Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te manaˈo o te Atua no nia i tei pohe

Te manaˈo o te Atua no nia i tei pohe

Te manaˈo o te Atua no nia i tei pohe

OIA mau, e mea mauiui ia pohe tei herehia. E parau fifi roa te moemoe e te oto. Ia pohe tei herehia, e nehenehe te hoê taata e manaˈo e aita e ravea no te mea noa ˈtu ehia ta ˈna taoˈa, to ˈna puai, aore ra to ˈna mana, i teie mahana i te fenua nei, aita e taata e tia ia faahoˈi mai i te hoê taata pohe i te ora.

E mea taa ê râ te manaˈo o to tatou Atua Poiete. Ua poiete oia i te taata matamua i te repo fenua, e tia atoa ia ˈna ia poiete faahou i te hoê taata i pohe. No reira e nehenehe te Atua e hiˈo i te mau taata pohe mai te huru ra e te ora ra ratou. No nia i te mau tavini haapao maitai no tahito ra o tei pohe, ua parau o Iesu e: ‘Te ora anaˈe ra ratou i te Atua,’ aore ra te ora anaˈe ra ratou i te manaˈo o te Atua.—Luka 20:38.

I nia i te fenua, ua haamanahia o Iesu no te faatia faahou i tei pohe. (Ioane 5:21) No reira, hoê â manaˈo to ˈna e to to ˈna Metua no nia i te mau taata haapao maitai o tei pohe. Ei hiˈoraa, i te poheraa to ˈna hoa o Lazaro, ua parau o Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ e: ‘Te haere nei au e faaara ia ˈna.’ (Ioane 11:11) No te hoê taata, ua pohe o Lazaro, area râ no Iehova raua o Iesu te taoto ra o Lazaro.

I raro aˈe i te faatereraa a te Basileia o Iesu, “e tia-faahou-raa to tei pohe, te feia parau-tia e te feia parau-tia ore.” (Ohipa 24:15) I te pae hopea, e haapiihia te mau taata e faatiahia mai e te Atua e e ora e a muri noa ˈtu i te fenua nei.—Ioane 5:28, 29.

Oia, e nehenehe te pohe o tei herehia e haamauiui e e faaoto i te tahi e rave tau matahiti paha i te maoro. Teie râ, e nehenehe te hiˈoraa i tei pohe ia au i ta te Atua hiˈoraa e tamǎrû rahi e e faaî ia tatou i te tiaturiraa.—Korinetia 2, 1:3, 4.