei ratou i te viivii ore o te amuiraa Kerisetiano matamua? E parau mau e i muri aˈe i te Reforomatio, ua fanaˈo e rave rahi feia au noa i te Bibilia na roto i to ratou iho reo. Tera râ, te faaite ra te tuatapaparaa e ua tamau noa teie mau ekalesia i te haapii i te mau haapiiraa hape. *Mataio 15:7-9.

A tapao na râ i teie manaˈo. Ua tohu maitai o Iesu Mesia e e haamau-faahou-hia ta ˈna anaˈe amuiraa mau i te roaraa o ta ˈna i parau e te hopea o te faanahoraa o te mau mea. (Mataio 13:30, 39) Te faaite ra te tupuraa o te mau parau tohu bibilia e te ora nei tatou i taua anotau ra. (Mataio 24:3-35) I te mea e mea mau, e hinaaro ïa tatou taitahi i te ui, ‘Teihea roa taua anaˈe ekalesia mau ra?’ E hau roa ˈtu â te reira i te ite-maitai-hia e tia ˈi.

Peneiaˈe te manaˈo ra outou e ua ite-aˈena-hia ia outou tera ekalesia, aore ra amuiraa. E mea faufaa ia papu ia outou. No te aha? No te mea, mai i te senekele matamua, hoê anaˈe ekalesia mau. Ua rave anei outou i te taime ia papu ia outou e mea tuea roa ta outou ekalesia i te hiˈoraa vaiihohia mai e te amuiraa Kerisetiano no te senekele matamua e te pee maite ra te reira i te mau haapiiraa a Iesu Mesia? No te aha e ore ai e hiˈopoa i te reira i teie nei? E oaoa te mau Ite no Iehova i te tauturu atu ia outou.—Ohipa 17:11.

[Nota i raro i te api]

^ par. 17 E nehenehe e itehia mai te tahi atu â mau haamaramaramaraa o vai “taua taata hara ra” i roto i te Tour de Garde o te 1 no Fepuare 1990, api 10-4.

^ par. 20 A hiˈo i te pene “La Réforme: Un nouveau tournant dans la recherche” i roto i te buka ra L’humanité à la recherche de Dieu, api 306-28, neneihia e te mau Ite no Iehova.

[Hohoˈa i te api 4]

Eaha ta te faahohoˈaraa a Iesu no nia i te sitona e te zizania e haapii maira no nia i te amuiraa mau?

[Hohoˈa i te api 5]

Te faaite ra anei ta outou ekalesia i te hiˈoraa vaiihohia mai e te mau Kerisetiano no te senekele matamua no nia i te pororaa e te haapiiraa?